Oblast: E-Procedura
Na ovoj stranici možete pronaći odgovore na neka od do sada postavljenih pitanja u vezi sa odredbama Zakona o planiranju i izgradnji. Pitanja i odgovori su sistematizovani prema redosledu podnaslova iz Zakona. Omogućeno je i vršenje pretrage pitanja i odgovora po ključnim rečima. Ukoliko ne nađete odgovor koji ste tražili, možete nam poslati vaše pitanje preko stranice za postavljanje pitanja.
Pitanja i odgovore po oblastima u PDF formatu možete preuzeti na sledećoj stranici: PDF-ovi po oblastima.
Shodno odredbama člana 32. Pravilnika o postupku sprovođenja objedinjene procedure elektronskim putem nadležni organ je prilikom provere formalnih uslova bio dužan da odbaci prijavu i obavesti podnosioca da nisu ispunjeni uslovi za privaju radova, odnosno izvođenje radova, a shodno odredbama propisanim članom 31. Pravilnika o postupku sprovođenja objedinjene procedure elektronskim putem.
U neobičnoj situaciji u kojoj se nalazi Vaš nepotpun zahtev, a koju ste opisali u Vašem pitanju, mišljenja smo da je jedini način da nam dostavite potpisanu verziju tipskog ugovra za izgradnju priključka, koju će onda tehnička služba pokušati vanredno da ubaci u predmet. Molimo Vas da nam prilikom dostave tipskog ugovora navedete i broj Vašeg predmeta.
U skladu sa članom 3. stav 1. Pravilnika o postupku sprovođenja objedinjene procedure elektronskim putem, od 01.01.2016. godine objedinjena procedura, odnosno određene faze objedinjene procedure pokreću se pred nadležnim organom popunjavanjem odgovarajućeg zahteva, odnosno prijave kroz Centralni informacioni sistem, koji se potpisuje kvalifikovanim elektronskim potpisom.
Link za pristup Sistemu: https://ceop.apr.gov.rs/eregistrationportal/
Odredbama člana 135. Zakona o planiranju i izgradnji propisano je da se građevinska dozvola izdaje investitoru koji uz zahtev za izdavanje građevinske dozvole dostavi projekat za građevinsku dozvolu, ima odgovarajuće pravo na zemljištu ili objektu i koji je dostavio dokaze propisane podzakonskim aktom kojim se bliže uređuje sadržina i način izdavanja građevinske dozvole (člana 16. Pravilnika o postupku sprovođenja objedinjene procedure elektronskim putem) i platio odgovarajuće administrativne takse.
Odredbama člana 148. Zakona o planiranju i izgradnji propisano je da investitor podnosi prijavu radova organu koji je izdao građevinsku dozvolu najkasnije osam dana pre početka izvođenja radova.
Uz prijavu radova podnosi se dokaz o regulisanju obaveza u pogledu doprinosa za uređivanje građevinskog zemljišta, u skladu sa ovim zakonom, kao i dokaz o plaćenoj administrativnoj taksi.
Za linijske infrastrukturne objekte, pored dokaza iz stava 2. ovog člana, kada je rešenje o građevinskoj dozvoli izdato na osnovu konačnog rešenja o eksproprijaciji, dostavlja se i akt ministarstva nadležnog za poslove finansija o uvođenju u posed nepokretnosti, u skladu sa posebnim zakonom, odnosno zaključen ugovor o pravu službenosti u skladu sa ovim zakonom.
U prijavi iz stava 1. ovog člana investitor navodi datum početka i rok završetka građenja, odnosno izvođenja radova.
Nadležni organ o podnetoj prijavi obaveštava građevinsku inspekciju.
Rok za završetak građenja počinje da teče od dana podnošenja prijave iz stava 1. ovog člana.
Iako propisima nije izričito propisan postupak i način produženja roka završetka građenja, odnosno izvođenja radova, smatramo da bi investitor mogao da podnese novu prijavu radova kroz CEOP shodno odredbama člana 31. Pravilnika o postupku sprovođenja objedinjene procedure elektronskim putem, ukoliko mu je istekao rok završetka građenja, odnosno izvođenja radova, naveden po prethodnoj prijavi radova.
Takva situacija nije izričito navedena u propisima, ali ukoliko takse nisu iskorišćene, smatramo da bi nadležni organi trebalo da prihvate plaćene takse kao validan dokaz o uplati, s tim što bi to trebalo navesti u rubrici „komentar“ prilikom podnošenja sledećeg zahteva. Dakle potrebno je da se obratite nadležnom organu i da se informišete o istom.
Vama svakako ostaje mogućnost da se obratite zahtevom za povraćaj novca organu kome ste izvršili uplatu sredstava.
Zahtev za izdavanje akata u ostvarivanju prava na izgradnju i upotrebu objekata, po pravilu, podnosi investitor, koji može biti fizičko ili pravno lice.
Saglasno članu 49. Zakona o opštem upravnom postupku, stranka ili zakonski zastupnik stranke (investitora) može da ovlasti punomoćnika da je zastupa u postupku, pri čemu punomoćnik može biti svako ko je potpuno poslovno sposoban, izuzev lica koje se bavi nadripisarstvom.
Imajući u vidu citiranu odredbu Zakona o opštem upravnom postupku, stranka ili zakonski zastupnik stranke u ovlašćenju, odnosno punomoćju određuje ko će biti njen punomoćnik (fizičko ili pravno lice). Ukoliko je kao punomoćnik označeno pravno lice, pravo potpisa ima lice koje, u skladu sa internim aktima tog pravnog lica, ima pravo da ga zastupa.
