Oblast: E-Procedura
Na ovoj stranici možete pronaći odgovore na neka od do sada postavljenih pitanja u vezi sa odredbama Zakona o planiranju i izgradnji. Pitanja i odgovori su sistematizovani prema redosledu podnaslova iz Zakona. Omogućeno je i vršenje pretrage pitanja i odgovora po ključnim rečima. Ukoliko ne nađete odgovor koji ste tražili, možete nam poslati vaše pitanje preko stranice za postavljanje pitanja.
Pitanja i odgovore po oblastima u PDF formatu možete preuzeti na sledećoj stranici: PDF-ovi po oblastima.
Prvostepeni organ prosleđuje žalbu drugostepenom organu van postupka objedinjene procedure, odnosno dostavljanje žalbe ne vrši se kroz Centralni informacioni sistem.
Takođe, nakon postupanja po žalbi, prvostepeni organ prilaže rešenje drugostepenog organa u Centralni informacioni sistem.
Potrebno je da se obratite Agenciji za privredne registre.
Članom 8g st.1. Zakona o plniaranju i izgradnju propisano je da Agencija za privredne registre vodi jedinstvenu, centralnu, javnu, elektronsku bazu podataka, u kojoj su objedinjeni podaci iz svih registara objedinjenih procedura na teritoriji Republike Srbije, kao i akta sadržana u tim registrima, preko registratora centralne evidencije.
Ako se lokacijski uslovi mogu utvrditi uvidom u planski dokument, odnosno separat, nadležni organ je dužan da ih izda u roku od pet radnih dana od dana prijema zahteva iz člana 6. ovog pravilnika, u skladu sa propisom kojim se uređuje izdavanje lokacijskih uslova, i da o tome obavesti podnosioca zahteva, u skladu sa čl.8d. Zakona o planiranju i izgradnji (ovde), odnosno u skladu sa čl.10. Pravilnika o postupku sprovođenja objedinjene procedure elektronskim putem, koji možete pronaći ovde.
Međutim, ako se lokacijski uslovi ne mogu pribaviti uvidom u planski dokument, odnosno separat, nadležni organ je dužan da u roku od pet radnih dana od dana prijema zahteva za izdavanje lokacijskih uslova, imaocima javnih ovlašćenja, koji u skladu sa ovim zakonom i posebnim propisom utvrđuju uslove za izgradnju objekata, dostavi zahtev za izdavanjem tih uslova, shodno čl.8b. st.1.Zakona o planiranju i izgradnji. Imalac javnih ovlašćenja je dužan da postupi po zahtevu za izdavanje uslova za projektovanje i priključenje, u roku od 15 dana od dana prijema zahteva, a za objekte iz člana 133. ovog zakona u roku od 30 dana od dana prijema zahteva. Nakon toga, nadležni organ je dužan da izda lokacijske uslove u skladu sa propisom kojim se uređuje izdavanje lokacijskih uslova, u roku od pet radnih dana od dana dostavljanja uslova za projektovanje i priključenje.
Članom 209. st.1.tač.2) Zakona o planiranju i izgradnji propisano je da će se odgovorno službeno lice u nadležnom organu uprave kazniti za prekršaj novčanom kaznom od 25.000 do 50.000 dinara ili kaznom zatvora do 30 dana ako tokom sprovođenja objedinjene procedure ne postupa na način i u rokovima propisanim ovim zakonom. Za ponovljeni prekršaj iz stava 1. ovog člana učiniocu će se izreći novčana kazna i kazna zatvora do 30 dana. Članom 209.st.3. ovog zakona propisano je da zahtev za pokretanje prekršajnog postupka iz stava 1. tač. 2) podnosi građevinski inspektor.
U skladu sa čl.8v Zakona o planiranju i izgradnji, registrator je dužan da podnese prekršajnu prijavu iz člana 211a ovog zakona, protiv imaoca javnih ovlašćenja i odgovornog lica imaoca javnih ovlašćenja, ako tokom sprovođenja objedinjene procedure taj imalac javnih ovlašćenja ne postupa na način i u rokovima propisanim ovim zakonom, najkasnije u roku od tri radna dana od isteka propisanog roka za postupanje od strane imaoca javnih ovlašćenja.
Član 8g st. 6 Zakona o planiranju i izgradnji predviđa obavezu Centralnog registratora da bez odlaganja podnese prekršajnu prijavu protiv registratora nadležnog organa u slučaju prekoračenja propisanih rokova, odnosno nepodnošenja odgovarajuće prekršajne prijave protiv imalaca javnih ovlašćenja.
U skladu sa čl.172. st.1. Zakona o planiranju i izgradnji, nadzor nad izvršavanjem odredaba ovog zakona i propisa donetih na osnovu ovog zakona, vrši Ministarstvo građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture.
