Oblast: Izgradnja objekata i izvođenje radova za koje se ne izdaje građevinska dozvola
Na ovoj stranici možete pronaći odgovore na neka od do sada postavljenih pitanja u vezi sa odredbama Zakona o planiranju i izgradnji. Pitanja i odgovori su sistematizovani prema redosledu podnaslova iz Zakona. Omogućeno je i vršenje pretrage pitanja i odgovora po ključnim rečima. Ukoliko ne nađete odgovor koji ste tražili, možete nam poslati vaše pitanje preko stranice za postavljanje pitanja.
Pitanja i odgovore po oblastima u PDF formatu možete preuzeti na sledećoj stranici: PDF-ovi po oblastima.
Za građenje pomoćnih objekata (u koje spadaju i garaže i ostave) nije potrebno pribavljati građevinsku dozvolu. Građenje pomoćnih objekata vrši se na osnovu rešenja o odobrenju izvođenja radova iz člana 145. Zakona o planiranju i izgradnji.
Podnošenje zahteva za izdavanje rešenja o odobrenju izvođenja radova iz člana 145. Zakona vrši se u skladu sa članom 28. Pravilnika o postupku sprovođenja objedinjene procedure elektronskim putem, koji možete pronaći na sajtu www.gradjevinskedozvole.rs u sekciji Propisi.
Ne postoji utvrđena „cena“ rešenja o odobrenju izvođenja radova iz čl.145. Zakona.
Kada je reč o troškovima koji se plaćaju prilikom podnošenja zahteva za izdavanje rešenja o odobrenju izvođenja radova, predmetna materija je regulisana članom 28. Pravilnika o postupku sprovođenja objedinjene procedure elektronskim putem. Navedenim članom Pravilnika je propisano da se uz zahtev prilažu dokaz o uplaćenoj administrativnoj taksi za podnošenje zahteva i donošenje rešenja (za čije iznose se morate obratiti nadležnom organu kome podnosite zahtev) i naknadi za Centralnu evidenciju.
Zamena dotrajalih cevi u kupatilu i zamena keramike spadaju u adaptaciju, u smislu člana 2. tačka 34) Zakona o planiranju i izgradnji, dok zamena krovnih prozora spadu u rekonstrukciju, u smislu člana 2. tačka 32) Zakona.
Izvođenje obe vrste radova (adaptacija i rekonstrukcija) vrši se na osnovu rešenja kojim se odobrava izvođenje tih radova, koje izdaje organ nadležan za izdavanje građevinske dozvole. Postupak izdavanja rešenja kojim se odobrava izvođenje radova, kao i dokumentacija koju je potrebno priložiti, definisani su članom 145. Zakona o planiranju i izgradnji i članom 28. Pravilnika o postupku sprovođenja objedinjene procedure elektronskim putem. Navedene propise možete pronaći na sajtu http://gradjevinskedozvole.rs, u okviru Sekcije „Propisi“.
Uz zahtev za izdavanje rešenja o odobrenju izvođenja radova prilaže se, između ostalog, idejni projekat, koji može da izrađuje privredno društvo, odnosno drugo pravno lice, odnosno preduzetnik koji su upisani u registar privrednih subjekata.
Rok za izdavanje odobrenja izvođenja radova je pet dana od dana podnošenja urednog zahteva, u skladu sa članom 145. stav 5. Zakona o planiranju i izgradnji.
Članom 7. stav 1. Zakona o stanovanju i održavanju zgrada propisano je da poseban deo zgrade može da promeni namenu u skladu sa propisima kojima se uređuje planiranje i izgradnja.
Članom 135. stav 1. Zakona o planiranju i izgradnji propisano je da se građevinska dozvola izdaje investitoru koji uz zahtev za izdavanje građevinske dozvole dostavi projekat za građevinsku dozvolu, ima odgovarajuće pravo na zemljištu ili objektu i koji je dostavio dokaze propisane podzakonskim aktom kojim se bliže uređuje sadržina i način izdavanja građevinske dozvole i platio odgovarajuće administrativne takse. U stavu 6. istog člana regulisano je da se za izgradnju ili izvođenje radova na građevinskom zemljištu ili objektu koji je u vlasništvu više lica, kao dokaz o odgovarajućem pravu prilaže i overena saglasnost tih lica.
Iz citiranih odredbi Zakona o planiranju i izgradnji proizlazi da je za izvođenje radova na objektu (odnosno delu objekta) koji je u vlasništvu više lica, kao dokaz o odgovarajućem pravu na objektu (odnosno delu objekta) potrebno priložiti i overenu saglasnost tih lica. Ukoliko predmetni prostor nije u vlasništvu više lica, već samo u vlasništvu investitora, nije potrebno prilagati saglasnost drugih lica.
