Oblast: Građevinska dozvola
Na ovoj stranici možete pronaći odgovore na neka od do sada postavljenih pitanja u vezi sa odredbama Zakona o planiranju i izgradnji. Pitanja i odgovori su sistematizovani prema redosledu podnaslova iz Zakona. Omogućeno je i vršenje pretrage pitanja i odgovora po ključnim rečima. Ukoliko ne nađete odgovor koji ste tražili, možete nam poslati vaše pitanje preko stranice za postavljanje pitanja.
Pitanja i odgovore po oblastima u PDF formatu možete preuzeti na sledećoj stranici: PDF-ovi po oblastima.
S obzirom na situaciju koju ste naveli u konkretnom slučaju želeli bismo da vam skrenemo pažnju na nekoliko stvari:
- Tačkom 20) člana 2. ZPI propisano je da je građevinska parcela deo građevinskog zemljišta, sa pristupom javnoj saobraćajnici, koja je izgrađena ili planom predviđena za izgradnju;
- Članom 17. Uredbe o lokacijskim uslovima propisano je da se uslovi priključenja na javni put pribavljaju ako je izgradnja priključka na javni put predviđena idejnim rešenjem priloženim uz zahtev za izdavanje lokacijskih uslova. Uslove izdaje upravljač javnog puta. Izuzetno, uslove za izgradnju priključka na javni put u naselju, u smislu zakona kojim se uređuju javni putevi, izdaje nadležni organ jedinice lokalne samouprave, osim ako se radi o izgradnji priključka na državni put prvog reda.
- Stav 1 člana 69 propisuje „...Kao dokaz o rešenom pristupu javnoj saobraćajnoj površini priznaje se i ugovor o uspostavljanju prava službenosti prolaza sa vlasnikom poslužnog dobra, odnosno saglasnost vlasnika poslužnog dobra.“
Stav 8 istog člana propisuje „...Kada se kao dokaz o rešenim imovinsko-pravnim odnosima na zemljištu prilaže ugovor o ustanovljavanju prava službenosti ili saglasnost vlasnika ili korisnika zemljišta, organ nadležan za poslove državnog premera i katastra upisuje pravo svojine samo na objektu, a ugovor, odnosno saglasnost vlasnika se upisuje u list nepokretnosti koji vodi organ nadležan za poslove državnog premera i katastra.“
Članom 1. stav 1. Zakona o planiranju i izgradnji propisano je da se tim zakonom uređuju uslovi i način uređenja prostora, uređivanje i korišćenje građevinskog zemljišta i izgradnja objekata. Članom 2. tačka 22) istog zakona objekat je definisan kao građevina spojena sa tlom, koja predstavlja fizičku, funkcionalnu, tehničko - tehnološku ili biotehničku celinu.
Ukoliko predmetna kućica nije spojena sa tlom (kao što se iz Vašeg pitanja može zaključiti), na nju se ne primenjuju odredbe Zakona o planiranju i izgradnji, pa samim tim nije potrebno ni pribaviti građevinsku dozvolu za njenu izradu.
Članom 1. stav 1. Zakona o planiranju i izgradnji propisano je da se tim zakonom uređuju uslovi i način uređenja prostora, uređivanje i korišćenje građevinskog zemljišta i izgradnja objekata. Članom 2. tačka 22) istog zakona objekat je definisan kao građevina spojena sa tlom, koja predstavlja fizičku, funkcionalnu, tehničko - tehnološku ili biotehničku celinu.
Ukoliko predmetna kućica nije spojena sa tlom (kao što se iz Vašeg pitanja može zaključiti), na nju se ne primenjuju odredbe Zakona o planiranju i izgradnji, pa samim tim nije potrebno ni pribaviti građevinsku dozvolu za njenu izradu.
Shodno odredbama Priloga 12 - Forma tehničke dokumentacije i elektronsko potpisivanje, za potrebe objedinjene procedure koji je sastavni deo Pravilnika o sadržini, načinu i postupku izrade i način vršenja kontrole tehničke dokumentacije prema klasi i nameni objekata, detaljno je propisan način overe i elektronskog potpisivanja dokumenta u propisanom formatu.