Shodno odredbama člana 154. Zakona o planiranju i izgradnji propisano je da se podobnost objekta za upotrebu utvrđuje se tehničkim pregledom. Tehnički pregled objekta vrši se po završetku izgradnje objekta, odnosno dela objekta koji predstavlja tehničko-tehnološku celinu i može se kao takav samostalno koristiti u skladu sa ovim zakonom. Tehnički pregled može se vršiti i uporedo sa izvođenjem radova. Tehnički pregled obuhvata kontrolu usklađenosti izvedenih radova sa građevinskom dozvolom i tehničkom dokumentacijom na osnovu koje se objekat gradio, kao i sa tehničkim propisima i standardima koji se odnose na pojedine vrste radova, odnosno materijala, opreme i instalacija.
Članom 155. istog zakona propisano je da tehnički pregled objekata vrši komisija ili privredno društvo, odnosno drugo pravno lice kome investitor poveri vršenje tih poslova i koje je upisano u odgovarajući registar za obavljanje tih poslova, u skladu sa ovim zakonom i podzakonskim aktom donetim na osnovu ovog zakona, kojim se uređuje sadržina zapisnika o tehničkom pregledu, sastav komisije za tehnički pregled, kao i način vršenja tehničkog pregleda. Kada je predmet tehničkog pregleda objekat za koji su utvrđene posebne mere zaštite od požara, član komisije za tehnički pregled je i inženjer protivpožarne zaštite sa odgovarajućom licencom. Tehnički pregled objekta obezbeđuje investitor, u skladu sa ovim zakonom. Troškove tehničkog pregleda snosi investitor. Izuzetno od odredbe iz stava 3. ovog člana, tehnički pregled objekta, ili dela objekta koji predstavlja celinu i može se kao takav samostalno koristiti, može obezbediti i drugo lice koje za to ima interes, u kom slučaju to lice snosi troškove tehničkog pregleda. Lice iz stava 5. ovog člana nakon pribavljenog pozitivnog mišljenja komisije za tehnički pregled objekta ima pravo da podnese zahtev za izdavanje upotrebne dozvole.
Dakle, dostavljanje dokumentacije za potrebe izrade izveštaja tehničkog pregleda objekta komisiji ne dostavlja se kroz CEOP.
Uz zahtev za izdavanje upotrebne dozvole prilaže se izveštaj komisije za tehnički pregled kojim se utvrđuje da je objekat podoban za upotrebu sa predlogom da se može izdati upotrebna dozvola, projekat za izvođenje ili projekat izvedenog stanja, elaborat geodetskih radova za izvedeni objekat i posebne delove objekta, kao i elaborat geodetskih radova za podzemne instalacije i sertifikat o energetskim svojstvima objekta, ako je za objekat propisana obaveza pribavljanja sertifikata o energetskim svojstvima.
Članom 2. tačka 21) Zakona o planiranju i izgradnji, investitor je definisan kao lice za čije potrebe se gradi objekat i na čije ime glasi građevinska dozvola, iz čega proizlazi da investitor može biti fizičko ili pravno lice.
Saglasno članu 76. Zakona o lokalnoj samoupravi, mesna zajednica, odnosno drugi oblik mesne samouprave ima svojstvo pravnog lica u okviru prava i dužnosti utvrđenih statutom i odlukom o osnivanju.
Imajući u vidu odredbe citiranih propisa, mesna zajednica, odnosno drugi oblik mesne samouprave može biti investitor u smislu Zakona o planiranju i izgradnji, pod uslovom da je ta mogućnost utvrđena statutom i odlukom o osnivanju.
Kao što je u Vašem pitanju navedeno, članom 126. stav 1. Zakona o planiranju i izgradnji proipisano je da tehničku dokumentaciju za izgradnju objekata može da izrađuje privredno društvo, odnosno drugo pravno lice, odnosno preduzetnik koji su upisani u registar privrednih subjekata. Članom 3. istog Zakona regulisano je da privredno društvo stiče svojstvo pravnog lica registracijom u registar privrednih subjekata u skladu sa zakonom kojim se uređuje registracija, odnosno Zakonom o postupku registracije u Agenciji za privredne registre („Službeni glasnik Republike Srbije“ broj 99/2011 i 83/2014).
Kada je reč o udruženjima, ona predstavljaju pravna lica koja se upisuju u registar udruženja, pri čemu i udruženje stiče status pravnog lica danom upisa u registar, dok je sâm upis dobrovoljan.
Imajući u vidu odredbe citiranih propisa, udruženja ne ispunjavaju zakonski uslov za izradu tehničke dokumentacije za izgradnju objekata, jer se upisuju u registar udruženja, a ne u registar privrednih subjekata (bez obzira na činjenicu što se oba registra vode kod Agencije za privredne registre).
Shodno odredebama člana 18. Pravilnika o postupku sprovođenja objedinjene procedure elektronskim putem propisano je da ako nisu ispunjeni formalni uslovi za dalje postupanje po zahtevu, propisani članom 17. ovog pravilnika, nadležni organ zahtev odbacuje zaključkom, u roku od pet radnih dana od dana podnošenja zahteva, uz navođenje svih nedostataka. Dakle, nadležni organ sve uočene nedostatke mora taksativno navesti u zaključku o odbacivanju i ne može ih isticati usmeno ili na neki drugi način.
Mišljenja smo da je moguće izvršiti pouzdanu proveru validnosti sertifikata samo onoga koji je direktno potpisan prilikom podošenja zahteva kroz sistem (kao na slici u prilogu), dok apsolutna pouzdanost provere validnosti sertifikata kojim su potpisani dokumenti koji su priloženi u sistemu još nije apsolutno pouzdana, pogotovo, ako se kako ste naveli u Vašem pitanju, potpisi vide na dokumentu i kada se u AcrobatRideru vidi poruka ''Signed and all signatures are valid''.