Oblast: E-Procedura
Na ovoj stranici možete pronaći odgovore na neka od do sada postavljenih pitanja u vezi sa odredbama Zakona o planiranju i izgradnji. Pitanja i odgovori su sistematizovani prema redosledu podnaslova iz Zakona. Omogućeno je i vršenje pretrage pitanja i odgovora po ključnim rečima. Ukoliko ne nađete odgovor koji ste tražili, možete nam poslati vaše pitanje preko stranice za postavljanje pitanja.
Pitanja i odgovore po oblastima u PDF formatu možete preuzeti na sledećoj stranici: PDF-ovi po oblastima.
Postupak prinudnog izvršenja radi naplate naknade za izdavanje uslova za projektovanje i izvršenje sprovodi imalac javnih ovlašćenja koji izdaje te uslove, ukoliko stranka nije platila tu naknadu. Potrebno je prilikom korišćenja sistema od strane obradjivača NO pažljivo koristiti sve mogućnosti sistema kako bi imaoci javnih ovlašćenja imali uvid u vezi plaćanja navedenih naknada. Ukoliko to iz nekog razloga ipak nije moguće, obrađivač NO može mejlom dostaviti dokaze o plaćanju naknade imaocu javnih ovlašćenja ili obaveštenje da ta naknada nije plaćena.
Zainteresovana lica mogu izvršiti uvid u podatke, akta i dokumentaciju u vezi sa svakim pojedinačnim, tako što će se nadležnom organu koji je nadležan za izdavanje građevinske dozvole obratiti sa zahtevom za uvid. U tom slučaju, nadležni organ, ukoliko utvrdi da je reč o licu koje ima pravo učešća u postupku radi zaštite svojih prava ili pravnih interesa, ima obavezu da tom licu omogući uvid u predmetnu dokumentaciju u elektronskoj formi (posredstvom odgovarajućeg linka), u skladu sa čl.55. Pravilnika o postupku sprovođenja objedinjene procedure elektronskim putem, koji možete pronaći ovde.
Primerak rešenja je javno dostupan putem interneta, na sajtu: https://ceop.apr.gov.rs/ u okviru sekcije „Objave“.
Javna dostupnost podataka
Član 55.
Podaci o toku svakog pojedinačnog predmeta, kao i akta nadležnih organa za koja je propisano da se objavljuju na internet stranici nadležnog organa, javno su dostupni u elektronskom obliku, preko internet strane nadležnog organa i Agencije za privredne registre svim zainteresovanim licima, radi uvida i preuzimanja, u obimu u kome se obezbeđuje zaštita autorskog prava, poslovne tajne i podataka o ličnosti.
Nadležni organ će omogućiti zainteresovanim licima uvid u ostale podatke, akta i dokumentaciju koja je dostavljena, odnosno pribavljena u postupku objedinjene procedure u skladu sa zakonom kojim se uređuje zaštita autorskog prava, poslovne tajne i podataka o ličnosti.
Članom 23. stav 1. Zakona o vodama propisano je da se pod upravljanjem vodnim objektima u javnoj svojini, u smislu ovog zakona, smatra izgradnja, rekonstrukcija, sanacija i održavanje (redovno i investiciono) vodnih objekata na vodnom zemljištu, vršenje prava investitora u ime Republike Srbije, odnosno autonomne pokrajine, unapređivanje, čuvanje i staranje o njihovom namenskom korišćenju. U stavu 5. istog člana propisano je da vodnim objektima za uređenje vodotoka i zaštitu od poplava na vodama II reda i vodnim objektima za zaštitu od erozije i bujica, osim vodnih objekata za zaštitu od erozije i bujica iz stava 3. ovog člana, koji su u javnoj svojini, upravlja jedinica lokalne samouprave na čijoj se teritoriji objekti nalaze.
Iz citiranih odredbi Zakona o vodama proizlazi da je jedinica lokalne samouprave na čijoj se teritoriji nalaze vodni objekti za uređenje vodotoka i zaštitu od poplava na vodama II reda u javnoj svojini, po samom Zakonu („ex lege“), ovlašćena za vršenje prava investitora u ime Republike Srbije, odnosno da ima pravo da u svojstvu investitora podnese zahtev za izdavanje građevinske dozvole za izvođenje radova na tim objektima.
Odredbama važećeg Zakona o planiranju i izgradnji, kao i podzakonskih akata donetih na osnovu tog Zakona, nije posebno regulisano pitanje izdavanja ovlašćenja (punomoćja) za preduzimanje pojedinih radnji u okviru objedinjene procedure, u ime i za račun investitora. Jedina odredba koja se odnosi na podnošenje zahteva preko punomoćnika sadržana je u članu 3. stav 7. Pravilnika o postupku sprovođenja objedinjene procedure elektronskim putem, kojim je propisano da, ukoliko se zahtev podnosi preko punomoćnika, uz zahtev se prilaže skenirana kopija (digitalizovani primerak) punomoćja, koja ne mora biti overena od strane organa koji je po zakonu nadležan za overu (što nije predmet Vašeg pitanja).
