Oblast: Građevinska dozvola
Na ovoj stranici možete pronaći odgovore na neka od do sada postavljenih pitanja u vezi sa odredbama Zakona o planiranju i izgradnji. Pitanja i odgovori su sistematizovani prema redosledu podnaslova iz Zakona. Omogućeno je i vršenje pretrage pitanja i odgovora po ključnim rečima. Ukoliko ne nađete odgovor koji ste tražili, možete nam poslati vaše pitanje preko stranice za postavljanje pitanja.
Pitanja i odgovore po oblastima u PDF formatu možete preuzeti na sledećoj stranici: PDF-ovi po oblastima.
Članom 135. stav 1. Zakona o planiranju i izgradnji propisano je da se građevinska dozvola izdaje investitoru koji uz zahtev za izdavanje građevinske dozvole dostavi projekat za građevinsku dozvolu, ima odgovarajuće pravo na zemljištu ili objektu i koji je dostavio dokaze propisane podzakonskim aktom kojim se bliže uređuje sadržina i način izdavanja građevinske dozvole i platio odgovarajuće administrativne takse. U stavu 2. istog člana propisano je da se kao odgovarajuće pravo na zemljištu smatra pravo svojine, pravo zakupa na građevinskom zemljištu u javnoj svojini, kao i druga prava propisana ovim zakonom.
Članom 135. stav 6. Zakona o planiranju i izgradnji regulisano je da se za izgradnju ili izvođenje radova na građevinskom zemljištu ili objektu koji je u vlasništvu više lica, kao dokaz o odgovarajućem pravu prilaže i overena saglasnost tih lica.
Saglasno citiranim odredbama Zakona o planiranju i izgradnji, ukoliko planirate izgradnju objekta na zemljištu koje je u vlasništvu više lica, uz zahtev za izdavanje građevinske dozvole neophodno je priložiti saglasnost ostalih suvlasnika zemljišta.
Ukoliko bi bio sproveden postupak parcelacije, tako da se izgradnja objekta realizuje na novoj parceli koja bi bila u vlasništvu samo jednog lica, ne bi bilo potrebno pribavljati saglasnost suvlasnika postojeće parcele.
Članom 133. stav 2. tačka 9) Zakona o planiranju i izgradnji propisano je da ministarstvo nadležno za poslove građevinarstva izdaje građevinsku dozvolu za izgradnju objekata u zaštićenim područjima u skladu sa aktom o zaštiti kulturnih dobara (osim pretvaranja zajedničkih prostorija u stan, odnosno poslovni prostor u zaštićenoj okolini kulturnih dobara od izuzetnog značaja i kulturnih dobara upisanih u Listu svetske kulturne baštine).
Saglasno citiranoj odredbi Zakona, ukoliko je u konkretnom slučaju reč o objektu u zaštićenom području u skladu sa aktom o zaštiti kulturnih dobara, a zahtev se podnosi za pretvaranje zajedničkih prostorija u stan, za izdavanje rešenja o odobrenju izvođenja radova nadležna je jedinica lokalne samouprave na čijoj teritoriji se nalazi predmetni objekat.
Članom 135. stav 1. Zakona o planiranju i izgradnji propisano je da se građevinska dozvola izdaje investitoru koji uz zahtev za izdavanje građevinske dozvole dostavi projekat za građevinsku dozvolu, ima odgovarajuće pravo na zemljištu ili objektu i koji je dostavio dokaze propisane podzakonskim aktom kojim se bliže uređuje sadržina i način izdavanja građevinske dozvole i platio odgovarajuće administrativne takse.
U stavu 6. istog člana propisano je da se za izgradnju ili izvođenje radova na građevinskom zemljištu ili objektu koji je u vlasništvu više lica, kao dokaz o odgovarajućem pravu prilaže i overena saglasnost tih lica.
Ukoliko je u konkretnom slučaju reč o jedinstvenoj katastarskoj parceli, uz zahtev za izdavanje građevinske dozvole neophodno je priložiti i saglasnost suvlasnika zamljišta, saglasno citiranoj odredbi Zakona o planiranju i izgradnji.
Članom 97. stav 2. Zakona o planiranju i izgradnji propisano je da se iznos doprinosa za uređivanje građevinskog zemljišta utvrđuje rešenjem o izdavanju građevinske dozvole.
Ukoliko je u konkretnom slučaju građevinska dozvola izdata, ali je u međuvremenu istekla, u postupku za izdavanje nove građevinske dozvole ponovo se utvrđuje iznos doprinosa za uređivanje građevinskog zemljišta koji je potrebno platiti u skladu sa odredbama važećeg Zakona o planiranju i izgradnji.
Objekti koji su upisani u katastru nepokretnosti ne brišu se zbog izdavanja nove građevinske dozvole.
Postupak podnošenja zahteva i dokumentacija koja se prilaže uz zahtev za izdavanje građevinske dozvole propisani su članom 135. Zakona o planiranju i izgradnji i članom 16. Pravilnika o postupku sprovođenja objedinjene procedure elektronskim putem. Pre podnošenja zahteva za izdavanje građevinske dozvole, neophodno je pribaviti lokacijske uslove, u skladu sa čl. 53a – 57. Zakona i članom 6. Pravilnika.
Nakon završetka izvođenja radova, potrebno je podneti zahtev za izdavanje upotrebne dozvole. Postupak izdavanja upotrebne dozvole, kao i dokumentacija koju je potrebno priložiti, definisani su članom 158. Zakona o planiranju i izgradnji i članom 42. Pravilnika o postupku sprovođenja objedinjene procedure elektronskim putem.