Odredbe priloga 12 Forma tehničke dokumentacije i elektronsko potpisivanje, za potrebe objedinjene procedure propisuju za Izvod iz projekta sledeće:
Tekstualni deo i grafičke priloge overavaju svi učesnici u izradi i tehničkoj kontroli projekta na način propisan ovim pravilnikom. Elektronsko potpisivanje vrši se nakon kreiranja elektronskog dokumenta u propisanom formatu (.pdf, .dwg, .dwf (.dwfx)). Elektronsko potpisivanje izvoda iz projekta obavezno vrši: 1) odgovorno lice projektanta (preduzetnika, odnosno pravnog lica koje je nosilac izrade tehničke dokumentacije); 2) glavni projektant; 3) odgovorno lice/zastupnik vršioca tehničke kontrole. Ako se grafički prilozi pripremaju kao posebni elektronski dokumenti, elektronski ih potpisuje samo glavni projektant.
Dokumentu Prilog 12 Forma tehničke dokumentacije i elektronsko potpisivanje, za potrebe objedinjene procedure Pravilnika o sadržini, načinu i postupku izrade i način vršenja kontrole tehničke dokumentacije prema klasi i nameni objekata možete pristupiti ovde .
Izvođenje radova na dogradnji (izvođenje građevinskih i drugih radova kojima se izgrađuje novi prostor van postojećeg gabarita objekta i sa njim čini građevinsku, funkcionalnu ili tehničku celinu) vrši se na osnovu građevinske dozvole. Postupak podnošenja zahteva i dokumentacija koja se prilaže uz zahtev za izdavanje građevinske dozvole propisani su članom 135. Zakona o planiranju i izgradnji i članom 16. Pravilnika o postupku sprovođenja objedinjene procedure elektronskim putem. Pre podnošenja zahteva za izdavanje građevinske dozvole, neophodno je pribaviti lokacijske uslove, u skladu sa čl. 53a – 57. Zakona i članom 6. Pravilnika. Navedene propise možete pronaći na sajtu www.gradjevinskedozvole.rs u okviru sekcije „Propisi“.
Članom 140. stav 1. Zakona o planiranju i izgradnji propisano je da građevinska dozvola prestaje da važi ako se ne otpočne sa građenjem objekta, odnosno izvođenjem radova, u roku od dve godine od dana pravnosnažnosti rešenja kojim je izdata građevinska dozvola. Nezavisno od dana početka izvođenja radova, saglasno članu 140. stav 3. Zakona o planiranju i izgradnji, građevinska dozvola prestaje da važi ako se u roku od pet godina od dana pravnosnažnosti rešenja kojim je izdata građevinska dozvola, ne izda upotrebna dozvola (osim za objekte iz člana 133. Zakona, objekte komunalne infrastrukture koji se izvode fazno i porodične stambene zgrade koje investitor gradi radi rešavanja svojih stambenih potreba).
Shodno odredbi stava 1. člana 140. Zakona o planiranju i izgradnji građevinska dozvola prestaje da važi ako se ne otpočne sa građenjem objekta, odnosno izvođenjem radova, u roku od dve godine od dana pravosnažnosti rešenja kojim je izdata građevinska dozvola, i sam protok vremena je dovoljan da bi građevinska dozvola prestala da važi, dok rešenje kojim se utvrđuje prestanak važenja građevinske dozvole iz stava 1. ovog člana koje donosi organ nadležan za izdavanje građevinske dozvole ima samo deklarativno, a ne i konstitutivno dejstvo.
Zbog različitog tumačenja ove odredbe moguća su i različita postupanja u praksi nadležnih organa po ovom pitanju. Koliko nam je poznato nadležni organi ne vode službenu evidenciju o rokovima važenja građevinske dozvole propisanim stavovima 1, 3 i 4 člana 140 , već kontrolu rokova sprovode prilikom podnošenja zahteva za prijavu radova, odnosno za izdavanje upotrebne dozvole.
