Oblast: E-Procedura
Na ovoj stranici možete pronaći odgovore na neka od do sada postavljenih pitanja u vezi sa odredbama Zakona o planiranju i izgradnji. Pitanja i odgovori su sistematizovani prema redosledu podnaslova iz Zakona. Omogućeno je i vršenje pretrage pitanja i odgovora po ključnim rečima. Ukoliko ne nađete odgovor koji ste tražili, možete nam poslati vaše pitanje preko stranice za postavljanje pitanja.
Pitanja i odgovore po oblastima u PDF formatu možete preuzeti na sledećoj stranici: PDF-ovi po oblastima.
U Vašem pitanju nije navedeno o kom zahtevu je reč, odnosno za šta je zahtev podnet.
I u slučaju podnošenja zahteva za izdavanje lokacijskih uslova, kao i u slučaju ukoliko je podnet zahtev za izdavanje građevinske dozvole (odnosno za izdavanje rešenja iz člana 145. Zakona), nadležni organ najpre utvrđuje ispunjenost formalnih uslova.
U slučaju podnošenja zahteva za izdavanje lokacijskih uslova, provera ispunjenosti formalnih uslova podrazumeva da nadležni organ ispituje da li je:
- nadležan za postupanje po zahtevu;
- zahtev podnet u propisanoj formi i da li sadrži sve propisane podatke;
- uz zahtev priloženo idejno rešenje;
- uz zahtev priložen dokaz o uplati propisane takse i naknade.
Ukoliko je podnet zahtev za izdavanje građevinske dozvole, nadležni organ proverava da li je:
- nadležan za postupanje po zahtevu;
- podnosilac zahteva lice koje može biti investitor te vrste radova u skladu sa Zakonom;
- zahtev podnet u propisanoj formi i da li sadrži sve propisane podatke;
- uz zahtev priložena sva dokumentacija propisana Zakonom i podzakonskim aktima donetim na osnovu Zakona;
- uz zahtev priložen dokaz o uplati propisane takse i naknade;
- da li su podaci navedeni u izvodu iz projekta, koji je sastavni deo zahteva za izdavanje građevinske dozvole, u skladu sa izdatim lokacijskm uslovima.
Ispitivanje ispunjenosti fromalnih uslova po podnetom zahtevu za izdavanje rešenja iz člana 145. Zakona podrazumeva da nadležni organ utvrđuje da li je:
- nadležan za izdavanje rešenja za koje je podnet zahtev;
- podnosilac zahteva lice koje može biti investitor te vrste radova u skladu sa Zakonom;
- zahtev podnet u propisanoj formi i da li zahtev, odnosno idejni projekat podnet uz zahtev, sadrži sve propisane podatke;
- za izvođenje predmetnih radova potrebno pribavljanje lokacijskih uslova i ukoliko jeste da li je investitor prethodno pribavio lokacijske uslove;
- priložena sva dokumentacija propisana Zakonom i podzakonskim aktima donetim na osnovu Zakona;
- uz zahtev priložen dokaz o uplati propisane naknade, odnosno takes;
- usklađenost zahteva sa planskim dokumentom, odnosno separatom;
- usklađenost zahteva sa lokacijskim uslovima, u slučaju izvođenja radova za koje je potrebno pribaviti uslove za projektovanje i priključenje od strane imaoca javnih ovlašćenja.
Ukoliko utvrdi da u konkretnom slučaju nisu ispinjeni formalni uslovi za postupanje po zahtevu, nadležni organ zahtev odbacuje zaključkom, uz navođenje svih nedostataka, odnosno razloga za odbacivanje.
U slučaju da su formalni uslovi ispunjeni, nadležni organ po službenoj dužnosti, od organa nadležnog za poslove državnog premera i katastra pribavlja sledeće:
- ukoliko je podnet zahtev za izdavanje lokacijskih uslova:
- kopije plana za katastarsku parcelu, odnosno katastarske parcele navedene u zahtevu, odnosno deo katastarske parcele, odnosno delove katastarske parcele, ako je to navedeno u zahtevu;
- izvod iz katastra vodova, osim za izvođenje radova na nadziđivanju postojećeg objekta.
- ukoliko je podnet zahtev za izdavanje građevinske dozvole - izvod iz lista nepokretnosti za nepokretnost koja je predmet zahteva;
- ukoliko je podnet zahtev za izdavanje rešenja iz člana 145. Zakona - izvod iz lista nepokretnosti za nepokretnost koja je predmet zahteva, samo u slučaju kada je zakonom propisano utvrđivanje postojanje odgovarajućeg prava na zemljištu, odnosno objektu,
U skladu sa odredbama Zakona o planiranju i izgradnji i Pravilnika o postupku sprovođenja objedinjene procedure, organ nadležan za izdavanje građevinske dozvole dužan je da obezbedi javnu dostupnost podataka o toku svakog pojedinačnog predmeta, kao i objavljivanje lokacijskih uslova, građevinske i upotrebne dozvole i rešenja iz člana 145. Zakona kroz Centralni informacioni sistem, u roku od tri radna dana od dana njihovog izdavanja.
