Oblast: E-Procedura
Na ovoj stranici možete pronaći odgovore na neka od do sada postavljenih pitanja u vezi sa odredbama Zakona o planiranju i izgradnji. Pitanja i odgovori su sistematizovani prema redosledu podnaslova iz Zakona. Omogućeno je i vršenje pretrage pitanja i odgovora po ključnim rečima. Ukoliko ne nađete odgovor koji ste tražili, možete nam poslati vaše pitanje preko stranice za postavljanje pitanja.
Pitanja i odgovore po oblastima u PDF formatu možete preuzeti na sledećoj stranici: PDF-ovi po oblastima.
Investitor može sprovoditi aktivnosti u okviru objedinjene procedure, u smislu Zakona o planiranju i izgradnji, samostalno ili posredstvom lica koje ovlasti za preduzimanje radnji u postupku (punomoćnik). Članom 51. stav 1. Zakona o opštem upravnom postupku ("Službeni list SRJ" broj 33/97 i 31/01 i "Službeni glasnik Republike Srbije" broj 30/10), koji se u postupku objedinjene procedure primenjuje u delu u kom nije u suprotnosti sa Zakonom o planiranju i izgradnji, propisano je da je za obim punomoćja merodavna njegova sadržina, pri čemu se punomoćje može dati za ceo postupak ili samo za pojedine radnje, a može se i vremenski ograničiti. Shodno citiranoj odredbi Zakona o opštem upravnom postupku, davalac punomoćja (investitor) može ovlastiti punomoćnika na preduzimanje pojedinih, odnosno svih radnji, i to kako u prvostepenom postupku, tako i u postupku pred drugostepenim organom. U konkretnom slučaju, potrebno je sagledati sadržinu punomoćja, kako bi se utvrdio njegov obim, pri čemu punomoćnik ima pravo da u ime davaoca punomoćja preduzima radnje u postupku pred drugostepenim organom samo ukoliko je to izričito navedeno u punomoćju.
O prigovoru izjavljenom protiv zaključka nadležnog organa o odbacivanju zahteva za izdavanje lokacijskih uslova odlučuje drugostepeni organ, odnosno nadležno opštinsko veće.
U članu 8. stav 1. i 2. Pravilnika o postupku sprovođenja objedinjene procedure elektronskim putem propisano je da, ukoliko nadležni organ donese zaključak o odbacivanju zahteva za izdavanje lokacijskih uslova zbog neispunjenosti formalnih uslova, dužan je da navede sve nedostatke, odnosno razloge za odbacivanje.
Ukoliko u drugostepenom postupku nadležni organ, odnosno opštinsko veće, odbije prigovor na zaključak o odbacivanju lokacijskih uslova, investitor (odnosno njegovom punomoćnik) može da podnese novi zahtev za izdavanje lokacijskih uslova, uz koji dostavlja sve priloge propisane u članu 6. Pravilnika o postupku sprovođenja objedinjene procedure elektronskim putem.
Članom 133. Zakona o planiranju i izgradnji propisani su radovi, odnosno objekti za koje građevinsku dozvolu izdaje Ministarstvo građevinarstva saobraćaja i infrastrukture, odnosno autonomna pokrajina, ukoliko se objekti u celini grade na teritoriji autonomne pokrajine. Građevinsku dozvolu za sve radove, odnosno objekte koji nisu navedeni u članu 133. Zakona o planiranju i izgradnji izdaje jedinica lokalne samouprave (grad, odnosno opština).
Tekst Zakona o planiranju i izgradnji možete pronaći na sajtu http://gradjevinskedozvole.rs, u okviru Sekcije „Propisi“.
S obzirom na to da se kroz elektronski sistem izdavanja građevinskih dozvola (CIS) objava akta i dostaljvanje podnosiocu zahteva vrši istovremeno, odnosno da se odabirom opcije „Objavi“ vrši u istom trenutku i objava i dostavljanje akta podnosiocu zahteva, podnosilac zahteva ima rok od 30 dana od prijema zaključka o odbacivanju zahteva i njegovog objavljivanja na internet stranici, da podnese usaglašen zahtev.