Ukoliko je investitor jedini vlasnik prostora koji je predmet zahteva za prenamenu bez izvodjenja radova, nije potrebno prilagati saglasnost trećih lica za promenu namene.
Ukoliko je u konkretnom slučaju reč o izvođenju radova na tekućem održavanju objekta, nije potrebno pribavljati akt nadležnog organa za gradnju, shodno čl.144. Zakona o planiranju i izgradnji.
U skladu sa definicijom iz čl.2.tač.36a) ovog zakona, tekuće (redovno) održavanje objekta jeste izvođenje radova koji se preduzimaju radi sprečavanja oštećenja koja nastaju upotrebom objekta ili radi otklanjanja tih oštećenja, a sastoje se od pregleda, popravki i preduzimanja preventivnih i zaštitnih mera, odnosno svi radovi kojima se obezbeđuje održavanje objekta na zadovoljavajućem nivou upotrebljivosti, a radovi na tekućem održavanju stana jesu krečenje, farbanje, zamena obloga, zamena sanitarija, radijatora i drugi slični radovi.
Ukoliko je u konkretnom slučaju reč o radovima iz čl.145. Zakona (rekonstrukcija, adaptacija, sanacija, investiciono održavanje, itd.), za izvođenje ovih radova potrebno je pribaviti rešenje o odobrenju izvođenja radova iz čl.145. Zakona, koje izdaje organ nadležan za izdavanje građevinske dozvole.
Podnošenje zahteva za izdavanje rešenja o odobrenju izvođenja radova iz čl.145. Zakona vrši se u skladu sa čl.28. Pravilnika o postupku sprovođenja objedinjene procedure elektronskim putem. Uz zahtev za izdavanje rešenja o odobrenju izvođenja radova iz čl.145. Zakona potrebno je priložiti idejni projekat, osim u slučaju investicionog održavanja kada se ne dostavlja idejni rojekat, već samo tehnički opis i popis radova, u skladu sa čl.145.st2. Zakona o planiranju i izgradnji. Tehnički opis i popis radova koji se prilaže uz zahtev za izdavanje rešenja o odobrenju izvođenja radova iz čl.145. Zakona za izvođenje radova na investicionom održavanju ne mora da izrađuje stručno lice sa licencom, već to može da uradi lice koje je investitor radova (koji može biti i fizičko lice).
Za izvođenje radova iz čl.145. Zakona potrebno je prethodno pribaviti lokacijske uslove koji sadrže sve urbanističke, tehničke i druge uslove i podatke potrebne za izradu idejnog projekta, osim u slučajevima iz čl.2.st.2. Uredbe o lokacijskim uslovima:U skladu sa čl.2.st.2.Uredbe o lokacijskim uslovima, lokacijski uslovi se ne izdaju za izvođenje radova na investicionom održavanju objekta i uklanjanju prepreka za osobe sa invaliditetom, radove kojima se ne menja spoljni izgled, ne povećava broj funkcionalnih jedinica i kapacitet instalacija, adaptaciju, sanaciju, građenje zidanih ograda, kao i u svim ostalim slučajevima izvođenja radova kojima se ne vrši priključenje na komunalnu infrastrukturu odnosno ne menjaju kapaciteti i funkcionalnost postojećih priključaka na infrastrukturnu mrežu, osim u slučajevima za koje je Zakonom, odnosno planskim dokumentom propisana obaveza pribavljanja uslova.
Podnošenje zahteva za izdavanje lokacijskih uslova vrši se u skladu sa čl.6. Pravilnika o postupku sprovođenja objedinjene procedure elektronskim putem.
