Oblast: Izgradnja objekata i izvođenje radova za koje se ne izdaje građevinska dozvola
Na ovoj stranici možete pronaći odgovore na neka od do sada postavljenih pitanja u vezi sa odredbama Zakona o planiranju i izgradnji. Pitanja i odgovori su sistematizovani prema redosledu podnaslova iz Zakona. Omogućeno je i vršenje pretrage pitanja i odgovora po ključnim rečima. Ukoliko ne nađete odgovor koji ste tražili, možete nam poslati vaše pitanje preko stranice za postavljanje pitanja.
Pitanja i odgovore po oblastima u PDF formatu možete preuzeti na sledećoj stranici: PDF-ovi po oblastima.
Da.
Postupak parcelacije, odnosno parcelacije regulisan je čl.65. i 66. Zakona o planiranju i izgradnji, koji možete pronaći ovde.
Članom 65.st.4. Zakona o planiranju i izgradnji propisano je da projekat preparcelacije, odnosno parcelacije, potvrđuje organ jedinice lokalne samouprave nadležan za poslove urbanizma, u roku od 10 dana.
Članom 65. stavom 5. ovog zakona regulisano je da će nadležni organ, ako utvrdi da projekat preparcelacije, odnosno parcelacije nije urađen u skladu sa važećim planskim dokumentom, odnosno podzakonskim aktom kojim se utvrđuju opšta pravila parcelacije, regulacije i izgradnje, obavestiti o tome podnosioca zahteva. Podnosilac zahteva može podneti prigovor na obaveštenje iz stava 5. ovog člana opštinskom, odnosno gradskom veću, u roku od tri dana od dana od dana dostavljanja, shodno čl.65.st.6. Zakona o planiranju i izgradnji.
Članom 66.st.2.Zakona o planiranju i izgradnji propisano je da uz zahtev za provođenje preparcelacije, odnosno parcelacije podnosi se dokaz o rešenim imovinskopravnim odnosima za sve katastarske parcele i projekat preparcelacije, odnosno parcelacije potvrđen od strane organa nadležnog za poslove urbanizma jedinice lokalne samouprave, čiji sastavni deo je projekat geodetskog obeležavanja.
To nije propisano Zakonom o planiranju i izgradnji i propisima donetim na osnovu ovog zakona.
Građenje pomoćnog objekta vrši se na osnovu rešenja o odobrenju izvođenja radova, koje izdaje organ nadležan za izdavanje građevinske dozvole, shodno čl.145.st.1. Zakona o planiranju i izgradnji.
Podnošenje zahteva za izdavanje rešenja kojim se odobrava izvođenje radova iz čl.145. Zakona vrši se u skladu sa čl.28. Pravilnika o postupku sprovođenja objedinjene procedure elektronskim putem, koji možete pronaći ovde.
Za izvođenje radova iz čl.145. Zakona potrebno je prethodno pribaviti lokacijske uslove koji sadrže sve urbanističke, tehničke i druge uslove i podatke potrebne za izradu idejnog projekta, osim u slučajevima iz čl.2.st.2. Uredbe o lokacijskim uslovima (ovde):
U skladu sa čl.2.st.2.Uredbe o lokacijskim uslovima, lokacijski uslovi se ne izdaju za izvođenje radova na investicionom održavanju objekta i uklanjanju prepreka za osobe sa invaliditetom, radove kojima se ne menja spoljni izgled, ne povećava broj funkcionalnih jedinica i kapacitet instalacija, adaptaciju, sanaciju, građenje zidanih ograda, kao i u svim ostalim slučajevima izvođenja radova kojima se ne vrši priključenje na komunalnu infrastrukturu odnosno ne menjaju kapaciteti i funkcionalnost postojećih priključaka na infrastrukturnu mrežu, osim u slučajevima za koje je Zakonom, odnosno planskim dokumentom propisana obaveza pribavljanja uslova.
Podnošenje zahteva za izdavanje lokacijskih uslova vrši se u skladu sa čl.6. Pravilnika o postupku sprovođenja objedinjene procedure elektronskim putem.
Članom 44. Pravilnika o sadržini, načinu i postupku izrade i načinu vršenja kontrole tehničke dokumentacije prema klasi i nameni objekata (ovde) propisano je da opštu dokumentaciju idejnog projekta (koji se izrađuje za potrebe ishodovanja rešenja o odobrenju izvođenja radova iz čl.145. Zakona) čini obavezni sadržaj utvrđen članom 28. ovog pravilnika, iz Priloga 9 ovog pravilnika, rešenje o određivanju odgovornog projektanta predmetnog dela projekta, kao i izjavu odgovornog projektanta predmetnog projekta, kojom se potvrđuje usklađenost sa propisima i pravilima struke, kao i merama za obezbeđenje ispunjenja osnovnih zahteva za objekat, u slučaju da se kao prilog idejnom projektu izrađuju elaborati i studije iz člana 49. ovog pravilnika.
