Oblast: Izgradnja objekata i izvođenje radova za koje se ne izdaje građevinska dozvola
Na ovoj stranici možete pronaći odgovore na neka od do sada postavljenih pitanja u vezi sa odredbama Zakona o planiranju i izgradnji. Pitanja i odgovori su sistematizovani prema redosledu podnaslova iz Zakona. Omogućeno je i vršenje pretrage pitanja i odgovora po ključnim rečima. Ukoliko ne nađete odgovor koji ste tražili, možete nam poslati vaše pitanje preko stranice za postavljanje pitanja.
Pitanja i odgovore po oblastima u PDF formatu možete preuzeti na sledećoj stranici: PDF-ovi po oblastima.
Postavljanje montažnih objekata privremenog karaktera ne vrši se na osnovu dozvole koja se izdaje po odredbama Zakona o planiranju i izgradnji, već tu materiju uređuje jedinica lokalne samouprave, u skladu sa članom 146. stav 1. Zakona.
Kada je reč o mogućnosti dobijanja priključka za struju i vodu za tu vrstu objekta, možete se obratiti neposredno komunalnom preduzeću koje je zaduženo za snabdevanje vodom za piće, odnosno operatoru distributivnog sistema električne energije.
Ukoliko je reč o objektu koji nije montažni objekat privremenog karaktera, primenjuju se opšte odredbe Zakona o planiranju i izgradnji, odnosno za njegovo postavljanje je neophodno pribaviti građevinsku dozvolu.
Postavljanje i uklanjanje manjih montažnih objekata privremenog karaktera ne vrši na osnovu dozvole koja se izdaje po odredbama Zakona o planiranju i izgradnji, već tu materiju uređuje jedinica lokalne samouprave, u skladu sa članom 146. stav 1. Zakona.
Međutim, garaža je odredbama člana 2. tačka 24) Zakona o planiranju i izgradnji definisana kao pomoćni objekat - objekat koji je u funkciji glavnog objekta, a gradi se na istoj parceli na kojoj je sagrađen ili može biti sagrađen glavni stambeni, poslovni ili objekat javne namene. Građenje pomoćnih objekata vrši se na osnovu rešenja kojim se odobrava izvođenje tih radova, koje izdaje organ nadležan za izdavanje građevinske dozvole.
Postupak podnošenja zahteva i dokumentacija koju je potrebno priložiti uz zahtev za izdavanje rešenja o odobrenju izvođenja radova propisani su članom 145. Zakona o planiranju i izgradnji i članom 28. Pravilnika o postupku sprovođenja objedinjene procedure elektronskim putem. Navedene propise možete pronaći na sajtu www.gradjevinskedozvole.rs u sekciji Propisi.
U konkretnom slučaju, reč o izvođenju radova na sanaciji postojećeg objekta. Izvođenje radova na sanaciji vrši se na osnovu rešenja kojim se odobrava izvođenje tih radova, koje izdaje organ nadležan za izdavanje građevinske dozvole. Postupak izdavanja rešenja kojim se odobrava izvođenje radova, kao i dokumentacija koju je potrebno priložiti, definisani su članom 145. Zakona o planiranju i izgradnji i članom 28. Pravilnika o postupku sprovođenja objedinjene procedure elektronskim putem. Navedene propise možete pronaći na sajtu http://gradjevinskedozvole.rs, u okviru sekcije „Propisi“.
Postavljanje montažnih objekata privremenog karaktera ne vrši se na osnovu dozvole koja se izdaje po odredbama Zakona o planiranju i izgradnji, već tu materiju uređuje jedinica lokalne samouprave, u skladu sa članom 146. stav 1. Zakona.
Ukoliko je reč o objektu koji nije montažni objekat privremenog karaktera, primenjuju se opšte odredbe Zakona o planiranju i izgradnji, odnosno za njegovo postavljanje je neophodno pribaviti građevinsku dozvolu.
