Oblast: E-Procedura
Na ovoj stranici možete pronaći odgovore na neka od do sada postavljenih pitanja u vezi sa odredbama Zakona o planiranju i izgradnji. Pitanja i odgovori su sistematizovani prema redosledu podnaslova iz Zakona. Omogućeno je i vršenje pretrage pitanja i odgovora po ključnim rečima. Ukoliko ne nađete odgovor koji ste tražili, možete nam poslati vaše pitanje preko stranice za postavljanje pitanja.
Pitanja i odgovore po oblastima u PDF formatu možete preuzeti na sledećoj stranici: PDF-ovi po oblastima.
Ukoliko potencijalni investitor dobije tzv. "negativne" lokacijske uslove, dalje postupanje zavisi od razloga zbog kojih su izdati "negativni" lokacijski uslovi.
Ukoliko na predmetnoj lokaciji, prema važećem planskom dokumentu, uopšte nije moguće izvoditi radove, odnosno graditi objekat, nema svrhe ponovo podnositi zahtev za izdavanje lokacijskih uslova.
Ukoliko potencijalni investitor otkloni razloge zbog kojih su doneti "negativni" lokacijski uslovi, može podneti novi zahtev za izdavanje lokacijskih uslova. Podnošenje novog zahteva podrazumeva novi postupak za koji se posebno plaćaju propisana taksa i naknada, u skladu sa članom 6. stav 2. tačka 2. Pravilnika o postupku sprovođenja objedinjene procedure elektronskim putem.
Članom 136. stav 3. Zakona o planiranju i izgradnji, kao i članom 23. stav 1. Pravilnika o postupku sprovođenja objedinjene procedure elektronskim putem propisano je da se na rešenje o građevinskoj dozvoli može izjaviti žalba u roku od osam dana od dana dostavljanja. S obzirom na to da postupanje drugostepenog organa po žalbi na rešenje o građevinskoj dozvoli nije regulisano odredbama Zakona o planiranju i izgradnji, kao ni Pravilnika o postupku sprovođenja objedinjene procedure elektronskim putem, shodno se primenjuju odgovarajuće odredbe Zakona o opštem upravnom postupku („Službeni list SRJ“ broj 33/97 i 31/01 i „Službeni glasnik Republike Srbije“ broj 30/10).
Članom 237. stav 1. Zakona o opštem upravnom postupku propisano je da se rešenje po žalbi mora doneti i dostaviti stranci što pre, a najdocnije u roku od dva meseca od dana predaje žalbe, ako posebnim zakonom nije određen kraći rok (što u konkretnom slučaju nije).
Članom 8d. st.1.tač.6) Zakona o planiranju izgradnji propisano je da nadležni organ, po zahtevu za izdavanje rešenja iz člana 145. ovog zakona rešenje izdaje najkasnije u roku od pet radnih dana od dana podnošenja zahteva.
Članom 209. st.1. tač. 2) Zakona o planiranju i izgradnji propisano je da će se kaznom od 25.000 do 50.000 dinara ili kaznom zatvora do 30 dana kazniće se za prekršaj odgovorno službeno lice u nadležnom organu uprave ako ne izda odgovorajuća akta u propisanom roku (čl. 8d, 53, 56, 136. i 158). Član 209. st. 2. ovog zakona regulisano je da će se za ponovljeni prekršaj iz stava 1. ovog člana učiniocu će se izreći novčana kazna i kazna zatvora do 30 dana. Zahtev za pokretanje prekršajnog postupka iz stava 1. tač. 2) podnosi građevinski inspektor, u skladu sa čl. 209.st. 3. Zakona o planiranju i izgradnji.
Ukoliko smatrate da nadležni organ ne postupa u skladu sa zakonom, možete se obratiti Ministarstvu građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture. U skladu sa čl.172. st.1. Zakona o planiranju i izgradnji, nadzor nad izvršavanjem odredaba ovog zakona i propisa donetih na osnovu ovog zakona, vrši Ministarstvo građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture.
Odbacivanje zahteva, pravo žalbe i pravo na podnošenje novog zahteva bez naplate
administrativne takse regulisano je čl.44. Pravilnika o postupku sprovođenja objedinjene procedure elektronskim putem, koji možete pronaći ovde. Ukoliko podnosilac prilikom podnošenja usaglašenog zahteva, nakon prvobitno odbijenog zahteva, nije otklonio sve utvrđene nedostatke, potrebno je da podnese novi zahtev za izdavanje upotrebne dozvole.