Članom 8đ. st.1. Zakona o planiranju i izgradnji propisano je da tokom sprovođenja objedinjene procedure, nadležni organ isključivo vrši proveru ispunjenosti formalnih uslova za izgradnju i ne upušta se u ocenu tehničke dokumentacije, niti ispituje verodostojnost dokumenata koje pribavlja u toj proceduri, već lokacijske uslove, građevinsku i upotrebnu dozvolu izdaje, a prijavu radova potvrđuje, u skladu sa aktima i drugim dokumentima iz člana 8b ovog zakona.
Stavom 5.istog člana Zakona propisano je da u slučaju štete nastale kao posledica primene tehničke dokumentacije, na osnovu koje je izdata građevinska dozvola ili rešenje iz člana 145. ovog zakona, za koju se naknadno utvrdi da nije u skladu sa propisima i pravilima struke, za štetu solidarno odgovaraju projektant koji je izradio i potpisao tehničku dokumentaciju, vršilac tehničke kontrole i investitor.
Pravilnikom o sadržini, načinu i postupku izrade i načinu vršenja kontrole tehničke dokumentacije prema klasi i nameni objekata nije propisano da idejni projekat obavezno sadrži navedene projekte. Za razliku od idejnog projekta, pravilnikom je propisano koje projekte projekat za građevinsku dozvolu mora obavezno da sadrži u zavosnosti od kategorije objekta.
Članom 43.st.1. Pravilnika o sadržini, načinu i postupku izrade i načinu vršenja kontrole tehničke dokumentacije prema klasi i nameni objekata (ovde) propisano je da idejni projekat za građenje ili izvođenje radova za objekte iz člana 145. Zakona sadrži projekat kojim se određuje objekat u prostoru (arhitektura ili dr.), odnosno one projekte, koji su, zavisno od vrste radova koji se izvode, potrebni.
Članom 26.st.7. ovog pravilnika regulisano je da glavni projektant određuje koje sve projekte po oblastima će sadržati tehnička dokumentacija, u zavisnosti od vrste tehničke dokumentacije i klase i namene objekta.
Članom 52. st. 1. Pravilnika o sadržini, načinu i postupku izrade i načinu vršenja kontrole tehničke dokumentacije prema klasi i nameni objekata propisano je da projekat za građevinsku dozvolu, u zavisnosti od vrste i kategorije objekta, čine:
1) za objekte kategorije "A": projekat arhitekture sa izjavom odgovornog projektanta da objekat ima odgovarajuću nosivost i stabilnost;
2) za objekte kategorije "B": projekat arhitekture i projekat konstrukcije objekta, kao i tehnički opisi svih instalacija;
3) za objekte kategorije "V": projekat arhitekture i projekat konstrukcije, projekte instalacija kao i projekte svih oblasti koji su relevantni za predmetni objekat i ispunjenje bitnih zahteva za objekat;
4) za objekte kategorije "G": projekti odgovarajućih oblasti koji su relevantni za predmetni objekat
Iz Vašeg pitanja ne može se zaključiti na kakve radove se misli. Ukoliko je reč o investicionom održavanju objekta (izvođenje građevinsko-zanatskih, odnosno drugih radova zavisno od vrste objekta u cilju poboljšanja uslova korišćenja objekta u toku eksploatacije), izvođenje tih radova vrši se na osnovu rešenja o odobrenju, koje izdaje organ nadležan za izdavanje građevinske dozvole.
Rešenje o odobrenju izvođenja radova se izdaje investitoru koji ima odgovarajuće pravo na zemljištu ili objektu, koji dostavi idejni projekat u skladu sa podzakonskim aktom kojim se uređuje sadržina tehničke dokumentacije prema klasi objekta, odnosno tehnički opis i popis radova za izvođenje radova na investicionom održavanju, a uredio je odnose sa jedinicom lokalne samouprave u pogledu doprinosa za uređivanje građevinskog zemljišta i platio odgovarajuću administrativnu taksu.