Podatke o mogućnostima i ograničenjima gradnje na katastarskoj parceli, odnosno na više katastarskih parcela na osnovu planskog dokumenta možete dobiti na osnovu informacije o lokaciji, koju izdaje organ nadležan za izdavanje lokacijskih uslova u roku od osam dana od dana podnošenja zahteva, uz naknadu stvarnih troškova izdavanja te informacije, u skladu sa članom 53. Zakona o planiranju i izgradnji.
Građenje zidanih ograda (što obuhvata i eventualnu dogradnju) vrši se na osnovu rešenja kojim se odobrava izvođenje tih radova, koje izdaje organ nadležan za izdavanje građevinske dozvole. Postupak izdavanja rešenja kojim se odobrava izvođenje radova, kao i dokumentacija koju je potrebno priložiti, definisani su članom 145. Zakona o planiranju i izgradnji i članom 28. Pravilnika o postupku sprovođenja objedinjene procedure elektronskim putem. Navedene propise možete pronaći na sajtu http://gradjevinskedozvole.rs, u okviru sekcije „Propisi“.
Članom 31. stav 1. Pravilnika o postupku sprovođenja objedinjene procedure elektronskim putem propisano je da se prijava radova u skladu sa izdatom građevinskom dozvolom, rešenjem izdatim u skladu sa članom 145. Zakona, odnosno privremenom građevinskom dozvolom, vrši nadležnom organu kroz CIS, najkasnije osam dana pre početka izvođenja radova.
Shodno citiranim odredbama Zakona o planiranju i izgradnji i Pravilnika o postupku sprovođenja objedinjene procedure elektronskim putem, postoji obaveza prijave radova na dogradnji zidane ograde, koji se izvode na osnovu rešenja kojim se odobrava izvođenje tih radova, u skladu sa članom 145. Zakona o planiranju i izgradnji.
Rešenjem o odobrenju izvođenja radova određuje se i rok važenja rešenja. Ukoliko je rok važenja rešenja istekao, kao i ukoliko se radovi koje je potrebno izvesti u bilo kom delu razlikuju od ranije izdatog rešenja (uključujući i tehničku dokumentaciju na osnovu koje se izvode radovi), neophodno je ponovo sprovesti postupak za dobijanje rešenja, u skladu sa članom 145. Zakona o planiranju i izgradnji i članom 28. Pravilnika o postupku sprovođenja objedinjene procedure elektronskim putem.
Promena namene objekta bez izvođenja građevinskih radova, kao i promena namene uz izvođenje građevinskih radova vrši se na osnovu rešenja kojim se odobrava izvođenje tih radova, odnosno promena namene objekta, koje izdaje organ nadležan za izdavanje građevinske dozvole. Postupak izdavanja rešenja kojim se odobrava izvođenje radova, kao i dokumentacija koju je potrebno priložiti, definisani su članom 145. Zakona o planiranju i izgradnji i članom 28. Pravilnika o postupku sprovođenja objedinjene procedure elektronskim putem. Navedene propise možete pronaći na sajtu http://gradjevinskedozvole.rs, u okviru sekcije „Propisi“.
Napominjemo da pretvaranje svetlarnika u stambeni prostor predstavlja raspolaganje zajedničkim delovima zgrade, u smislu odredaba Zakona o stanovanju i održavanju zgrada, o čemu odlučuje skupština stambene zajednice većinom koju čine 2/3 ukupnog broja glasova.
Ukoliko je reč o postavljanju pomoćnog objekta, izvođenje ovih radova vrši se na osnovu rešenja o odobrenju izvođenja radova iz čl.145. Zakona, koje izdaje organ nadležan za izdavanje građevinske dozvole.
U skladu sa definicijom iz čl.2.tač.24) Zakona o planiranju i izgradnji, pomoćni objekat jeste objekat koji je u funkciji glavnog objekta, a gradi se na istoj parceli na kojoj je sagrađen ili može biti sagrađen glavni stambeni, poslovni ili objekat javne namene (garaže, ostave, septičke jame, bunari, cisterne za vodu i sl.).
Podnošenje zahteva za izdavanje rešenja o odobrenju izvođenja radova iz čl.145. Zakona vrši se u skladu sa čl.28. Pravilnika o postupku sprovođenja objedinjene procedure elektronskim putem, koji možete pronaći na sajtu www.gradjevinskedozvole.rs u sekciji Propisi.