U skladu sa čl.44.st.6. Pravilnika o postupku sprovođenja objedinjene procedure elektronskim putem, ako nadležni organ u postupku po zahtevu ne odobri upotrebu objekta, podnosilac zahteva ima pravo na povraćaj republičke administrativne takse za donošenje rešenja, navedene u članu 42. stav 2. tačka 3) ovog pravilnika, odnosno da tu taksu upotrebi u ponovljenom postupku.
Član 44.
Ako nisu ispunjeni formalni uslovi za dalje postupanje po zahtevu, propisani članom 43. ovog pravilnika, nadležni organ zahtev odbacuje zaključkom, u roku od pet radnih dana od dana podnošenja zahteva, uz navođenje razloga za takvu odluku.
Protiv zaključka iz stava 1. ovog člana podnosilac zahteva može izjaviti prigovor nadležnom opštinskom, odnosno gradskom veću, preko nadležnog organa, u roku od tri dana od dana dostavljanja.
Ako je zaključak iz stava 1. ovog člana donelo ministarstvo nadležno za poslove urbanizma i građevinarstva, odnosno nadležni organ autonomne pokrajine, prigovor se izjavljuje Vladi, odnosno izvršnom organu autonomne pokrajine.
Ako podnosilac zahteva u roku od deset dana od dana prijema zaključka, a najkasnije 30 dana od njegovog objavljivanja na internet stranici nadležnog organa, podnese usaglašeni zahtev i otkloni sve utvrđene nedostatke, ne dostavlja dokumentaciju podnetu uz zahtev koji je odbačen, niti ponovo plaća administrativne takse i naknade navedene u članu 42. stav 2. tačka 3) ovog pravilnika.
Podnosilac zahteva može samo jednom iskoristiti pravo na podnošenje usaglašenog zahteva bez obaveze dostavljanja dokumentacije podnete uz zahtev koji je odbačen i ponovnog plaćanja administrativne takse za podnošenje zahteva i naknada navedenih u članu 42. stav 2. tačka 3) ovog pravilnika.
Ako nadležni organ u postupku po zahtevu ne odobri upotrebu objekta, podnosilac zahteva ima pravo na povraćaj republičke administrativne takse za donošenje rešenja, navedene u članu 42. stav 2. tačka 3) ovog pravilnika, odnosno da tu taksu upotrebi u ponovljenom postupku.
Ako uz usaglašeni zahtev iz stava 4. ovog člana podnosilac dostavi izmenjen dokument u odnosu na dokument koji je već dostavio uz odbačeni zahtev, nadležni organ će postupati po tom izmenjenom dokumentu. Ako zbog izmenjenog dokumenta nastupi dodatni formalni nedostatak koji je razlog za odbacivanje zahteva, podnosilac ne može ponovo koristiti pravo iz stava 4. ovog člana.
Članom 55. stav 1. Pravilnika o postupku sprovođenja objedinjene procedure elektronskim putem propisano je da su podaci o toku svakog pojedinačnog predmeta, kao i akta nadležnih organa za koja je propisano da se objavljuju na internet stranici nadležnog organa, javno dostupni u elektronskom obliku, preko internet strane nadležnog organa i Agencije za privredne registre svim zainteresovanim licima. (Registar: Građevinske dozvole > Pristup Centralnom informacionom sistemu).
Imajući u vidu citiranu odredbu Pravilnika o postupku sprovođenja objedinjene procedure elektronskim putem, pretragu izdatih građevinskih dozvola u elektronskom obliku možete izvršiti preko Portala Centralne evidencije objedinjenih procedura, posredstvom sledećeg linka: https://ceop.apr.gov.rs/eregistrationportal/Public/Manage/Publications
Članom 8d.st.1.tač.5) Zakona o planrianju i izgradnji propisano je da nadležni organ po zahtevu za izdavanje upotrebne dozvole, dozvolu izdaje najkasnije u roku od pet radnih dana od dana podnošenja zahteva za izdavanje upotrebne dozvole.