Članom 19. stav 2. Zakona o osnovama svojinskopravnih odnosa ("Službeni list SFRJ" broj 6/80 i 36/90 i "Službeni list SRJ" broj 29/96) propisano je da na zajedničkim delovima zgrade (u koje spada i fasada zgrade) vlasnici posebnih delova zgrade imaju pravo zajedničke nedeljive svojine. Članom 135. stav 6. Zakona o planiranju i izgradnji propisano je da se za izgradnju ili izvođenje radova na građevinskom zemljištu ili objektu koji je u vlasništvu više lica, kao dokaz o odgovarajućem pravu prilaže i overena saglasnost tih lica.
Iz citiranih odredaba važećih propisa proizlazi da se za izvođenje radova na investicionom održavanju zajedničkih delova stambene zgrade, kao dokaz o odgovarajućem pravu na objektu, prilaže i overena saglasnost ostalih vlasnika posebnih delova stambene zgrade.
Postupak i dokumentacija za izvođenje radova na investicionom održavanju objekta propisani su članom 145. Zakona o planiranju i izgradnji i članom 29. Pravilnika o postupku sprovođenja objedinjene procedure elektronskim putem. Navedene propise možete pronaći na sajtu http://gradjevinskedozvole.rs/index.php, u okviru sekcije „Propisi“.
Fasada kolektivne stambene zgrade je zajednički deo zgrade i u zajedničkoj svojini svih stanara zgrade tako da je za izvođenje tih radova potrebna saglasnost vlasnika stanova u skladu sa Zakonom o stanovanju i održavanju stmbenih zgrada. Predlažemo da se radi dobijanja saglasnosti za izvođenje ovih radova obratite Skupštini stanara zgrade pozivajući se na čl. 10 st. 1 navedenog Zakona.
Na osnovu podataka navedenih u pitanju, mišljenja smo da je u konkretnom slučaju potrebno pribaviti rešenje o odobrenju izvođenja radova iz čl.145. Zakona, koje izdaje organ nadležan za izdavanje građevinske dozvole.
Dokumentacija koja se prilaže uz zahtev za izdavanje rešenja kojim se odobrava izvođenje radova iz čl.145. Zakona propisana je čl.28. Pravilnika o postupku sprovođenja objedinjene procedure elektronskim putem, koji možete pronaći ovde.
Za izvođenje radova iz čl.145. Zakona potrebno je prethodno pribaviti lokacijske uslove koji sadrže sve urbanističke, tehničke i druge uslove i podatke potrebne za izradu idejnog projekta, osim u slučajevima iz čl.2.st.2. Uredbe o lokacijskim uslovima (ovde):
U skladu sa čl.2.st.2.Uredbe o lokacijskim uslovima, lokacijski uslovi se ne izdaju za izvođenje radova na investicionom održavanju objekta i uklanjanju prepreka za osobe sa invaliditetom, radove kojima se ne menja spoljni izgled, ne povećava broj funkcionalnih jedinica i kapacitet instalacija, adaptaciju, sanaciju, građenje zidanih ograda, kao i u svim ostalim slučajevima izvođenja radova kojima se ne vrši priključenje na komunalnu infrastrukturu odnosno ne menjaju kapaciteti i funkcionalnost postojećih priključaka na infrastrukturnu mrežu, osim u slučajevima za koje je Zakonom, odnosno planskim dokumentom propisana obaveza pribavljanja uslova.
Podnošenje zahteva za izdavanje lokacijskih uslova vrši se u skladu sa čl.6. Pravilnika o postupku sprovođenja objedinjene procedure elektronskim putem.
Ne.
Članom 135. st.1. Zakona o planiranju i izgradnji (ovde) propisano je da se građevinska dozvola, odnosno rešenje o odobrenju izvođenja radova iz čl.145. Zakona, izdaje investitoru koji ima odgovarajuće pravo na zemljištu ili objektu.
U skladu sa čl.135.st.2. ovog zakona, kao odgovarajuće pravo na zemljištu smatra se pravo svojine, pravo zakupa na građevinskom zemljištu u javnoj svojini, kao i druga prava propisana ovim zakonom.
Pretvaranje prava korišćenja u pravo svojine na građevinskom zemljištu bez naknade regulisano je članom 102. Zakona o planiranju i izgradnji. Prema citiranom članu Zakona, pravo svojine na katastarskoj parceli upisuje se u korist lica koje je upisano kao vlasnik objekta, odnosno objekata koji se nalaze na toj parceli, odnosno u vlasništvu lica koje je upisano kao nosilac prava korišćenja na katastarskoj parceli na neizgrađenom građevinskom zemljištu, osim za lica iz člana 102. stav 9. Zakona.
