Oblast: Doprinos za uređivanje građevinskog zemljišta

Članom 97. stav 2. Zakona o planiranju i izgradnji propisano je da se iznos doprinosa za uređivanje građevinskog zemljišta utvrđuje rešenjem o izdavanju građevinske dozvole.

Ukoliko je u konkretnom slučaju građevinska dozvola izdata, ali je u međuvremenu istekla, u postupku za izdavanje nove građevinske dozvole ponovo se utvrđuje iznos doprinosa za uređivanje građevinskog zemljišta koji je potrebno platiti u skladu sa odredbama važećeg Zakona o planiranju i izgradnji.

Objekti koji su upisani u katastru nepokretnosti ne brišu se zbog izdavanja nove građevinske dozvole.

Članom 97. stav 9. Zakona o planiranju i izgradnji propisano je da investitor koji uklanja postojeći objekat koji je izgrađen u skladu sa zakonom, u cilju izgradnje novog objekta na istoj lokaciji, plaća doprinos za uređivanje građevinskog zemljišta samo za razliku u broju kvadrata korisne površine između objekta koji planira da izgradi i objekta koji se uklanja.

Činjenica da je objekat bio predmet ozakonjenja podrazumeva da postupak izgradnje nije sproveden u skladu sa zakonom, pa odredba člana 97. stav 9. Zakona o planiranju i izgradnji ne može biti primenjena u konkretnom slučaju.

Ovo pitanje nije regulisano odredbama Zakona o planiranju i izgradnji.

Prelaznim i završnim odredbama nove Odluke o uređenju građevinskog zemljišta bi trebalo da bude regulisano na koji način se vrši naplata doprinosa za uređivanje građevinskog zemljišta u slučajevima kada postoji potreba za izmenom građevinske dozvole, a doprinos za uređivanje građevinskog zemljišta je već uplaćen po važećoj građevinskoj dozvoli. Shodno tome, odgovor na Vaše pitanje zavisi od sadržine prelaznih  završnih odredaba nove Odluke o uređenju građevinskog zemljišta.

Odredbama Zakona o planiranju i izgradnji nije propisana mogućnost da investitoru bude priznat iznos doprinosa za uređivanje građevinskog zemljišta koji je uplaćen iznos po osnovu ranije izdate građevinske dozvole.

Shodno tome, investitor je u obavezi da, u skladu sa novom građevinskom dozvolom, reguliše svoje obaveze u pogledu doprinosa za uređivanje građevinskog zemljišta (na neki od načina propisanih članom 97. Zakona o planiranju i izgradnji) , a povraćaj eventualno ranije plaćenog doprinosa po osnovu građevinske dozvole koja nije realizovana može da potražuje u skladu sa propisima koji regulišu obligacione odnose.

Članom 89. Zakona o izmenama i dopunama Zakona o planiranju i izgradnji („Službeni glasnik Republike Srbije“ broj 24/2011) ukinuta je naknada za korišćenje građevinskog zemljišta i od 1. januara 2014. godine integrisana je u porez na imovinu.

Kada je reč o doprinosu za uređivanje građevinskog zemljišta, članom 97. stav 1. Zakona o planiranju i izgradnji propisano je da doprinos plaća investitor, dok je u stavu 2. propisan način utvrđivanja iznosa doprinosa. Odredbama Zakona o planiranju i izgradnji nije propisana mogućnost izmene rešenja o građevinskoj dozvoli zbog eventualne izmene koeficijenta zone i koeficijenta namene objekta koje utvrđuje jedinica lokalne samouprave.

Kada je reč o utvrđivanju iznosa poreza na imovinu, predmetna materija je regulisana odredbama Zakona o porezima na imovinu i nije predmet regulisanja Zakona o planiranju i izgradnji i podzakonskih akata donetih na osnovu tog Zakona.    

Odredbama Zakona o planiranju i izgradnji nije predviđena mogućnost da jedinica lokalne samouprave donese odluku kojom će predvideti da dva puta naplaćuje istu naknadu za uređivanje građevinskog zemljišta.

Odredbama Zakona o planiranju i izgradnji (član 69. stav 6) propisana je mogućnost građenja na poljoprivrednom zemljištu isključivo za linijske infrastrukturne objekte, komunalnu infrastrukturu, elektroenergetske i elektronske objekte ili komunikacione mreže i uređaje, uz prethodno pribavljenu saglasnost ministarstva nadležnog za poslove poljoprivrede.

Ostale vrste objekata mogu se graditi po sprovedenom postupku promene namene poljoprivrednog zemljišta, uz plaćanje naknade za promenu namene.

Imajući u vidu činjenicu da odredbama Zakona o planiranju i izgradnji nije predviđena mogućnost izgradnje ekonomskog objekta na poljoprivrednom zemljištu, eventualna izgradnja bila bi moguća tek po sprovedenom postupku promene namene zamljišta iz poljoprivrednog u građevinsko.

Ukoliko se radi o poljoprivrednom zemljištu u građevinskom području sela prve, druge, treće, četvrte i pete katastarske klase, radi se o zemljištu iz člana 3 Zakona o poljoprivrednom zeljištu i zbog toga je potrebno pred opštinskim organom uprave nadležnim za poljoprivredu pokrenuti postupak za promenu namene obradivog poljoprivrednog zemljišta.

