Oblast: E-Procedura
Na ovoj stranici možete pronaći odgovore na neka od do sada postavljenih pitanja u vezi sa odredbama Zakona o planiranju i izgradnji. Pitanja i odgovori su sistematizovani prema redosledu podnaslova iz Zakona. Omogućeno je i vršenje pretrage pitanja i odgovora po ključnim rečima. Ukoliko ne nađete odgovor koji ste tražili, možete nam poslati vaše pitanje preko stranice za postavljanje pitanja.
Pitanja i odgovore po oblastima u PDF formatu možete preuzeti na sledećoj stranici: PDF-ovi po oblastima.
Shodno čl.1. Zakona o vraćanju (restituciji) imovine crkvama i verskim zajednicama („Sl. Glasnik RS“, br.46/2006), da se ovim zakonom uređuju uslovi, način i postupak vraćanja imovine koja je na teritoriji Republike Srbije oduzeta od crkava i verskih zajednica, kao i od njihovih zadužbina i društava (u daljem tekstu: crkve i verske zajednice), primenom propisa o agrarnoj reformi, nacionalizaciji, sekvestraciji i drugih propisa koji su doneseni i primenjivani u periodu od 1945. godine, kao i svim drugim aktima kojima je vršeno oduzimanje te imovine, bez tržišne naknade, svojina Srpske Pravoslavne Crkve ne smatra se javnom svojinom. Shodno tome, Srpska Pravoslavna Crkva nije oslobođena doprinosa za uređivanje građevinskog zemljišta.
Članom 97.st.7. Zakona o planiranju i izgradnji regulisano je da skupština jedinice lokalne samouprave opštim aktom utvrđuje zone i vrste namena objekta iz stava 2. ovog člana, iznose koeficijenata zone i koeficijenata namene, kriterijume, iznos i postupak umanjivanja doprinosa za uređivanje građevinskog zemljišta posebna umanjenja iznosa doprinosa za nedostajuću infrastrukturu kao i uslove i način obračuna umanjenja iz stava 5. ovog člana, i druge pogodnosti za investitore, metod valorizacije u slučaju plaćanja u ratama kao i druga pitanja od značaja za obračun i naplatu doprinosa za uređivanje građevinskog zemljišta, u skladu sa ovim zakonom, a svojim pojedinačnim aktom može predvideti dodatne pogodnosti za plaćanje doprinosa za objekte od posebnog značaja za razvoj jedinice lokalne samouprave.
Članom 97.st.8. Zakona o planiranju i izgradnji propisano je da se doprinos za uređivanje građevinskog zemljišta ne obračunava za objekte javne namene u javnoj svojini, objekte komunalne i druge infrastrukture, proizvodne i skladišne objekte, podzemne etaže objekata visokogradnje (prostor namenjen za garažiranje vozila, podstanice, trafostanice, ostave, vešernice i sl.), osim za delove podzemne etaže koje se koriste za komercijalne delatnosti, otvorena dečja igrališta, otvorene sportske terene i atletske staze.
Ako se lokacijski uslovi mogu utvrditi uvidom u planski dokument, odnosno separat, nadležni organ je dužan da ih izda u roku od pet radnih dana od dana prijema zahteva iz člana 6. ovog pravilnika, u skladu sa propisom kojim se uređuje izdavanje lokacijskih uslova, i da o tome obavesti podnosioca zahteva, u skladu sa čl.8d. Zakona o planiranju i izgradnji (ovde), odnosno u skladu sa čl.10. Pravilnika o postupku sprovođenja objedinjene procedure elektronskim putem, koji možete pronaći ovde.
Međutim, ako se lokacijski uslovi ne mogu pribaviti uvidom u planski dokument, odnosno separat, nadležni organ je dužan da u roku od pet radnih dana od dana prijema zahteva za izdavanje lokacijskih uslova, imaocima javnih ovlašćenja, koji u skladu sa ovim zakonom i posebnim propisom utvrđuju uslove za izgradnju objekata, dostavi zahtev za izdavanjem tih uslova, shodno čl.8b. st.1.Zakona o planiranju i izgradnji. Imalac javnih ovlašćenja je dužan da postupi po zahtevu za izdavanje uslova za projektovanje i priključenje, u roku od 15 dana od dana prijema zahteva, a za objekte iz člana 133. ovog zakona u roku od 30 dana od dana prijema zahteva. Nakon toga, nadležni organ je dužan da izda lokacijske uslove u skladu sa propisom kojim se uređuje izdavanje lokacijskih uslova, u roku od pet radnih dana od dana dostavljanja uslova za projektovanje i priključenje.