Ne, podnosilac zahteva može samo jednom iskoristiti pravo na podnošenje usaglašenog zahteva bez obaveze dostavljanja dokumentacije podnete uz zahtev koji je odbačen i ponovnog plaćanja administrativne takse, odnosno naknade, u skladu sa čl.8.st.7. Pravilnika o postupku sprovođenja objedinjene procedure elektronskim putem (ovde).
Sprovođenje objedinjene procedure regulisano je odredbama Pravilnika o postupku sprovođenja objedinjene procedure elektronskim putem i Pravilnika o načinu razmene dokumenata i podnesaka elektronskim putem i formi u kojoj se dostavljaju akta u vezi sa objedinjenom procedurom. Navedeni pravilnici predstavljaju „legi specialis“ za ovu oblast.
Kada je reč o pitanjima koja se odnose na postupak objedinjene procedure, a nisu uređena navedenim pravilnicima, shodno se primenjuju odredbe zakona kojim se uređuje opšti upravni postupak, odnosno Zakona o opštem upravnom postupku ("Službeni list SRJ" broj 33/97 i 31/01 i "Službeni glasnik Republike Srbije" broj 30/10).
Članom 18. stav 2. Pravilnika o postupku sprovođenja objedinjene procedure elektronskim putem propisano je da protiv zaključka o odbacivanju zahteva za izdavanje građevinske dozvole podnosilac zahteva može izjaviti prigovor nadležnom opštinskom, odnosno gradskom veću, preko nadležnog organa, u roku od tri dana od dana dostavljanja. Međutim, drugostepeni postupak, odnosno postupak po prigovoru nije regulisan navedenim Pravilnikom, pa bi u tom delu trebalo shodno primeniti odredbe Zakona o opštem upravnom postupku.
Zakonom nije posebno regulisano postupanje drugostepenog organa po prigovoru, već po žalbi, pa bi trebalo primeniti zakonske odredbe koje se odnose na postupanje po žalbi.
Saglasno članu 230. Zakona o opštem upravnom postupku, drugostepeni organ će odbiti žalbu:
- kad utvrdi da je postupak koji je rešenju prethodio pravilno sproveden i da je rešenje pravilno i na zakonu zasnovano, a žalba neosnovana;
- kad nađe da je u prvostepenom postupku bilo nedostataka, ali da oni nisu mogli imati uticaja na rešenje upravne stvari, kao i
- ukoliko je prvostepeno rešenje zasnovano na zakonu, ali zbog drugih razloga a ne zbog onih koji su u rešenju navedeni.
Saglasno članu 232. Zakona o opštem upravnom postupku, ukoliko drugostepeni organ utvrdi da su u prvostepenom postupku odlučne činjenice nepotpuno ili pogrešno utvrđene, da se u postupku nije vodilo računa o pravilima postupka koja su od uticaja na rešenje stvari, ili da je dispozitiv pobijanog rešenja nejasan ili je u protivrečnosti sa obrazloženjem, on će dopuniti postupak i otkloniti navedene nedostatke sam ili preko prvostepenog organa. Istim članom je propisano da, ako drugostepeni organ nađe da će nedostatke prvostepenog postupka brže i ekonomičnije otkloniti prvostepeni organ, on će svojim rešenjem poništiti prvostepeno rešenje i vratiti predmet prvostepenom organu na ponovni postupak. U tom slučaju, drugostepeni organ je dužan svojim rešenjem da ukaže prvostepenom organu u kom pogledu treba dopuniti postupak, a prvostepeni organ je dužan u svemu da postupi po drugostepenom rešenju i da, bez odlaganja, a najdocnije u roku od 30 dana od dana prijema predmeta, donese novo rešenje.
Članom 233. Zakona o opštem upravnom postupku propisano je da, ako drugostepeni organ utvrdi da su u prvostepenom rešenju pogrešno ocenjeni dokazi, da je iz utvrđenih činjenica izveden pogrešan zaključak u pogledu činjeničnog stanja, da je pogrešno primenjen pravni propis na osnovu koga se rešava upravna stvar, ili ako nađe da je na osnovu slobodne ocene trebalo doneti drukčije rešenje, on će svojim rešenjem poništiti prvostepeno rešenje i sam rešiti upravnu stvar.
U zavisnosti od razloga, odnosno pravnog osnova po kome je drugostepeni organ (Opštinsko veće) usvojilo prigovor stranke, trebalo bi postupiti u skladu sa odgovarajućom odredbom Zakona o opštem upravnom postupku koja reguliše tu situaciju.