U skladu sa definicijama iz čl.2. ovog zakona, u konkretnom slučaju može biti reč o sledećim radovima:
32) rekonstrukcija jeste izvođenje građevinskih radova na postojećem objektu u gabaritu i volumenu objekta, kojima se: utiče na stabilnost i sigurnost objekta i zaštitu od požara; menjaju konstruktivni elementi ili tehnološki proces; menja spoljni izgled objekta ili povećava broj funkcionalnih jedinica, vrši zamena uređaja, postrojenja, opreme i instalacija sa povećanjem kapaciteta;
34) adaptacija jeste izvođenje građevinskih i drugih radova na postojećem objektu, kojima se: vrši promena organizacije prostora u objektu, vrši zamena uređaja, postrojenja, opreme i instalacija istog kapaciteta, a kojima se ne utiče na stabilnost i sigurnost objekta, ne menjaju konstruktivni elementi, ne menja spoljni izgled i ne utiče na bezbednost susednih objekata, saobraćaja, zaštite od požara i životne sredine;
35) sanacija jeste izvođenje građevinskih i drugih radova na postojećem objektu kojima se vrši popravka uređaja, postrojenja i opreme, odnosno zamena konstruktivnih elemenata objekta, kojima se ne menja spoljni izgled, ne utiče na bezbednost susednih objekata, saobraćaja i životne sredine i ne utiče na zaštitu prirodnog i nepokretnog kulturnog dobra, odnosno njegove zaštićene okoline, osim restauratorskih, konzervatorskih i radova na revitalizaciji;
36) investiciono održavanje je izvođenje građevinsko-zanatskih, odnosno drugih radova zavisno od vrste objekta u cilju poboljšanja uslova korišćenja objekta u toku eksploatacije;
Zakon o planiranju i izgradnji i navedeni Pravilnik, kao i druga Zakonska i podzakonska akta koji možete pronaći na sajtu www.gradjevinskedozvole.rs u sekciji Propisi.
U skladu sa definicijom iz čl.2.tač.24) Zakona o planiranju i izgradnji, pomoćni objekat jeste objekat koji je u funkciji glavnog objekta, a gradi se na istoj parceli na kojoj je sagrađen ili može biti sagrađen glavni stambeni, poslovni ili objekat javne namene (garaže, ostave, septičke jame, bunari, cisterne za vodu i sl.).
Ukoliko se ne menja namena objekta, dogradnja pomoćnog objekta može se vršiti na osnovu rešenja kojim se odobrava izvođenje radova iz čl. 145. Zakona o planiranju i izgradnji, s obzirom da se građenje pomoćnih objekata vrši u skladu sa čl. 145. Zakona o planiranju i izgradnji.
Shodno čl.145. stav 4. Zakona o planiranju i izgradnji, nadležni organ odbiće rešenjem zahtev ako je za radove navedene u zahtevu potrebno izdavanje građevinske dozvole, u roku od osam dana od dana podnošenja zahteva.
Podnošenje zahteva za izdavanje rešenja o odobrenju izvođenja radova iz čl.145. Zakona vrši se u skladu sa čl.28. Pravilnika o postupku sprovođenja objedinjene procedure elektronskim putem, koji možete pronaći na sajtu www.gradjevinskedozvole.rs u sekciji Propisi.
Za izvođenje radova iz čl.145. Zakona potrebno je prethodno pribaviti lokacijske uslove koji sadrže sve urbanističke, tehničke i druge uslove i podatke potrebne za izradu idejnog projekta, osim u slučajevima iz čl.2.st.2. Uredbe o lokacijskim uslovima: U skladu sa čl.2.st.2.Uredbe o lokacijskim uslovima, lokacijski uslovi se ne izdaju za izvođenje radova na investicionom održavanju objekta i uklanjanju prepreka za osobe sa invaliditetom, radove kojima se ne menja spoljni izgled, ne povećava broj funkcionalnih jedinica i kapacitet instalacija, adaptaciju, sanaciju, građenje zidanih ograda, kao i u svim ostalim slučajevima izvođenja radova kojima se ne vrši priključenje na komunalnu infrastrukturu odnosno ne menjaju kapaciteti i funkcionalnost postojećih priključaka na infrastrukturnu mrežu, osim u slučajevima za koje je Zakonom, odnosno planskim dokumentom propisana obaveza pribavljanja uslova.
Podnošenje zahteva za izdavanje lokacijskih uslova vrši se u skladu sa čl.6. Pravilnika o postupku sprovođenja objedinjene procedure elektronskim putem.
Ukoliko je u konkretnom slučaju reč o radovima iz čl.144. Zakona o planiranju i izgradnji, za izvođenje ovih radova nije bilo potrebno pribavljati akt nadležnog organa za gradnju.
Ukoliko je u konkretnom slučaju reč o radovima iz čl.145. Zakona o planiranju i izgradnji, za izvođenje ovih radova bilo je potrebno pribaviti rešenje o odobrenju izvođenja radova iz čl.145. Zakona, koje izdaje organ nadležan za izdavanje građevinske dozvole.
Zakon o planiranju i izgradnji i navedeni Pravilnik, kao i druga Zakonska i podzakonska akta koji možete pronaći na sajtu www.gradjevinskedozvole.rs u sekciji Propisi.