U slučaju da nadležni organ ne postupa u skladu sa odredbama Zakona o planiranju i izgradnji i podzakonskim aktima donetih na osnovu ovog zakona, potrebno je da se obratite Ministarstvu građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture, koje vrši nadzor nad primenom odredbi Zakona o planiranju i izgradnji i podzakonskih akata donetih na osnovu ovog zakona, u skladu sa čl.172. Zakona.
Zainteresovana lica mogu izvršiti uvid u dokumente na osnovu kojih je izdata građevinska dozvola, tako što će se nadležnom organu koji je izdao građevinsku dozvolu obratiti sa zahtevom za uvid. U tom slučaju, nadležni organ, ukoliko utvrdi da je reč o licu koje ima pravo učešća u postupku radi zaštite svojih prava ili pravnih interesa, ima obavezu da tom licu omogući uvid u predmetnu dokumentaciju u elektronskoj formi (posredstvom odgovarajućeg linka).
Primerak rešenja je javno dostupan putem interneta, na sajtu: https://ceop.apr.gov.rs/u okviru sekcije „Objave“.
Na rešenje je moguće podneti žalbu u roku od osam dana od dana dostavljanja. Žalba na rešenje koje je izdato u elektronskoj formi podnosi se posredstvom Centralnog informacionog sistema, u okviru odeljka „Ostali“, gde je kao jedan od zahteva moguće podneti prigovor, odnosno žalbu.
Iz Vašeg pitanja proizlazi da su u konkretnom slučaju ispunjeni uslovi iz samostalnog člana 17. Pravilnika o sadržini, načinu i postupku izrade i način vršenja kontrole tehničke dokumentacije prema klasi i nameni objekata („Službeni glasnik Republike Srbije“ broj 23/15 i 77/15), odnosno da je reč o glavnom projektu koji je izrađen u skladu sa odredbama Zakona o planiranju i izgradnji koje su važile pre stupanja na snagu izmena i dopuna Zakona iz decembra 2014. godine.
Ukoliko je tako, pogrešno navedeni datum na nekom delu glavnih projekata može se tumačiti kao tehnička omaška, koja se može otkloniti na taj način što se stranice na kojima je učinjena omaška zamene stranicama sa ispravnim datumom.
Međutim, skrećemo pažnju da se naknadna izmena datuma, kojom bi se eventualno predstavilo da je projekat izrađen u drugom vremenskom periodu nego što zaista jeste, ne bi mogla smatrati otklanjanjem tehničke greške, već bi na taj način bilo učinjeno krivično delo falsifikovanja isprave iz člana 355. Krivičnog zakonika („Službeni glasnik Republike Srbije“ broj 85/05, 88/05, 107/05, 72/09, 111/09, 121/12, 104/13 i 108/14).
Imajući u vidu napred navedeno, mišljenja smo da, ukoliko su ispunjeni uslovi iz samostalnog člana 17. Pravilnika o sadržini, načinu i postupku izrade i način vršenja kontrole tehničke dokumentacije prema klasi i nameni objekata, ispravka eventualne tehničke omaške na glavnom projektu može biti izvršena zamenom odgovarajućih stranica drugim, na kojima će biti naveden ispravan datum. U tom slučaju, tako korigovan glavni projekat može biti iskorišćen u postupku pribavljanja građevinske dozvole, saglasno članu 17. stav 1. tačka 1. predmetnog Pravilnika.
Potpisnik elektronskih zahteva može biti podnosilac zahteva – fizičko lice, odnosno zakonski zastupnik pravnog lica, kao i bilo koje drugo lice koje zakonski zastupnik ovlasti za podnošenje zahteva odgovarajućim punomoćjem, koje se prilaže uz zahtev. Detaljnije informacije u vezi sa tim možete pronaći u članu 3. stav 7. Pravilnika o postupku sprovođenja objedinjene procedure elektronskim putem.
Podatke u zahtevu u elektronskom sistemu izdavanja građevinske dozvole može unositi i lice koje nije punomoćnik, međutim ukoliko se zahtev podnosi preko punomoćnika (shodno članu 3. Pravilnika o postupku sprovođenja objedinjene procedure elektronskim putem) onda se moraju naznačiti traženi lični podaci punomoćnika, a ne onog koji samo popunjava podatke u Centralnom informacionom sistemu. Stoga, ukoliko na pitanje: da li se prijava podnosi “u svoje ime” ili “preko punomoćnika”, izaberete “punomoćnika” – u tom slučaju punomoćnik može biti samo fizičko lice (advokat, zaposleni u firmi, zakonski zastupnik pravnog lica, projektant i slično) tako da za punomoćnika uvek treba unositi lične podatke. Samo pravno lice ima sedište (adresa koja je registrovano u Agenciji za privredne registre), a adresa punomoćnika je uvek adresa njegovog prebivališta upisana u ličnoj karti ili adresa njegovog boravišta i tu adresu treba uneti u prijavu.