Članom 209. st.1. tač. 2) Zakona o planiranju i izgradnji propisano je da će se kaznom od 25.000 do 50.000 dinara ili kaznom zatvora do 30 dana kazniće se za prekršaj odgovorno službeno lice u nadležnom organu uprave ako ne izda lokacijske uslove, građevinsku, odnosno upotrebnu dozvolu u propisanom roku (čl. 8d, 53, 56, 136. i 158). Član 209. st. 2. ovog zakona regulisano je da će se za ponovljeni prekršaj iz stava 1. ovog člana učiniocu će se izreći novčana kazna i kazna zatvora do 30 dana. Zahtev za pokretanje prekršajnog postupka iz stava 1. tač. 2) podnosi građevinski inspektor, u skladu sa čl. 209.st. 3. Zakona o planiranju i izgradnji.
U skladu sa čl.8v Zakona o planiranju i izgradnji, registrator je dužan da podnese prekršajnu prijavu iz člana 211a ovog zakona, protiv imaoca javnih ovlašćenja i odgovornog lica imaoca javnih ovlašćenja, ako tokom sprovođenja objedinjene procedure taj imalac javnih ovlašćenja ne postupa na način i u rokovima propisanim ovim zakonom, najkasnije u roku od tri radna dana od isteka propisanog roka za postupanje od strane imaoca javnih ovlašćenja.
Član 8g st. 6 Zakona o planiranju i izgradnji predviđa obavezu Centralnog registratora da bez odlaganja podnese prekršajnu prijavu protiv registratora nadležnog organa u slučaju prekoračenja propisanih rokova, odnosno nepodnošenja odgovarajuće prekršajne prijave protiv imalaca javnih ovlašćenja.
Ukoliko smatrate da nadležni organ ne postupa u skladu sa zakonom, možete se obratiti Ministarstvu građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture. U skladu sa čl.172. st.1. Zakona o planiranju i izgradnji, nadzor nad izvršavanjem odredaba ovog zakona i propisa donetih na osnovu ovog zakona, vrši Ministarstvo građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture.
1.Potrebno je uneti podatak o roku završetka građenja, shodno čl.148.st.4. Zakona o planiranju i izgradnji.
Članom 148.st.4. Zakona o planiranju i izgradnji propisano je da je u prijavi radova investitor navodi datum početka i rok završetka građenja, odnosno izvođenja radova.
2.U zahtev se unosi datum izdavanja građevinske dozvole, a ne kada je ishodavana klauzula o pravnosnažnosti.
3.Shodno čl.31. st.2. Pravilnika o postupku sprovođenja objedinjene procedure elektronskim putem , uz prijavu radova podnosi se dokaz o izmirenju obaveza u pogledu doprinosa za uređivanje građevinskog zemljišta, ako je rešenjem o građevinskoj dozvoli predviđeno jednokratno plaćanje te obaveze, odnosno dokaz o uplati prve rate ako je rešenjem o građevinskoj dozvoli predviđeno plaćanje te obaveze na rate, u kom slučaju se dostavlja i sredstvo obezbeđenja za plaćanje doprinosa za uređivanje građevinskog zemljišta u skladu sa zakonom, ako se gradi objekat čija ukupna bruto razvijena građevinska površina prelazi 200 m², odnosno objekat sa više od dve stambene jedinice.
Prema tome, potrebno je svakako priložiti dokaz o izmirenju obaveza u pogledu doprinosa za uređivanje građevinskog zemljišta, bez obzira što je ovaj dokaz već priložen uz zahtev za izdavanje građevinske dozvole.
Takva mogućnost nije Pravilnikom o postupku sprovođenja objedinjne procedure predviđena pa samim tim nije predviđena ni u sistemu CEOP.
U ovakvoj situaciji, obzirom da je propisana obaveza nadležnog organa da po službenoj dužnosti podnosi zahtev za upis prava svojine po pravnosnažnoj upotrebnoj dozvoli izdatoj u postupku objedinjene procedure, nadležni organ je shodno važećim odredbama UP-a dužan da void računa o rokovima pravnosnažnosti tako da je odmah po ispunjavanju uslova za pravnosnažnost izdatog rešenja o upotrebnoj dozvoli, dužan da izda klauzulu pravnosnažnosti na to rešenje a potom I da podnese zahtev za upis prava svojine po toj pravnosnažnoj upotrebnoj dozvoli.
U sistemu ne postoji vremensko ograničenje za obradu zahteva tako od mesnih prilika I dogovorenih uslova saradnje sa imaocima javnih ovlšćenja, zavisi I način postupanja. Ipak ukoliko se radi o povredi odnosno prekoračenju rokova uzimaće se u obzir radni dani I aktivnostI preduzete u okviru radnog vremena.