Članom 209. st.1. tač. 2) Zakona o planiranju i izgradnji propisano je da će se kaznom od 25.000 do 50.000 dinara ili kaznom zatvora do 30 dana kazniće se za prekršaj odgovorno službeno lice u nadležnom organu uprave ako ne izda lokacijske uslove, građevinsku i upotrebnu dozvolu u propisanom roku (čl. 8d, 53, 56, 136. i 158). Član 209. st. 2. ovog zakona regulisano je da će se za ponovljeni prekršaj iz stava 1. ovog člana učiniocu će se izreći novčana kazna i kazna zatvora do 30 dana. Zahtev za pokretanje prekršajnog postupka iz stava 1. tač. 2) podnosi građevinski inspektor, u skladu sa čl. 209.st. 3. Zakona o planiranju i izgradnji.
Ukoliko smatrate da nadležni organ ne postupa u skladu sa zakonom, možete se obratiti Ministarstvu građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture. U skladu sa čl.172. st.1. Zakona o planiranju i izgradnji, nadzor nad izvršavanjem odredaba ovog zakona i propisa donetih na osnovu ovog zakona, vrši Ministarstvo građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture.
Podnosilac zahteva ne može pristupiti komunikaciji sa imaocima javnih ovlašćenja kroz Centralni informacioni sistem, jer to nije predviđeno postupkom objedinjene procedure.
Podnosilac zahteva upućuje svoj zahtev, odnosno prijavu, organu nadležnom za izdavanje građevinske dozvole, koji zatim ostvaruje komunikaciju sa imaocima javnih ovlašćenja.
Pravilnikom o postupku sprovođenja objedinjene procedure elektronskim putem (ovde) bliže se propisuje predmet i postupak sprovođenja objedinjene procedure kroz Centralni informacioni sistem za elektronsko postupanje u okviru objedinjene procedure u postupcima za izdavanje akata u ostvarivanju prava na izgradnju i upotrebu objekata, a naročito način razmene dokumenata i podnesaka u objedinjenoj proceduri elektronskim putem, kao i forma u kojoj se dostavljaju, odnosno razmenjuju podnesci i dokumenta, uključujući i tehničku dokumentaciju i akata koja u vezi sa objedinjenom procedurom donose nadležni organi i imaoci javnih ovlašćenja, sadržina i način izdavanja građevinske i upotrebne dozvole, vođenje i sadržina registra objedinjenih
procedura i centralne evidencije, kao i ovlašćenja i obaveze registratora i obim javne dostupnosti podataka i dokumenata sadržanih u registru.
- Potrebno je pristupiti izmeni rešenja o građevinskoj dozvoli.
Članom 141. stav 1. Zakona o planiranju i izgradnji propisano je da, ukoliko se nakon pravnosnažnosti rešenja o građevinskoj dozvoli promeni investitor, novi investitor je dužan da u roku od 15 dana od dana nastanka promene, podnese organu koji je izdao građevinsku dozvolu zahtev za izmenu rešenja o građevinskoj dozvoli.
Podnošenje zahteva za izmenu rešenja o građevinskoj dozvoli vrši se u skladu sa čl.24. Pravilnika o postupku sprovođenja objedinjene procedure elektronskim putem, koji možete pronaći ovde.
- Potrebno je ponovno prijaviti radove. Prijava radova vrši se u skladu sa čl.31. Pravilnika o postupku sprovođenja objedinjene procedure elektronskim putem, koji možete pronaći ovde.
Članom 35.st.1. Pravilnika propisano je da nadležni organ bez odlaganja potvrđuje prijem izjave iz člana 34. stav 1. ovog pravilnika, osim ako je podnosilac u prijavi naveo podatke koji nisu u skladu sa podacima iz građevinske dozvole, odnosno rešenja iz člana 145. Zakona na osnovu kojih se gradi, kao i ako nije dostavio dokaz iz člana 34. stav 2. ovog pravilnika, u kom slučaju nalaže investitoru da bez odlaganja dostavi urednu prijavu temelja, odnosno dokaz iz člana 34. stav 2. ovog pravilnika i obaveštava ga da će se ako ne postupi po tom nalogu smatrati da nije izvršena uredna prijava temelja.
Ukoliko smatrate da nadležni organ ne postupa u skladu sa odredbama Zakona o planiranju i izgradnji i podzakonskih akata donetih na osnovu ovog zakona, potrebno je da se obratite Ministarstvu građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture. Shodno čl.172.st.1. Zakona o planiranju i izgradnji, nadzor nad izvršavanjem odredaba ovog zakona i propisa donetih na osnovu ovog zakona, vrši ministarstvo nadležno za poslove urbanizma i građevinarstva.