Rok se računa od trenutka dostave mejla, a ne od trenutka otvaranja mejla.
Saglasno članu 8đ stav 4. Zakona o planiranju i izgradnji i članu 8. stav 6. Pravilnika o postupku sprovođenja objedinjene procedure elektronskim putem, podnosilac zahteva za izdavanje lokacijskih uslova ima pravo da otkloni utvrđene nedostatke i podnese usaglašeni zahtev u roku od deset dana od dana prijema zaključka o odbacivanju zahteva iz formalnih razloga, a najkasnije 30 dana od dana objavljivanja zaključka na internet strani nadležnog organa, bez obaveze dostavljanja dokumentacije podnete uz zahtev koji je odbačen, kao i ponovnog plaćanja administrativne takse i naknade. Iz citiranih odredaba Zakona i Pravilnika proizlazi da se subjektivni rok računa u okviru objektivnog roka, odnosno da rok za podnošenje usaglašenog zahteva ističe nakon deset dana od dana prijema zaključka, a u svakom slučaju najkasnije 30 dana od dana objavljivanja zaključka na internet strani nadležnog organa.
Članom 9. stav 2. Pravilnika o načinu razmene dokumenata i podnesaka elektronskim putem i formi u kojoj se dostavljaju akta u vezi sa objedinjenom procedurom („Službeni glasnik Republike Srbije“ broj 113/15) propisano je da se pravni akt koji u objedinjenoj proceduri donosi nadležni organ i imalac javnih ovlašćenja dostavlja preko Centralnog informacionog sistema, u formi elektronskog dokumenta, u skladu sa zakonom kojim se uređuje elektronski dokument, u formatu propisanom pravilnikom kojim se uređuje sprovođenje objedinjene procedure. U istom članu je propisano da za elektronska dokumenta dostavljena preko Centralnog informacionog sistema važi pravna pretpostavka integriteta podataka, kao i pouzdanosti datuma i vremena slanja ili primanja. Imajući to u vidu, nadležni organ nije u obavezi da dokazuje da li je i kada podnosiocu zahteva, posredstvom Centralnog informacionog sistema, dostavljen mejl sa obaveštenjem o donetom zaključku o odbacivanju zahteva, već je teret dokazivanja (da takvo obaveštenje nije dostavljeno na njegov mejl) na podnosiocu zahteva. Činjenica da li je podnosilac zahteva otvorio mejl kojim je obavešten o donetom zaključku o odbacivanju zahteva za izdavanje lokacijskih uslova, odnosno da li se upoznao sa sadržinom tog mejla, nije relevantna za računanje rokova za podnošenje usaglašenog zahteva.
Ukoliko je nadležni organ dostavio podnosiocu zaključak o odbacivanju zahteva za lokacijskih uslova, u svemu u skladu sa odredbama Zakona o planiranju i izgradnji, Pravilnika o postupku sprovođenja objedinjene procedure elektronskim putem i Pravilnika o načinu razmene dokumenata i podnesaka elektronskim putem i formi u kojoj se dostavljaju akta u vezi sa objedinjenom procedurom, rok za podnošenje usaglašenog zahteva ističe nakon isteka deset dana od dana prijema predmetnog zaključka.
Objavom na internet stranici smatra se objava na inernet stranici nadležnog organa koji je doneo zaključak o odbacivanju zahteva za izdavanje lokacijskih uslova.
Članom 148. Zakona o planiranju i izgradnji propisano je da investitor podnosi prijavu radova organu koji je izdao građevinsku dozvolu najkasnije osam dana prepočetka izvođenja radova, pri čemu uz prijavu podnosi dokaz o regulisanju obaveza u pogledu doprinosa za uređivanje građevinskog zemljišta, u skladu sa ovim zakonom, kao i dokaz o plaćenoj administrativnoj taksi.