Ukoliko je u konkretnom slučaju reč o izvođenju radova u gabaritu i volumenu postojećeg objekta, izvođenje ovih radova vrši se na osnovu rešenja o odobrenju izvođenja radova iz čl.145. Zakona, koje izdaje organ nadležan za izdavanje građevinske dozvole.
Podnošenje zahteva za izdavanje rešenja o odobrenju izvođenja radova iz čl.145. Zakona vrši se u skladu sa čl.28. Pravilnika o postupku sprovođenja objedinjene procedure elektronskim putem, koji možete pronaći na sajtu www.gradjevinskedozvole.rs u sekciji Propisi.
Za izvođenje radova iz čl.145. Zakona potrebno je prethodno pribaviti lokacijske uslove koji sadrže sve urbanističke, tehničke i druge uslove i podatke potrebne za izradu idejnog projekta, osim u slučajevima iz čl.2.st.2. Uredbe o lokacijskim uslovima: U skladu sa čl.2.st.2.Uredbe o lokacijskim uslovima, lokacijski uslovi se ne izdaju za izvođenje radova na investicionom održavanju objekta i uklanjanju prepreka za osobe sa invaliditetom, radove kojima se ne menja spoljni izgled, ne povećava broj funkcionalnih jedinica i kapacitet instalacija, adaptaciju, sanaciju, građenje zidanih ograda, kao i u svim ostalim slučajevima izvođenja radova kojima se ne vrši priključenje na komunalnu infrastrukturu odnosno ne menjaju kapaciteti i funkcionalnost postojećih priključaka na infrastrukturnu mrežu, osim u slučajevima za koje je Zakonom, odnosno planskim dokumentom propisana obaveza pribavljanja uslova.
Prema tome, s obzirom na to da se u konkretnom slučaju izvođenjem radova menja spoljni izgled objekta, potrebno je prethodno pribaviti loakcijske uslove. Podnošenje zahteva za izdavanje lokacijskih uslova vrši se u skladu sa čl.6. Pravilnika o postupku sprovođenja objedinjene procedure elektronskim putem.
Ukoliko je u konkretnom slučaju reč o izvođenju radova izvan gabarita i volumena postojećeg objekta, reč je o radovima na dogradnji objekta, za čije izvođenje je potrebno pribaviti prvo lokacijske uslove, a zatim građevinsku dozvolu. Takođe, moguće je pre pribavljanja lokacijskih uslova, za potrebe izrade idejnog rešenja, od nadležnog organa za izdavanje građevinske dozvole pribaviti informaciju o lokaciji, koja sadrži podatke o mogućnostima i ograničenjima gradnje na katastarskoj parceli, odnosno na više katastarskih parcela na osnovu planskog dokumenta.
Podnošenje zahteva za izdavanje lokacijskih uslova vrši se u skladu sa čl.6, dok se podnošenje zahteva za izdavanje građevinske dozvole vrši u skladu sa čl.16. Pravilnika o postupku sprovođenja objedinjene procedure elektronskim putem.
Članom 135. st.1. Zakona o planiranju i izgradnji propisano je da se građevinska dozvola, odnosno rešenje o odobrenju izvođenja radova iz čl.145. Zakona, izdaje investitoru koji ima odgovarajuće pravo na zemljištu ili objektu. U skladu sa čl.135.st.2. ovog zakona, kao odgovarajuće pravo na zemljištu smatra se pravo svojine, pravo zakupa na građevinskom zemljištu u javnoj svojini, kao i druga prava propisana ovim zakonom. Članom 135.st.6. Zakona o planiranju i izgradnji regulisano je da se za izgradnju ili izvođenje radova na građevinskom zemljištu ili objektu koji je u vlasništvu više lica, kao dokaz o odgovarajućem pravu prilaže i overena saglasnost tih lica, a ako se izvode radovi na nadziđivanju, prilaže se i ugovor zaključen u skladu sa posebnim zakonom.