Pitanja u vezi sa izdavanjem punomoćja i preduzimanjem radnji u postupku preko punomoćnika regulisana su članovima 47 – 53. Zakona o opštem upravnom postupku ("Službeni list SRJ" broj 33/97 i 31/2001 i "Službeni glasnik Republike Srbije" broj 30/2010). Članom 47. stav 1. Zakona o opštem upravnom postupku propisano je da stranka, odnosno njen zakonski zastupnik može odrediti punomoćnika koji će zastupati stranku u postupku, dok je u članu 48. stav 1. istog Zakona regulisano da punomoćnik može biti svako lice koje je potpuno poslovno sposobno, osim lica koja se bave nadripisarstvom.
Članom 134. Zakona o izmenama i dopunama Zakona o planiranju i izgradnji („Službeni glasnik Republike Srbije“ broj 132/14) propisano je da se odredbe drugih zakona kojima se na drugačiji način uređuju pitanja koja su predmet uređivanja ovog zakona neće primenjivati (osim zakona i propisa kojima se uređuje zaštita životne sredine).
Imajući u vidu činjenicu da se citiranim odredbama Zakona o opštem upravnom postupku ne uređuju pitanja koja su predmet uređivanja Zakona o planiranju i izgradnji, mišljenja smo da se na izdavanje punomoćja za preduzimanje pojedinih radnji u okviru objedinjene procedure primenjuju odgovarajuće odredbe Zakona o opštem upravnom postupku. U konkretnom slučaju, mišljenja smo da ovlašćeno lice može odrediti bilo koje lice koje je potpuno poslovno sposobno (osim lica koja se bave nadripisarstvom) za sprovođenje objedinjene procedure, u ime i za račun opštine, izuzev lica zaposlenog u nadležnom organu, kako bi se izbegao sukob interesa u postupanju.
Članom 3. stav 9. Pravilnika o postupku sprovođenja objedinjene procedure elektronskim putem propisano je da će nadležni organ, odnosno imalac javnih ovlašćenja, na zahtev i o trošku zainteresovanog lica, tom licu izdati u papirnom obliku prepis dokumenta koji je u okviru objedinjene procedure izdao u elektronskoj formi, ali se takav prepis ne može dalje koristiti u objedinjenoj proceduri.
Iz citirane odredbe Pravilnika o postupku sprovođenja objedinjene procedure elektronskim putem proizlazi da prepis dokumenta u papirnom obliku, na zahtev i o trošku zainteresovanog lica, izdaje nadležni organ, odnosno imalac javnih ovlašćenja koji ga je izdao, a ne Agencija za privredne registre. Ukoliko je u konkretnom slučaju reč o građevinskoj dozvoli, potrebno je obratiti se nadležnom organu koji je izdao tu građevinsku dozvolu, radi dobijanja prepisa dokumenta u papirnom obliku.
Opšte pravilo u postupku objedinjene procedure koje važi za sve postupke, je ukoliko podnosilac zahteva u roku od 30 dana ne podnese usaglašeni zahtev, nakon isteka ovog roka može se podneti jedino novi zahtev uz obavezu ponovnog plaćanja taksi i naknada.
Ukoliko sistem CEOP prilikom popunjavanja zahteva za upis prava svojine po pravnosnažnom rešenju o odobrenju izvođenja radova iz čl. 145 ne omogućava unos broja koji dodeljuje sistem, do evenutalnih izmena u sistemu, možete prilikom popunjavanja zahteva uneti i zavodni broj koji je interno dodeljen od strane nadležnog organa.
Da, nadležni organ može da odbaci usaglašen zahtev iz razloga koji nisu navedeni u zaključku u skladu sa kojim je usaglašavanje izvršeno, ali u tom slučaju podnosilac zahteva ima pravo na ponovno usaglašavanje zahteva u skladu sa čl.29.st.11. Pravilnika o postupku sprovođenja objedinjene procedure elektronskim putem, tj. bez ponovnog dostavljanja već podnete dokumentacije i bez ponovnog plaćanja administrativne takse za podnošenje zahteva i naknade iz člana 28. stav 2. tačka 2) ovog pravilnika, shodno čl.29.st.15. Pravilnika o postupku sprovođenja objedinjene procedure elektronskim putem.
Članom 18.st.1. Pravilnika o Pravilnika o postupku sprovođenja objedinjene procedure elektronskim putem propisano je da ako utvrdi da nisu ispunjeni uslovi iz st. 1. i 2. ovog člana nadležni organ zahtev odbacuje zaključkom, u roku od pet radnih dana od dana podnošenja zahteva, uz navođenje svih nedostataka.