Iz citiranih odredbi Zakona o planiranju i izgradnji jasno proizlazi da investitor nema obavezu da uz prijavu radova dostavlja dokaz o nastupanju pravosnažnosti građevinske dozvole, jer nadležni organ vodi računa o tome po službenoj dužnosti.
Potrebno je da pre prijave radova rešenje o građevinskoj dozvoli postane pravnosnažno. U tom smislu, rešenje može postati prvanosnažno na dva načina:
- Kroz sistem podnosilac zahteva može podneti zahtev za izdavanje klauzule pravnosnažnosti, što se vrši bez ikakvih uplata. Za podnošenje ovog zahteva potrebno je da se odabere opcija „Započnite nov zahtev“, i u spisku zahteva, odabrati „Ostali zahtevi“.
- Nadležni organ može priložiti kroz sistem klauzulu o pravnosnažnosti rešenja, ako žalba nije izjavljena, odnosno ako je istekao rok za žalbu. (ova funkcionalnost je tek uvedena u CIS)
: Granice ovlašćenja nadležnog organa u toku sprovođenja objedinjene procedure (u koju spada i izdavanje upotrebne dozvole) propisane su članom 8đ Zakona o planiranju i izgradnji. Shodno citiranom članu Zakona, nadležni organ tokom sprovođenja objedinjene procedure isključivo vrši proveru ispunjenosti formalnih uslova za izgradnju i ne upušta se u ocenu tehničke dokumentacije, niti ispituje verodostojnost dokumenata koje pribavlja u toj proceduri, već lokacijske uslove, građevinsku i upotrebnu dozvolu izdaje, a prijavu radova potvrđuje, u skladu sa aktima i drugim dokumentima iz člana 8b Zakona. U okviru granica svojih ovlašćenja nadležni organ proverava isključivo ispunjenost sledećih formalnih uslova:
- nadležnost za postupanje po zahtevu, odnosno prijavi;
- da li je podnosilac zahteva, odnosno prijave lice koje, u skladu sa ovim zakonom, može biti podnosilac zahteva odnosno prijave;
- da li zahtev, odnosno prijava sadrži sve propisane podatke;
- da li je uz zahtev, odnosno prijavu priložena sva dokumentacija propisana Zakonom i podzakonskim aktima donetim na osnovu Zakona;
- da li je uz zahtev priložen dokaz o uplati propisane naknade, odnosno takse;
- da li su podaci navedeni u izvodu iz projekta, koji je sastavni deo zahteva za izdavanje građevinske dozvole, u skladu sa izdatim lokacijskim uslovima.
Postupak izdavanja upotrebne dozvole i dokumentacija koja se prilaže uz zahtev za izdavanje upotrebne dozvole propisani su članom 158. Zakona o planiranju i izgradnji i članom 42. Pravilnika o postupku sprovođenja objedinjene procedure elektronskim putem.
Ukoliko je nadležni organ, postupajući u granicama svojih ovlašćenja uz primenu odgovarajućih odredaba Zakona i Pravilnika, u postupku izdavanja upotrebne dozvole ispravno utvrdio sve činjenice koje se tiču ispunjenosti formalnih uslova, mišljenja smo da nema osnova da po službenoj dužnosti ponovi postupak izdavanja upotrebne dozvole. Postupak za izdavanje rešenja o ozakonjenju regulisan je posebnim zakonom (Zakon o ozakonjenju objekata) i ne sprovodi se u okviru objedinjene procedure u skladu sa odredbama Zakona o planiranju i izgradnji.
Pretraga dokumenata u Centralnoj evidenciji objedinjenih procedura može se vršiti po različitim parametrima. Jedan od parametara pretrage dokumenata može biti i nadležni organ.
Pretragu možete vršiti posredstvom sledećeg linka:
https://ceop.apr.gov.rs/eregistrationportal/Public/Manage/Publications
Napominjemo da, u cilju pretrage po parametru „Nadležni organ“, na stranici za pretragu mora biti aktivirana opcija „Prikaži napredne filtere“.
