Dušan Vasiljević

O nametima u vezi sa izgradnjom

Još 2012. godine NALED je uz podršku USAID projekta za bolje uslove poslovanja objavio analizu pod nazivom "Mostovi i ćuprije: sistem neporeskih i parafiskalnih formi u Srbiji". Tada je identifikovano 379 neporeskih nameta, od toga 179 parafiskalnog karaktera (naknade za koju obveznici ne dobijaju nikakvo dobro ili uslugu, odnosno dobijaju dobro ili uslugu koji su neproporcionalno manje vredni od iznosa obaveze).

Od pet tada identifikovanih najvećih nameta, čak četiri su direktno bili vezani za građevinski sektor. U opadajućem nizu po obimu naplaćenih prihoda u 2011. godini, imali smo naknadu za korišćenje građevinskog zemljišta (14,6 milijardi dinara), naknadu za uređivanje građevinskog zemljišta (10,4 milijardi), republičke administrativne takse (9,3 milijardi) i naknadu za korišćenje podataka Republičkog geodetskog zavoda (3,4 milijarde). Jedina među pet najvećih nameta koja nema direktne veze sa građevinarstvom je bila firmarina. Kako je analiza pokazala, investitori su plaćali i na mostu i na ćupriji. Između ostalog i zato je investitora bilo manje, a posledično i izgrađenih mostova i ćuprija.

mostAda.jpg

Srbija je od tog vremena prešla dugačak put. U nekoliko kampanja je broj parafiskalnih nameta i drugih dažbina značajno smanjen. Za našu temu još važnije, došlo je do značajnih izmena u režimu najvećih nameta:

  • Naknada za korišćenje građevinskog zemljišta je ukinuta počev od 1. januara 2014. godine. U međuvremenu je izmenjen i režim naplate poreza na imovinu, tako da su u zbiru neki obveznici izašli kao dobitnici, a drugi kao gubitnici. Ipak, većina privrednih subjekata je, i uz korekciju obaveza po osnovu poreza na imovinu, profitirala zahvaljujući ukidanju naknade za korišćenje građevinskog zemljišta.
  • Umesto naknade za uređivanje građevinskog zemljišta je uveden doprinos za uređivanje građevinskog zemljišta. Umesto ugovora o naknadi, koji se ranije zaključivao sa direkcijama za izgradnju, svi bitni elementi doprinosa se sada utvrđuju u rešenju o građevinskoj dozvoli, što bi trebalo da ubrza i pojednostavi administriranje ovog nameta. Za proizvodne i neke druge objekte se doprinos više neće naplaćivati, a za ostale je iznos ograničen. Uvedeno je zakonsko pravo investitora da doprinos, ako tako žele, plaćate na rate, uz garantovano prava na popust ako se plaćanje vrši jednokratno. Otvorenije nego ranije, doprinos za uređivanje građevinskog zemljišta je sada koncipiran kao porez na građenje.

Novi ZPI donosi još jednu novinu u vezi sa različitim taksama i naknadama koje se naplaćuju u postupcima ostvarivanja prava na izgradnju. To je odredba prema kojoj se naknade za radnje imalaca javnih ovlašćenja imaju naplaćivati samo u iznosu stvarnih troškova, a ne onoliko koliko imalac javnih ovlašćenja misli da obveznici naknada u datoj situaciji mogu da priušte. Tako Zakon o planiranju i izradnji u članu 8b stav 4. predviđa da imalac javnih ovlašćenja ima pravo na naknadu stvarnih troškova za izdavanje traženih uslova, saglasnosti i drugih akata, kao i za sprovođenje drugih radnji iz svoje nadležnosti. Ista odredba je ponovljena i u članu 53. stav 2. za infromaciju o lokaciji i u članu 54. stav 1. za uslove imalaca javnih ovlašćenja.

Mi verujemo u transparentnost. Zato smatramo da je važna i odredba člana 13. Uredbe o lokacijskim uslovima koja predviđa da su nadležni organ i imalac javnih ovlašćenja obavezni da na svojoj internet stranici objave iznose stvarnih troškova za izdavanje i objavljivanje lokacijskih uslova i uslova za projektovanje i priključenje, prema klasi i nameni objekta, kao i da informacije o izmeni visine tih stvarnih troškova bez odlaganja ažuriraju. Značaj ove odredbe je veliki, ako uspemo dobro da se organizujemo i da pratimo koje lokalne samouprave, odnosno imaoci javnih ovlašćenja, je poštuju, a koji ne, i kolike iznose stvarnih troškova utvrđuju.

Ove pogodnosti tek treba ostvariti u praksi, i za to će biti potrebno izboriti se. Mnogi imaoci javnih ovlašćenja doživljavaju mogućnost da naplaćuju izrazito visoke naknade kao stečeno pravo i neće ga se lako odreći. Zato je potrebno da svi investitori koji smatraju da su im naplaćene neopravdano visoke takse i naknade na to ukažu. Dokumentujte vaše zamerke, i dostavite nam informaciju o tome. Mi ćemo informacije do kojih dođemo sistematizovati i u saradnji sa Ministarstvom građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture raditi na tome da se iznosi nakanda standardizuju u skladu sa troškovima sprovođenja određenih radnji.

Dušan Vasiljević

Autor - Dušan Vasiljević

Direktor za regulatorne reforme u privredi USAID Projekta za bolje uslove poslovanja