Prijava završetka izrade temelja i završetka objekta u konstruktivnom smislu
Izjava o završetku izrade temelja
Član 34.
Izvođač radova podnosi nadležnom organu izjavu o završetku izrade temelja kroz CIS, odmah po završetku njihove izgradnje.
Uz izjavu iz stava 1. ovog člana izvođač radova obavezno podnosi geodetski snimak izgrađenih temelja, izrađen u skladu sa propisima kojim se uređuje izvođenje geodetskih radova.
Postupanje nadležnog organa i inspekcije po prijemu izjave o završetku izrade temelja
Član 35.
Nadležni organ bez odlaganja potvrđuje prijem izjave iz člana 34. stav 1. ovog pravilnika, osim ako je podnosilac u prijavi naveo podatke koji nisu u skladu sa podacima iz građevinske dozvole, odnosno rešenja iz člana 145. Zakona na osnovu kojih se gradi, kao i ako nije dostavio dokaz iz člana 34. stav 2. ovog pravilnika, u kom slučaju nalaže investitoru da bez odlaganja dostavi urednu prijavu temelja, odnosno dokaz iz člana 34. stav 2. ovog pravilnika i obaveštava ga da će se ako ne postupi po tom nalogu smatrati da nije izvršena uredna prijava temelja.
Nadležni organ, u roku od tri dana od dana prijema izjave iz člana 34. stav 1. ovog pravilnika, obaveštava nadležnu građevinsku inspekciju o prijemu te izjave, bez obzira da li je ta izjava uredna i potpuna.
Ako nadležni organ na osnovu geodetskog snimka utvrdi da postoji odstupanje izgrađenih temelja u odnosu na izdatu građevinsku dozvolu, bez odlaganja će o tome obavestiti građevinskog inspektora.
Nadležna građevinska inspekcija je obavezna da u roku od tri radna dana po prijemu obaveštenja iz stava 2. ovog člana izvrši inspekcijski nadzor izgrađenih temelja i da o rezultatima tog nadzora obavesti nadležni organ.
Kada je reč o odredbama Zakona o planiranju i izgradnji, članom 133. propisani su radovi za koje građevinsku dozvolu za izgradnju objekata izdaje ministarstvo nadležno za poslove građevinarstva, dok je u članu 134. stav 2. Zakona navedeno da se jedinicama lokalne samouprave poverava izdavanje građevinskih dozvola za izgradnju objekata koji nisu određeni u članu 133. Zakona.
Imajući u vidu da radovi koje ste opisali u Vašem pitanju nisu obuhvaćeni članom 133. Zakona o planiranju i izgradnji, za izdavanje građevinske dozvole u konkretnom slučaju nadležna je ejdinica lokalne samouprave.
Zbog činjenice da je reč o radovima koje bi trebalo izvesti na teritoriji grada Beograda, treba imati u vidu i odredbe Statuta grada Beograda (“Službeni list grada Beograda” broj 39/2008, 6/2010, 23/2013, 7/2016 - Odluka US RS i 17/2016). Članom 25. stav 1. tačka 5. Statuta grada Beograda propisano je da Grad, preko svojih organa, u skladu sa Ustavom i zakonom, izdaje građevinske dozvole za izgradnju i rekonstrukciju objekata preko 800 m2 bruto razvijene građevinske površine, dok je članom 77. stav 1. tačka 6. Statuta regulisano da gradska opština, u skladu sa zakonom i Statutom, preko svojih organa donosi rešenje u prvom stepenu o građevinskoj dozvoli za izgradnju ili rekonstrukciju objekata do 800 m2 bruto razvijene građevinske površine.
Iz Vašeg pitanja proizlazi da je reč o radovima na ravnom krovu, a da je površina krova koji je predmet intervencije manja od 800 m2 bruto razvijene građevinske površine. Shodno tome, mišljenja smo da je u konkretnom slučaju za izdavanje rešenja za odobrenje izvođenja radova po članu 145. Zakona o planiranju i izgradnji nadležna gradska opštna na čijoj teritoriji bi trebalo izvesti radove (Novi Beograd).