U skladu sa čl.29.st.15. Pravilnika o postupku sprovođenja objedinjene procedure elektronskim putem, izuzetno od stava 12. ovoga člana, ako nadležni organ, suprotno stavu 5. ovog člana, u zaključku kojim je odbacio zahtev nije naveo sve nedostatke, odnosno razloge za odbacivanje tog zahteva, a usaglašeni zahtev odbaci iz razloga koji nisu navedeni u zaključku u skladu sa kojim je usaglašavanje izvršeno, podnosilac zahteva ima pravo na ponovno usaglašavanje zahteva u skladu sa stavom 11. ovog člana, tj. bez ponovnog dostavljanja već podnete dokumentacije i bez ponovnog plaćanja administrativne takse za podnošenje zahteva i naknade iz člana 28. stav 2. tačka 2) ovog pravilnika.
U skladu sa čl.145.st.1. Zakona o planiranju i izgradnji, građenje tipske transformatorske stanice 20/04 kv vrši se na osnovu rešenja o odobrenju izvođenja radova iz čl.145. Zakona, koje izdaje organ nadležan za izdavanje građevinske dozvole.
Nadležnost
Ukoliko je u konkretnom slučaju reč o objektu iz čl.133. Zakona o planiranju i izgradnji, lokacijske uslove i građevinsku dozvolu za izgradnju ovih objekata izdaje Ministarstvo građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture.
U skladu sa čl.134. st.1. ovog zakona, poverava se autonomnoj pokrajini izdavanje građevinskih dozvola za izgradnju objekata određenih u članu 133. ovog zakona koji se u celini grade na teritoriji autonomne pokrajine.
U skladu sa čl.134. st.2. ovog zakona, poverava se jedinicama lokalne samouprave izdavanje građevinskih dozvola za izgradnju objekata koji nisu određeni u članu 133. ovog zakona.
Članom 29.st.10. Pravilnika o postupku sprovođenja objedinjene procedure elektronskim putem propisano je da ako podnosilac zahteva u roku od deset dana od dana prijema zaključka iz stava 4. ovog člana, a najkasnije 30 dana od dana njegovog objavljivanja na internet stranici nadležnog organa, podnese nov, usaglašen, zahtev i otkloni sve nedostatke, ne dostavlja dokumentaciju podnetu uz zahtev koji je odbačen, niti ponovo plaća administrativne takse i naknadu navedene u članu 28. stav 2. tačka 2) ovog pravilnika.
Članom 29.st.11. ovog pravilnika regulisano je da podnosilac zahteva može samo jednom iskoristiti pravo na podnošenje usaglašenog zahteva bez obaveze dostavljanja dokumentacije podnete uz zahtev koji je odbačen i ponovnog plaćanja administrativne takse za podnošenje zahteva i naknade iz člana 28. stav 2. tačka 2) ovog pravilnika.
Zatim, članom 29.st.13. Pravilnika propisano je da ako uz usaglašeni zahtev iz stava 11. ovog člana podnosilac dostavi izmenjen dokument u odnosu na dokument koji je već dostavio uz odbačeni zahtev, nadležni organ će postupati po tom izmenjenom dokumentu. Ako zbog izmenjenog dokumenta nastupi dodatni formalni nedostatak koji je razlog za odbacivanje zahteva, podnosilac ne može ponovo koristiti pravo iz stava 11. ovog člana.
Član 29.st.14. ovog pravilnika propisuje da ako, izuzetno od stava 12. ovoga člana, nadležni organ, suprotno stavu 5. ovog člana, u zaključku kojim je odbacio zahtev nije naveo sve nedostatke, odnosno razloge za odbacivanje tog zahteva, a usaglašeni zahtev odbaci iz razloga koji nisu navedeni u zaključku u skladu sa kojim je usaglašavanje izvršeno, podnosilac zahteva ima pravo na ponovno usaglašavanje zahteva u skladu sa stavom 11. ovog člana, tj. bez ponovnog dostavljanja već podnete dokumentacije i bez ponovnog plaćanja administrativne takse za podnošenje zahteva i naknade iz člana 28. stav 2. tačka 2) ovog pravilnika.
To znači da podnosilac zahteva, i u slučaju da je iskoristio pravo da samo jednom podnese usaglašeni zahtev bez obaveze dostavljanja dokumentacije podnete uz zahtev koji je odbačen i ponovnog plaćanja administrativne takse za podnošenje zahteva i naknade, ima pravo na ponovno usaglašenje zahteva (pravo da ponovo podnese zahtev) bez ponovnog dostavljanja već podnete dokumentacije i bez ponovnog plaćanja administrativne takse za podnošenje zahteva i naknade, u slučaju da nadležni organ u zaključku kojim je odbacio zahtev nije naveo sve nedostatke, odnosno razloge za odbacivanje tog zahteva, a usaglašeni zahtev odbacio iz razloga koji nisu navedeni u zaključku u skladu sa kojim je usaglašavanje izvršeno.