Uz zahtev se prilaže skenirana kopija (digitalizovani primerak) punomoćja, koja ne mora biti overena od strane organa koji je po zakonu nadležan za overu, s tim što nadležni organ može naknadno tražiti da mu se dostavi overeno punomoćje, ako posumnja u njegovu istinitost. Dovoljno je da podnosilac zahteva kvalifikovanim elektronskim potpisom potpiše punomoćje koje prilaže kroz Centralni informacioni sistem.
Shodno odredbama stava 7. člana 3. zaposleni ili bilo koje drugo lice može podnositi zahteve u objedinjoj proceduri u ime nekog drugog, bilo pravnog ili fizičkog lica, ali je dužno da priloži punomoćje dato od strane zakonskog zastupnika organizacije, odnosno direktora ili od strane fizičkog lica koji se nalazi u ulozi investitora.
Što se tiče ko potpisuje tehničku i grafičku dokumentaciju, možete pogledati ovde.
U konkretnom slučaju možete postupiti na jedan od sledećih načina:
1.U konkretnom slučaju nadležni organ bi mogao da prihvati ovakakav zahtev, ukoliko nadležni organ može da iz ovakvog zahteva utvrdi da je reč o zahtevu za izmenu rešenja, odnosno ukoliko može da utvrdi broj građevinske dozvole koja se menja. Na taj način podnosilac zahteva ne bi izgubio mogućnost da u slučaju da nadležni organ odbaci ovakav zahtev zaključkom, podnese nov, usaglašen zahtev i otkloni sve nedostatke.
- U navedenom slučaju, nadležni organ može ovakav zahtev odbaciti zaključkom, nakon čega bi podnosilac zahteva podneo
3.U navedenom slučaju jedna od mogućnosti bi bila i da se podnosilac zahteva uputi da podnese zahtev za odustanak od pogrešno podnetog zahteva u konkretnom slučaju, pri čemu vi, kao nadležni organ u tom slučaju ne pristupate obradi ovog zahteva.
Na taj način podnosilac zahteva bi imao mogućnost da podnese nov zahtev za izmenu rešenja o građevinskoj dozvoli, i da ne izgubi pravo da nakon toga može da podnese usaglašen zahtev za izmenu rešenja o građevinskoj dozvoli (u slučaju da nadležni organ u zahtevu za izmenu rešenja utvrdi postojanje formalnih nedostataka).
Podnosilac zahteva može podneti ovaj zahtev odabirom sekcije „Započnite nov zahtev“, pri čemu je u spisku zahteva potrebno pristupiti opciji „Ostali zahtevi“, gde je jedan od ponuđenih zahteva zahtev za odustanak. Ovakav zahtev za odustanak se može uzeti u obzir ako je podnet blagovremeno. U tom slučaju bi podnosilac nakon podnetog zahteva za odustanak, podneo nov zahtev za izmenu rešenja o građevinskoj dozvoli, umesto zahteva za izdavanje rešenja o građevinskoj dozvoli.
- Takođe, ukoliko u konkretnom slučaju nadležni organ može ovakav zahtev da prihvati kao nov zahtev za izdavanje rešenja o građevinskoj dozvoli, može uputiti podnosioca da odustane od prethodno izdate građevinske dozvole.
U skladu sa čl. 131 (s3) (Samostalni članovi Zakona o dopunama i izmenama Zakona o planiranju i izgradnji), započeti postupci za rešavanje zahteva za izdavanje odobrenja za izgradnju, lokacijske dozvole, građevinske dozvole, upotrebne dozvole i drugih zahteva za rešavanje o pojedinačnim pravima i obavezama, podnetih do dana stupanja na snagu ovog zakona, okončaće se po propisima po kojima su započeti.
Svaki nov postupak sprovodi se prema odredbama novog zakona.
Prema tome, nije potrebno pribavljati saglasnost na projekat za građevinsku dozvolu u konkretnom slučaju, s obzirom na to da Zakon o izmenama i dopunama Zakona o planiranju i izgradnji iz decembra 2014. godine ne predviđa pribavljanje ove saglasnosti.