Član 175. Zakona o planiranju i izgradnji propisuje prava i duženosti građevinskok inspektora, dok čl.176. ovog zakona reguliše ovlašćenja građevinskog inspektora.
Shodno čl.176.st.1.tač.1a) Zakona o planiranju i izgradnji, u vršenju inspekcijskog nadzora građevinski inspektor je ovlašćen da naloži rešenjem uklanjanje objekta, odnosno vraćanje u prvobitno stanje, ako se objekat gradi, odnosno izvode radovi bez rešenja iz člana 145. ovog zakona.
U skladu sa čl.211.st.1.Zakona o planiranju i izgradnji, novčanom kaznom od 25.000 do 50.000 dinara kazniće se za prekršaj nadležni inspektor koji u slučajevima iz čl. 174, 176, 177, 178, 179, 180, 181, 182. i 198. ovog zakona ne donese rešenje, odnosno ne izda naredbu u primerenom roku, koji ne može biti duži od sedam dana od dana saznanja za učinjeni prekršaj. Za ponovljeni prekršaj iz stava 1. ovog člana učiniocu će se izreći novčana kazna i kazna zatvora do 30 dana.
Ukoliko smatrate da nadležni organ ne postupa u skladu sa odredbama Zakona o planiranju i izgradnji, možete se obratiti Ministarstvu građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture. U skladu sa čl.172.st.1. Zakona o planiranju i izgradnji, nadzor nad izvršavanjem odredaba ovog zakona i propisa donetih na osnovu ovog zakona, vrši ministarstvo nadležno za poslove urbanizma i građevinarstva.
Članom 8d. st.1.tač.6)Zakona o planiranju i izgradnji propisano je da nadležni organ po zahtevu za izdavanje rešenja o odobrenju izvođenja radova iz čl.145. Zakona, rešenje o odobrenju izdaje najkasnije u roku od pet radnih dana od dana podnošenja zahteva za izdavanje građevinske dozvole.
Članom 209. st.1. tač. 2) Zakona o planiranju i izgradnji propisano je da će se kaznom od 25.000 do 50.000 dinara ili kaznom zatvora do 30 dana kazniće se za prekršaj odgovorno službeno lice u nadležnom organu uprave ako ne izda lokacijske uslove, građevinsku, odnosno upotrebnu dozvolu u propisanom roku (čl. 8d, 53, 56, 136. i 158). Član 209. st. 2. ovog zakona regulisano je da će se za ponovljeni prekršaj iz stava 1. ovog člana učiniocu će se izreći novčana kazna i kazna zatvora do 30 dana. Zahtev za pokretanje prekršajnog postupka iz stava 1. tač. 2) podnosi građevinski inspektor, u skladu sa čl. 209.st. 3. Zakona o planiranju i izgradnji.
Shodnom primenom odredbi čl.8g.st.7. Zakona o planiranju i izgradnji, registrator centralne evidencije dužan da bez odlaganja podnese prekršajnu prijavu protiv odgovornog lica u nadležnom organu ako ne izda rešenje u konkrentom slučaju u propisanom roku.
Ukoliko smatrate da nadležni organ ne postupa u skladu sa zakonom, možete se obratiti Ministarstvu građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture. U skladu sa čl.172. st.1. Zakona o planiranju i izgradnji, nadzor nad izvršavanjem odredaba ovog zakona i propisa donetih na osnovu ovog zakona, vrši Ministarstvo građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture.
Imajući u vidu odredbe Zakona o stanovanju i održavanju zgrada koje ste citirali u Vašem pitanju, mišljenja smo da je stambena zajednica aktivno legitimisana za podnošenje zahteva radi izdavanja rešenja prema članu 145. Zakona o planiranju i izgradnji.
U tom slučaju, uz zahtev za izdavanje rešenja o odobrenju izvođenja radova, između ostalog treba priložiti i saglasnost suvlasnika, overenu u skladu sa zakonom, u skladu sa članom 28. stav 2. tačka 4) Pravilnika o postupku sprovođenja objedinjene procedure elektronskim putem, iz koje se nedvosmisleno može zaključiti da li je stambena zajednica donela odluku o preduzimanju radova na zajedničkim delovima zgrade na propisani način. Takođe, ukoliko je skupština stambene zajednice donela odluku o preduzimanju radova, uz zahtev bi trebalo priložiti i predmetnu odluku.