Rokovi za postupanje po zahtevu za izdavanje lokacijskih uslova definisani su odredbama Zakona o planiranju i izgradnji. Članom 8b Zakona propisano je da je nadležni organ dužan da u roku od pet radnih dana od dana prijema zahteva za izdavanje lokacijskih uslova, imaocima javnih ovlašćenja, koji u skladu sa Zakonom i posebnim propisom utvrđuju uslove za izgradnju objekata, dostavi zahtev za izdavanjem tih uslova, ako se oni ne mogu pribaviti uvidom u planski dokument, odnosno separat. Imalac javnih ovlašćenja je dužan da postupi po zahtevu u roku od 15 dana od dana prijema zahteva, a za objekte iz člana 133. Zakona u roku od 30 dana od dana prijema zahteva. Citirane odredbe Zakona su imperativnog karaktera i propisana je prekršajna odgovornost za odgovorno lice u imaocu javnih ovlašćenja, ako imalac javnih ovlašćenja tokom sprovođenja objedinjene procedure ne postupa na način i u rokovima propisanim Zakonom (član 211a).
Članom 8b stav 4. i 6. Zakona propisano je da imalac javnih ovlašćenja ima pravo na naknadu stvarnih troškova za izdavanje traženih uslova, saglasnosti i drugih akata, kao i za sprovođenje drugih radnji iz svoje nadležnosti, a obaveza plaćanja te naknade dospeva pre izdavanja lokacijskih uslova. Članom 56. Zakona o planiranju i izgradnji propisano je da je nadležni organ dužan da u roku od pet radnih dana od dana pribavljanja svih potrebnih uslova i drugih podataka od imaoca javnih ovlašćenja izda lokacijske uslove.
Imajući u vidu sve citirane odredbe Zakona o planiranju i izgradnji, nadležni organ i imalac javnih ovlašćenja dužni su da postupaju u rokovima utvrđenim Zakonom, bez obzira na to da li je podnosilac zahteva izvršio svoju obavezu plaćanja naknade stvarnih troškova imalaca javnih ovlašćenja. Kada je reč o kontroli naplate stvarnih troškova imalaca javnih ovlašćenja, mišljenja smo da bi u tom delu trebalo primeniti opšta pravila koja se odnose na dužničko – poverilačke odnose, tj. da bi kontrolu trebalo da vrši poverilac (odnosno imalac javnih ovlašćenja). Shodno tome, poverilac ima pravo da, u slučaju kada obaveza plaćanja nije izvršena o dospelosti, pokrene odgovarajući postupak prinudne naplate.
Članom 16. Pravilnika o postupku sprovođenja objedinjene procedure elektronskim putem propisani su dokazi koje je podnosilac zahteva za izdavanje građevinske dozvole dužan da priloži uz zahtev. U stavu 2. tačka 3) navedenog člana propisano je da je podnosilac zahteva dužan da, između ostalog, priloži i ugovor između investitora i imaoca javnih ovlašćenja, odnosno drugi dokaz o obezbeđivanju nedostajuće infrastrukture, ako je to uslov za izdavanje građevinske dozvole predviđen lokacijskim uslovima.
Imajući u vidu citirane odredbe Pravilnika o postupku sprovođenja objedinjene procedure elektronskim putem, mišljenja smo da nadležni organ ima pravo da odbaci zahtev za izdavanje građevinske dozvole iz formalnih uslova ako podnosilac zahteva nije alternativno priložio ugovor između investitora i imaoca javnih ovlašćenja, odnosno drugi dokaz o obezbeđivanju nedostajuće infrastrukture, ako je to uslov za izdavanje građevinske dozvole predviđen lokacijskim uslovima. Ukoliko je dostavljenim ugovorom sa imaocem javnih ovlašćenja investitor obezbedio nedostajuću infrastrukturu, mišljenja smo da ne postoji pravni osnov da nadležni organ odbaci zahtev za izdavanje građevinske dozvole zbog neispunjenosti formalnih uslova propisanih članom 16. stav 2. tačka 3) Pravilnika o postupku sprovođenja objedinjene procedure elektronskim putem.