Svi zahtevi se počev od 1.1.2016. godine (stupanjem na snagu Pravilnika o postupku sprovođenja objedinjene procedure elektronskim putem) podnose nadležnim organima za izdavanje određenih dozvola elektronski kroz Centralni informacioni sistem. Sve potrebne informacije i uputstva za korišćenje portala za elektronsko podnošenje zahteva možete pronaći na sajtu www.gradjevinskedozvole.rs, u odeljku „E-procedura“. Korisničko uputstvo za podnosioca zahteva možete pronaći klikom ovde.
Elektronski zahtev može da podnese fizičko lice, odnosno investitor. Podnosilac zahteva mora imati kvalifikovani elektronski sertifikat za elektronsko potpisivanje zahteva, odnosno dokumentacije. Potrebno je podneti zahtev elektronskim putem, a svu dokumentaciju podnosilac zahteva dostavlja u objedinjenoj proceduri u formi elektronskog dokumenta, u .pdf formatu, potpisanom kvalifikovanim elektronskim potpisom.
Podatke u zahtevu u elektronskom sistemu izdavanja građevinske dozvole može unositi i lice koje nije punomoćnik, međutim ukoliko se zahtev podnosi preko punomoćnika (shodno članu 3. Pravilnika o postupku sprovođenja objedinjene procedure elektronskim putem) onda se moraju naznačiti traženi lični podaci punomoćnika, a ne onog koji samo popunjava podatke u Centralnom informacionom sistemu. Stoga, ukoliko na pitanje: da li se prijava podnosi “u svoje ime” ili “preko punomoćnika”, izaberete “punomoćnika” – u tom slučaju punomoćnik može biti samo fizičko lice (advokat, zaposleni u firmi, zakonski zastupnik pravnog lica, projektant i slično) tako da za punomoćnika uvek treba unositi lične podatke. Samo pravno lice ima sedište (adresa koja je registrovano u Agenciji za privredne registre), a adresa punomoćnika je uvek adresa njegovog prebivališta upisana u ličnoj karti ili adresa njegovog boravišta i tu adresu treba uneti u prijavu.
Uz zahtev se prilaže skenirana kopija (digitalizovani primerak) punomoćja, koja ne mora biti overena od strane organa koji je po zakonu nadležan za overu, s tim što nadležni organ može naknadno tražiti da mu se dostavi overeno punomoćje, ako posumnja u njegovu istinitost. Dovoljno je da podnosilac zahteva kvalifikovanim elektronskim potpisom potpiše punomoćje koje prilaže kroz Centralni informacioni sistem.
Shodno odredbama stava 7. člana 3. zaposleni ili bilo koje drugo lice može podnositi zahteve u objedinjoj proceduri u ime nekog drugog, bilo pravnog ili fizičkog lica, ali je dužno da priloži punomoćje dato od strane zakonskog zastupnika organizacije, odnosno direktora ili od strane fizičkog lica koji se nalazi u ulozi investitora.
Što se tiče taksi, Centralni informacioni sistem automatski generiše broj računa, poziv na broj i iznos naknade koja se plaća za Centralnu evidenciju objedinjenih procedura. Obrazac uplatnice koji generiše sistem možete odštampati i iskoristiti u cilju plaćanja naknade u banci ili pošti.
Kada je reč o administrativnoj taksi koja se plaća za podnošenje zahteva, ne postoji jedinstveni iznos, kao ni broj računa niti poziv na broj. Zbog toga je neophodno u svakom konkretnom slučaju obratiti se nadležnom organu radi dobijanja informacije o tome.
Da, nadležni organ bez odlaganja obaveštava građevinsku inspekciju o podnetoj prijavi radova, u skladu sa čl.32.st.3. Pravilnika o postupku sprovođenja objedinjene procedure elektronskim putem, koji možete pronaći ovde.
Saglasno članu 48. Pravilnika o postupku sprovođenja objedinjene procedure elektronskim putem, nadležni organ u roku od pet radnih dana od dana pravnosnažnosti upotrebne dozvole po službenoj dužnosti dostavlja organu nadležnom za poslove državnog premera i katastra dokumentaciju koja je propisana za donošenje rešenja kojim vrši upis prava svojine na objektu, odnosno posebnim delovima objekta, u skladu sa izdatom upotrebnom dozvolom.
Nadležni organ „unosi“ u sistem klauzulu, odnosno potvrdu o pravosnažnosti upotrebne dozvole kao poseban dokument, koji prilaže uz zahtev za upis prava svojine i izdavanje rešenja o kućnom broju. Potvrda o pravosnažnosti, saglasno članu 3. stav 2. Pravilnika o postupku sprovođenja objedinjene procedure elektronskim putem, mora biti u formi elektronskog dokumenta, u pdf formatu, potpisana kvalifikovanim elektronskim potpisom.
Imajući u vidu navedeno, nije potrebno da podnosite zahtev za izdavanje klauzule o pravosnažnosti, već je nadležni organ po službenoj dužnosti unosi u Centralni informacioni sistem po službenoj dužnosti.