U konkretnom slučaju potrebno je pribaviti prvo lokacijske uslove, a zatim građevinsku dozvolu, osim ukoliko je u konkretnom slučaju reč o građenju pomoćnog objekta, čije građenje se vrši na osnovu rešenja o odobrenju izvođenja radova iz čl.145. Zakona.
Podnošenje zahteva za izdavanje lokacijskih uslova vrši se u skladu sa čl.6, dok se podnošenje zahteva za izdavanje građevinske dozvole vrši u skladu sa čl.16. Pravilnika o postupku sprovođenja objedinjene procedure elektronskim putem, koji možete pronaći na sajtu www.gradjevinskedozvole.rs u sekciji Propisi.
Takođe, pre izdavanja lokacijskih uslova možete organu nadležnom za izdavanje građevinske dozvole da podnesete zahtev za izdavanje informacije o lokaciji, koja sadrži podatke i mogućnostima i ograničenjima gradnje na određenoj kat. parceli u skladu sa važećim planskim dokumentom.
Ukoliko je u konkretnom slučaju reč o postavljanju pomoćnog objekta, potrebno je pribaviti rešenje o odobrenju izvođenja radova iz čl.145. Zakona, koje izdaje organ nadležan za izdavanje građevinske dozvole. Podnošenje zahteva za izdavanje rešenja kojim se odobrava izvođenje radova iz čl.145. Zakona vrši se u skladu sa čl.28. Pravilnika o postupku sprovođenja objedinjene procedure elektronskim putem.
U skladu sa definicijama iz čl.2.tač.24) i 24a) Zakona o planiranju i izgradnji:
24) pomoćni objekat jeste objekat koji je u funkciji glavnog objekta, a gradi se na istoj parceli na kojoj je sagrađen ili može biti sagrađen glavni stambeni, poslovni ili objekat javne namene (garaže, ostave, septičke jame, bunari, cisterne za vodu i sl.);
24a) ekonomski objekti jesu objekti za gajenje životinja (staje za gajenje konja, štale za gajenje goveda, objekti za gajenje živine, koza, ovaca i svinja, kao i objekti za gajenje golubova, kunića, ukrasne živine i ptica); prateći objekti za gajenje domaćih životinja (ispusti za stoku, betonske piste za odlaganje čvrstog stajnjaka, objekti za skladištenje osoke); objekti za skladištenje stočne hrane (senici, magacini za skladištenje koncentrovane stočne hrane, betonirane silo jame i silo trenčevi), objekti za skladištenje poljoprivrednih proizvoda (ambari, koševi) i drugi slični objekti na poljoprivrednom gazdinstvu (objekti za mašine i vozila, pušnice, sušionice i sl.);
Za izvođenje radova iz čl.145. Zakona potrebno je pribaviti lokacijske uslove koji sadrže sve urbanističke, tehničke i druge uslove i podatke potrebne za izradu idejnog projekta, osim u slučajevima iz čl.2.st.2. Uredbe o lokacijskim uslovima.U skladu sa čl.2.st.2.Uredbe o lokacijskim uslovima, lokacijski uslovi se ne izdaju za izvođenje radova na investicionom održavanju objekta i uklanjanju prepreka za osobe sa invaliditetom, radove kojima se ne menja spoljni izgled, ne povećava broj funkcionalnih jedinica i kapacitet instalacija, adaptaciju, sanaciju, građenje zidanih ograda, kao i u svim ostalim slučajevima izvođenja radova kojima se ne vrši priključenje na komunalnu infrastrukturu odnosno ne menjaju kapaciteti i funkcionalnost postojećih priključaka na infrastrukturnu mrežu, osim u slučajevima za koje je Zakonom, odnosno planskim dokumentom propisana obaveza pribavljanja uslova.
Da, i u slučaju objekata kategorija A potrebno je podneti zahtev za priključenje objekta na komunalnu i drugu infrastruktur, u skladu sa čl. 40. Pravilnika o postupku sprovođenja objedinjene procedure elektronskim putem, koji možete pronaći na sajtu www.gradjevinskedozvole.rs u sekciji Propisi.
S obzirom na to da se u slučaju objekata kategorije A ne vrši izrada projekta za izvođenje (samim tim ni separata iz projekta za izvođenje), u postupku za priključenje objekta na komunalnu i drugu infrastrukturu uz zahtev je potrebno da priložite separat iz projekta za građevinsku dozvolu. Separat iz projekta za građevinsku dozvolu u slučaju objekata kategorije „A „sadrži elementarnu šemu instalacija, sa mestom priključenja, koju izrađuje odgovorni projektant projekta arhitekture.