Nadležnost za rešavanje po zahtevu za izdavanje rešenja o odobrenju izvođenja radova zavisi od vrste objekta o kome je reč. Članom 133. stav 2. propisane su vrste pbjekata za koje građevinsku dozvolu izdaje Ministarstvo građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture, odnosno autonomna pokrajina, za objekte koji se u celini grade na njenoj teritoriji. Izdavanje rešenja za ostale objekte (koji nisu pobrojani u članu 133. stav 2. Zakona) je u nadležnosti jedinice lokalne samouprave na čijoj teritoriji se objekat nalazi.
Zahtev za izdavanje rešenja o odobrenju izvođenja radova (kao i svi ostali zahtevi u okviru objedinjene procedure) podnosi se elektronskim putem, posredstvom Sistema za podnošenje elektronskih prijava. Link za pristup Sistemu: https://ceop.apr.gov.rs/eregistrationportal/
Rok za izdavanje rešenja o odobrenju izvođenja radova je pet dana od dana podnošenja (urednog) zahteva, u skladu sa članom 145. stav 5. Zakona o planiranju i izgradnji.
Napomonjemo da ne raspolažemo podatkom o ukupnom iznosu taksi i naknada koje je potrebno platiti za izdavanje rešenja o odobrenju izvođenja radova.
Članom 140. stav 1. Zakona o planiranju i izgradnji propoisano je da građevinska dozvola prestaje da važi ako se ne otpočne sa građenjem objekta, odnosno izvođenjem radova, u roku od dve godine od dana pravnosnažnosti rešenja kojim je izdata građevinska dozvola. U stavu 3. istog člana propisano je da građevinska dozvola prestaje da važi ako se u roku od pet godina od dana pravnosnažnosti rešenja kojim je izdata građevinska dozvola, ne izda upotrebna dozvola, osim za objekte iz člana 133. Zakona, objekte komunalne infrastrukture koji se izvode fazno i porodične stambene zgrade koje investitor gradi radi rešavanja svojih stambenih potreba.
Na zahtev investitora, nadležni organ može doneti rešenje kojim se odobrava da pravnosnažna građevinska dozvola ostaje na pravnoj snazi još dve godine od roka propisanog u članu 140. stav 3. Zakona, ako investitor pruži dokaz da je stepen završenosti objekata preko 80%, odnosno ako se u postupku utvrdi da je objekat ukrovljen, sa postavljenom spoljnom stolarijom i izvedenim razvodima unutrašnjih instalacija koje omogućavaju njegovo priključenje na spoljnu mrežu infrastrukture. Odredbama Zakona o planiranju i izgradnji nije propisano koja se konkretno dokumentacija prilaže uz zahtev za produženje važenja građevinske dozvole.
Izvođenje radova na dogradnji objekta (izvođenje građevinskih i drugih radova kojima se izgrađuje novi prostor van postojećeg gabarita objekta, kao i nadziđivanje objekta, i sa njim čini građevinsku, funkcionalnu ili tehničku celinu) vrši se na osnovu građevinske dozvole. Postupak podnošenja zahteva i dokumentacija koja se prilaže uz zahtev za izdavanje građevinske dozvole propisani su članom 135. Zakona o planiranju i izgradnji i članom 16. Pravilnika o postupku sprovođenja objedinjene procedure elektronskim putem. Pre podnošenja zahteva za izdavanje građevinske dozvole, neophodno je pribaviti lokacijske uslove, u skladu sa čl. 53a – 57. Zakona i članom 6. Pravilnika. Navedene propise možete pronaći na sajtu www.gradjevinskedozvole.rs u okviru sekcije „Propisi“.
Kada je u pitanju dogradnja objekta koja podrazumeva izvođenje radova na zajedničkim delovima zgrade (u koje spada i krov), neophodno je pribaviti odgovarajuću odluku skupštine stambene zajednice. Odluka o raspolaganju zajedničkim delovima zgrade (što podrazumeva i prenos prava svojine nad zajedničkim delovima zgrade u cilju dogradnje), mora biti doneta većinom koju čine 2/3 ukupnog broja glasova članova skupštine stambene zajednice.