Članom 49. Pravilnika o postupku sprovođenja objedinjene procedure elektronskim putem (ovde) propisano je postupanje organa nadležnog za poslove državnog premera i katastra, po prijemu upotrebne dozvole, u postupku upisa prava svojine na izgrađenom objektu, odnosno posebnim delovima objekta i izdavanju rešenja o kućnom broju u okviru objedinjene procedure.
Član 49.
Organ nadležan za poslove državnog premera i katastra, u roku od sedam dana od dostavljanja upotrebne dozvole:
1) donosi rešenje o kućnom broju, ako je dostavljena upotrebna dozvola za novo izgrađeni objekat;
2) donosi rešenje kojim vrši upis prava svojine na objektu, odnosno posebnim delovima objekta, u skladu sa izdatom upotrebnom dozvolom.
Rešenja iz stava 1. ovog člana nadležni organ za poslove državnog premera i katastra dostavlja investitoru bez odlaganja, a nadležnom organu radi informisanja.
Organ nadležan za poslove državnog premera i katastra u roku od 30 dana od dostavljanja upotrebne dozvole vrši odgovarajući upis u katastar vodova.
U skladu sa čl.134 ( s3) Zakona o planiranju i izgradnji, odredbe drugih zakona kojima se na drugačiji način uređuju pitanja koja su predmet uređivanja ovog zakona neće se primenjivati, osim zakona i propisa kojima se uređuje zaštita životne sredine.
Potrebno je podneti usaglašeni zahtev za izdavanje rešenja o odobrenju izvođenja radova iz čl.145. Zakona.
Članom 209. st.1.tač.2) Zakona o planiranju i izgradnji propisano je da će se odgovorno službeno lice u nadležnom organu uprave kazniti za prekršaj novčanom kaznom od 25.000 do 50.000 dinara ili kaznom zatvora do 30 dana ako tokom sprovođenja objedinjene procedure ne postupa na način i u rokovima propisanim ovim zakonom. Za ponovljeni prekršaj iz stava 1. ovog člana učiniocu će se izreći novčana kazna i kazna zatvora do 30 dana. Članom 209.st.3. ovog zakona propisano je da zahtev za pokretanje prekršajnog postupka iz stava 1. tač. 2) podnosi građevinski inspektor.
U skladu sa čl.8v Zakona o planiranju i izgradnji, registrator je dužan da podnese prekršajnu prijavu iz člana 211a ovog zakona, protiv imaoca javnih ovlašćenja i odgovornog lica imaoca javnih ovlašćenja, ako tokom sprovođenja objedinjene procedure taj imalac javnih ovlašćenja ne postupa na način i u rokovima propisanim ovim zakonom, najkasnije u roku od tri radna dana od isteka propisanog roka za postupanje od strane imaoca javnih ovlašćenja.
Član 8g st. 6 Zakona o planiranju i izgradnji predviđa obavezu Centralnog registratora da bez odlaganja podnese prekršajnu prijavu protiv registratora nadležnog organa u slučaju prekoračenja propisanih rokova, odnosno nepodnošenja odgovarajuće prekršajne prijave protiv imalaca javnih ovlašćenja.
U skladu sa čl.172. st.1. Zakona o planiranju i izgradnji, nadzor nad izvršavanjem odredaba ovog zakona i propisa donetih na osnovu ovog zakona, vrši Ministarstvo građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture.
Da, to jeste razlog za odbacivanje. Lice koje podnosi zahtev (koje je kreiralo korisnički nalog), takođe mora svojim elektronskim potpisom potpisati zahtev kroz Centralni informacioni sistem.
U Vašem pitanju nije navedeno o kom zahtevu je reč, odnosno za šta je zahtev podnet.
Međutim, bez obzira na to koji zahtev je u pitanju (za izdavanje lokacijskih uslova, za izdavanje građevinske dozvole, za izmenu rešenja o građevinskoj dozvoli, za izdavanje rešenja iz člana 145. Zakona i za izdavanje upotrebne dozvole), nadležni organ odbacuje zahtev zaključkom ukoliko nisu ispunjeni formalni uslovi za dalje postupanje po zahtevu. Podnosilac zahteva ima pravo da u roku od deset dana od dana prijema zaključka, a najkasnije 30 dana od njegovog objavljivanja na internet stranici nadležnog organa, podnese usaglašeni zahtev i otkloni sve utvrđene nedostatke i u tom slučaju ne dostavlja dokumentaciju podnetu uz zahtev koji je odbačen, niti ponovo plaća administrativnu taksu i naknadu.
Zahtev može biti odbijen rešenjem, na osnovu odlučnih činjenica koje nadležni organ utvrdi u postupku. Na rešenje o odbijanju zahteva (za izdavanje građevinske dozvole, za izmenu rešenja o građevinskoj dozvoli i za izdavanje rešenja iz člana 145. Zakona) može se podneti žalba drugostepenom organu.