Iz opisa u Vašem pitanju može se zaključiti da se ukonkretnom slučaju radi o ekonomskom objektu u funkciji primarne poljoprivredne proizvodnje, za čiju izgradnju je članom 26. stav 1. tačka 2. Zakona o poljoprivrednom zemljištu propisano da se ne plaća naknada za promenu namene iz poljoprivrednog u građevinsko zemljište. Shodno tome, istovremeno sa zahtevom za promenu namene iz poljoprivrednog u građevinsko zemljište, potrebno je podneti i zahtev za utvrđivanje oslobođenja od obaveze plaćanja naknade za promenu namene. Uz zahtev za utvrđivanje oslobađanja plaćanja naknade za prenamenu, potrebno je podneti: dokaz o vlasništvu poljoprivrednog zemljišta, kopiju plana, podatke o površini za koju se vrši prenamena i idejni projekat za izgradnju ekonomskog objekta.

To nije regulisano odredbama Zakona o planiranju i izgradnji. Pozivni centar se bavi isključivo tumačenjem odredbi Zakona o planiranju i izgradnji.

Shodno čl.97. stav 7. Zakona o planiranju i izgradnji, skupština jedinice lokalne samouprave opštim aktom utvrđuje zone i vrste namena objekta iz stava 2. ovog člana, iznose koeficijenata zone i koeficijenata namene, kriterijume, iznos i postupak umanjivanja doprinosa za uređivanje građevinskog zemljišta posebna umanjenja iznosa doprinosa za nedostajuću infrastrukturu kao i uslove i način obračuna umanjenja iz stava 5. ovog člana, i druge pogodnosti za investitore, metod valorizacije u slučaju plaćanja u ratama kao i druga pitanja od značaja za obračun i naplatu doprinosa za uređivanje građevinskog zemljišta, u skladu sa ovim zakonom, a svojim pojedinačnim aktom može predvideti dodatne pogodnosti za plaćanje doprinosa za objekte od posebnog značaja za razvoj jedinice lokalne samouprave. Ne mogu se predvideti umanjenja iznosa doprinosa za objekte stanogradnje, osim po osnovu propisanom u stavu 5. ovog člana, kao i za objekte socijalnog stanovanja kod kojih je investitor Republika Srbija, autonomna pokrajina ili jedinica lokalne samouprave.

Potrebno je napraviti uvid u Odluku o utvrđivanju doprinosa za uređivanje građevinskog zemljišta lokalne samouprave.

U skladu sa čl.97.st.10. Zakona o planiranju i izgradnji, doprinos za uređivanje građevinskog zemljišta ne obračunava se za objekte javne namene u javnoj svojini, objekte komunalne i druge infrastrukture, proizvodne i skladišne objekte, podzemne etaže objekata visokogradnje (prostor namenjen za garažiranje vozila, podstanice, trafostanice, ostave, vešernice i sl.), osim za delove podzemne etaže koje se koriste za komercijalne delatnosti, otvorena dečja igrališta, otvorene sportske terene i atletske staze.

Članom 97..st.10. Zakona o planiranju i izgradnji nije predviđeno oslobađanje od obaveze plaćanja doprinosa za podzemne etaže objekata niskogradnje, o čemu je reč u konkretnom slučaju. 

Shodno čl.97. stav 7. Zakona o planiranju i izgradnji, skupština jedinice lokalne samouprave opštim aktom utvrđuje zone i vrste namena objekta iz stava 2. ovog člana, iznose koeficijenata zone i koeficijenata namene, kriterijume, iznos i postupak umanjivanja doprinosa za uređivanje građevinskog zemljišta posebna umanjenja iznosa doprinosa za nedostajuću infrastrukturu kao i uslove i način obračuna umanjenja iz stava 5. ovog člana, i druge pogodnosti za investitore, metod valorizacije u slučaju plaćanja u ratama kao i druga pitanja od značaja za obračun i naplatu doprinosa za uređivanje građevinskog zemljišta, u skladu sa ovim zakonom, a svojim pojedinačnim aktom može predvideti dodatne pogodnosti za plaćanje doprinosa za objekte od posebnog značaja za razvoj jedinice lokalne samouprave.

Prema tome, potrebno je napraviti uvid u Odluku o utvrđivanju doprinosa za uređivanje građevinskog zemljišta lokalne samouprave.

Članom 220. Zakona o planiranju i izgradnji  propisano je da se naknada za korišćenje građevinskog zemljišta plaća u skladu sa Zakonom o planiranju i izgradnji ("Službeni glasnik RS", br. 47/03 i 34/06), dok se navedena naknada ne integriše u porez na imovinu.

Od 1. januara 2014. godine naknada za korišćenje građevinskog zemljišta je ukinuta i naplaćuje se kroz porez na imovinu.

Pitanja u vezi sa pravom žalbe na rešenje o utvrđivanju naknade za korišćenje građevinskog zemljišta nisu predmet regulisanja Zakona o planiranju i izgradnji, već Zakona o poreskom postupku i poreskoj administraciji.