Članom 8. stav 1. Zakona o planiranju i izgradnji propisan je obuhvat objedinjene procedure, odnosno koje aktivnosti se realizuju u okviru objedinjene procedure. Poslednja aktivnost u postupku objedinjene procedure je upis prava svojine na izgrađenom objektu.
Kada je reč o ispravci greške u rešenju, ukazujemo na odredbe člana 144. Zakona o opštem upravnom postupku, kojim je propisano da organ uvek može da ispravi svoje rešenje ili njegove overene prepise i ukloni greške u imenima ili brojevima, pisanju ili računanju i druge očigledne netačnosti.
Imajući u vidu citirane odredbe Zakona o planiranju i izgradnji i Zakona o opštem upravnom postupku, mišljenja smo da se ispravka rešenja RGZ-a o upisu posebnih delova u katastar nepokretnosti vrši mimo objedinjene procedure, u skladu sa odredbama Zakona o opštem upravnom postupku.
Investitor je dužan da pre podnošenja prijave radova u sistemu CEOP pribavi potvrdu organa nadležnog za obračun i naplatu doprinosa za uređivanje građevinskog zemljišta o regulisanju obaveza u pogledu ovog doprinosa.
Uz prijavu radova potrebno je dostaviti skeniranu originalnu potvrdu sa elektronskim potpisom podnosioca zahteva.
Iz Vašeg pitanja ne može se zaključiti da li ste mislili na naknadu za informacioni sistem Centralne evidencije objedinjenih procedura (CEOP) ili na republičku administrativnu taksu.
Pitanje naknada koje naplaćuje Agencija za privredne registre regulisano je Zakonom o Agenciji za privredne registre. Članom 5a. predmetnog Zakona propisano je da Agencija za obavljanje poslova u skladu sa zakonom ostvaruje naknade od korisnika usluga. U stavu 3. istog člana propisano je da će Agencija ustupiti podatke i dokumenta bez naknade državnim organima i organizacijama, organima autonomnih pokrajina i jedinicama lokalne samouprave, Agencija će, na pismeni i obrazloženi zahtev, u slučajevima kada su im ti podaci potrebni za obavljanje poslova iz njihove nadležnosti. Vrsta, obim, način isporuke podataka i dokumenata i ostala pitanja u vezi sa korišćenjem podataka utvrđuje se aktom upravnog odbora Agencije na koji saglasnost daje Vlada.
Iz odredbi Zakona o Agenciji za privredne registre proizlazi da mogućnost oslobađanja plaćanja naknade za informacioni sistem Centralne evidencije objedinjenih procedura postoji samo u slučaju iz stava 3. citiranog člana.
Kada je reč o republičkoj administrativnoj taksi, plaćanja su oslobođeni, saglasno članu 18. Zakona o republičkim administrativnim taksama:
- organi, organizacije i institucije Republike Srbije;
- organi i organizacije autonomnih pokrajina, odnosno jedinica lokalne samouprave;
- organizacije obaveznog socijalnog osiguranja;
- ustanove osnovane od strane Republike Srbije, autonomnih pokrajina, odnosno jedinica lokalne samouprave;
- Crkve i verske zajednice, registrovane u skladu sa Zakonom o crkvama i verskim zajednicama;
- Crveni krst Srbije;
- diplomatsko-konzularna predstavništva strane države, pod uslovom uzajamnosti.
Imajući u vidu odredbe člana 18. Zakona o republičkim administrativnim taksama, Direkcija za plovne puteve, kao sastavni deo Ministarstva građevinarstva, saobraćaja i infrastrkture, oslobođena je obaveze plaćanja republičke administrativne takse.
Ne, nije potrebno formirati posebno izveštaje van sistema, jer je kroz CIS ova opcija omogućena.
Članom 8v.st.4. Zakona o planiranju i izgradnji propisano je da je registrator odgovoran za zakonito, sistematično i ažurno vođenje registra objedinjenih
procedura, u skladu sa ovim zakonom.
Međutim, formiranjem Centralnog informacionog sistema ova opcija postaje automatski omogućena.
Registrator može napraviti pregled izveštaja o predmetima kroz CIS odabirom opcije Izveštaji.
Ne, nije potrebno formirati posebno izveštaje van sistema, jer je kroz CIS ova opcija omogućena.
Članom 8v.st.4. Zakona o planiranju i izgradnji propisano je da je registrator odgovoran za zakonito, sistematično i ažurno vođenje registra objedinjenih
procedura, u skladu sa ovim zakonom.
Međutim, formiranjem Centralnog informacionog sistema ova opcija postaje automatski omogućena.
Registrator može napraviti pregled izveštaja o predmetima kroz CIS odabirom opcije Izveštaji.