Navedene propise možete pronaći na sajtu http://gradjevinskedozvole.rs, u okviru Sekcije „Propisi“.
Izgradnja objekata vrši se na osnovu građevinske dozvole. Postupak podnošenja zahteva i dokumentacija koja se prilaže uz zahtev za izdavanje građevinske dozvole propisani su članom 135. Zakona o planiranju i izgradnji i članom 16. Pravilnika o postupku sprovođenja objedinjene procedure elektronskim putem. Pre podnošenja zahteva za izdavanje građevinske dozvole, neophodno je pribaviti lokacijske uslove, u skladu sa čl. 53a – 57. Zakona i članom 6. Pravilnika. Navedene propise možete pronaći na sajtu www.gradjevinskedozvole.rs u okviru sekcije „Propisi“.
Pozivni centar ne raspolaže informacijom o konkretnom iznosu taksi i troškova koje je potrebno platiti radi dobijanja rešenja o građevinskoj dozvoli.
Članom 97. stav 2. Zakona o planiranju i izgradnji propisano je da se iznos doprinosa za uređivanje građevinskog zemljišta utvrđuje rešenjem o izdavanju građevinske dozvole.
Ukoliko je u konkretnom slučaju građevinska dozvola izdata, ali je u međuvremenu istekla, u postupku za izdavanje nove građevinske dozvole ponovo se utvrđuje iznos doprinosa za uređivanje građevinskog zemljišta koji je potrebno platiti u skladu sa odredbama važećeg Zakona o planiranju i izgradnji.
Objekti koji su upisani u katastru nepokretnosti ne brišu se zbog izdavanja nove građevinske dozvole.
Postupak podnošenja zahteva i dokumentacija koja se prilaže uz zahtev za izdavanje građevinske dozvole propisani su članom 135. Zakona o planiranju i izgradnji i članom 16. Pravilnika o postupku sprovođenja objedinjene procedure elektronskim putem. Pre podnošenja zahteva za izdavanje građevinske dozvole, neophodno je pribaviti lokacijske uslove, u skladu sa čl. 53a – 57. Zakona i članom 6. Pravilnika. Navedene propise možete pronaći na sajtu www.gradjevinskedozvole.rs u okviru sekcije „Propisi“
Kao što je u Vašem pitanju navedeno, članom 133. stav 2. tačka 9) Zakona o planiranju i izgradnji propisano je da ministarstvo nadležno za poslove građevinarstva izdaje građevinsku dozvolu za izgradnju objekata u granicama nacionalnog parka i objekata u granicama zaštite zaštićenog prirodnog dobra od izuzetnog značaja, osim porodičnih stambenih objekata, poljoprivrednih i ekonomskih objekata i njima potrebnih objekata infrastrukture, koji se grade u selima.
Saglasno citiranoj odredbi Zakona, ukoliko je reč o porodičnom stambenom objektu koji se gradi u selu, u granicama nacionalnog parka, za izdavanje građevinske dozvole nadležna je jedinica lokalne samouprave na čijoj teritoriji se taj objekat nalazi. U suprotnom, građevinsku dozvolu izdaje ministarstvo nadležno za poslove građevinarstva, pa izradu tehničke dokumentacije u tom slučaju, u skladu sa članom 126. stav 2. Zakona o planiranju i izgradnji, može da izrađuje isključivo privredno društvo, odnosno drugo pravno lice koje ima „veliku licencu“.
Odredbama Zakona o planiranju i izgradnji (član 69. stav 6) propisana je mogućnost građenja na poljoprivrednom zemljištu isključivo za linijske infrastrukturne objekte, komunalnu infrastrukturu, elektroenergetske i elektronske objekte ili komunikacione mreže i uređaje, i to uz prethodno pribavljenu saglasnost ministarstva nadležnog za poslove poljoprivrede. Ostale vrste objekata mogu se graditi po sprovedenom postupku promene namene poljoprivrednog zemljišta.
Ukoliko se radi o poljoprivrednom zemljištu u građevinskom području sela prve, druge, treće, četvrte i pete katastarske klase, potrebno je pred opštinskim organom uprave nadležnim za poslove poljoprivrede pokrenuti postupak za promenu namene obradivog poljoprivrednog zemljišta.
Saglasno članu 88. stav 5. Zakona o planiranju i izgradnji, vlasnik katastarske parcele kojoj je promenjena namena iz poljoprivrednog u građevinsko zemljište dužan je da plati naknadu za promenu namene zemljišta pre izdavanja građevinske dozvole, u skladu sa zakonom kojim se uređuje poljoprivredno zemljište.
Objekat koji ste opisali u Vašem pitanju ne predstavlja montažni objekat u smislu odredaba Zakona o planiranju i izgradnji. Za izgradnju takve vrste objekta neophodno je pribaviti građevinsku dozvolu.
Postupak podnošenja zahteva i dokumentacija koja se prilaže uz zahtev za izdavanje građevinske dozvole propisani su članom 135. Zakona o planiranju i izgradnji i članom 16. Pravilnika o postupku sprovođenja objedinjene procedure elektronskim putem. Pre podnošenja zahteva za izdavanje građevinske dozvole, neophodno je pribaviti lokacijske uslove, u skladu sa čl. 53a – 57. Zakona i članom 6. Pravilnika. Navedene propise možete pronaći na sajtu www.gradjevinskedozvole.rs u okviru sekcije „Propisi“.