Ukoliko je u konkretnom slučaju reč o licima iz čl.102.st.9. ovog zakona, pretvaranje prava korišćenja u pravo svojine uređeno je Zakonom o pretvaranju prava korišćenja u pravo svojine na građevinskom zemljištu uz naknadu, koji možete pronaći ovde.
Za izvođenje radova u konkretnom slučaju potrebno je pribaviti prvo lokacijske uslove, a zatim građevinsku dozvolu, osim ukoliko je u konkretnom slučaju reč o građenju pomoćnog objekta, čije građenje se vrši na osnovu rešenja o odobrenju izvođenja radova iz čl.145. Zakona.
Podnošenje zahteva za izdavanje lokacijskih uslova vrši se u skladu sa čl.6, dok se podnošenje zahteva za izdavanje rešenja o građevinskoj dozvoli vrši u skladu sa čl.16. Pravilnika o postupku sprovođenja objedinjene procedure elektronskim putem, koji možete pronaći ovde. Takođe, pre izdavanja lokacijskih uslova možete organu nadležnom za izdavanje građevinske dozvole da podnesete zahtev za izdavanje informacije o lokaciji, koja sadrži podatke i mogućnostima i ograničenjima gradnje na određenoj kat. parceli u skladu sa važećim planskim dokumentom.
Ukoliko je u konkretnom slučaju reč o građenju pomoćnog ili ekonomskog objekta, potrebno je pribaviti rešenje o odobrenju izvođenja radova iz čl.145. Zakona, koje izdaje organ nadležan za izdavanje građevinske dozvole. Podnošenje zahteva za izdavanje rešenja kojim se odobrava izvođenje radova iz čl.145. Zakona vrši se u skladu sa čl.28. Pravilnika o postupku sprovođenja objedinjene procedure elektronskim putem, koji možete pronaći ovde.
U skladu sa definicijama iz čl.2.tač.24) i 24a) Zakona o planiranju i izgradnji:
24) pomoćni objekat jeste objekat koji je u funkciji glavnog objekta, a gradi se na istoj parceli na kojoj je sagrađen ili može biti sagrađen glavni stambeni, poslovni ili objekat javne namene (garaže, ostave, septičke jame, bunari, cisterne za vodu i sl.)
24a) ekonomski objekti jesu objekti za gajenje životinja (staje za gajenje konja, štale za gajenje goveda, objekti za gajenje živine, koza, ovaca i svinja, kao i objekti za gajenje golubova, kunića, ukrasne živine i ptica); prateći objekti za gajenje domaćih životinja (ispusti za stoku, betonske piste za odlaganje čvrstog stajnjaka, objekti za skladištenje osoke); objekti za skladištenje stočne hrane (senici, magacini za skladištenje koncentrovane stočne hrane, betonirane silo jame i silo trenčevi), objekti za skladištenje poljoprivrednih proizvoda (ambari, koševi) i drugi slični objekti na poljoprivrednom gazdinstvu (objekti za mašine i vozila, pušnice, sušionice i sl.);
Za izvođenje radova iz čl.145. Zakona potrebno je prethodno pribaviti lokacijske uslove koji sadrže sve urbanističke, tehničke i druge uslove i podatke potrebne za izradu idejnog projekta, osim u slučajevima iz čl.2.st.2. Uredbe o lokacijskim uslovima (ovde): U skladu sa čl.2.st.2.Uredbe o lokacijskim uslovima, lokacijski uslovi se ne izdaju za izvođenje radova na investicionom održavanju objekta i uklanjanju prepreka za osobe sa invaliditetom, radove kojima se ne menja spoljni izgled, ne povećava broj funkcionalnih jedinica i kapacitet instalacija, adaptaciju, sanaciju, građenje zidanih ograda, kao i u svim ostalim slučajevima izvođenja radova kojima se ne vrši priključenje na komunalnu infrastrukturu odnosno ne menjaju kapaciteti i funkcionalnost postojećih priključaka na infrastrukturnu mrežu, osim u slučajevima za koje je Zakonom, odnosno planskim dokumentom propisana obaveza pribavljanja uslova.
Za izvođenje radova u konkretnom slučaju potrebno je pribaviti prvo lokacijske uslove, a zatim građevinsku dozvolu, osim ukoliko je u konkretnom slučaju reč o izvođenju radova iz čl.145. Zakona o planiranju i izgradnji (ovde), čije građenje se vrši na osnovu rešenja o odobrenju izvođenja radova, a koje izdaje organ nadležan za izdavanje građevinske dozvole.
Podnošenje zahteva za izdavanje lokacijskih uslova vrši se u skladu sa čl.6, dok se podnošenje zahteva za izdavanje rešenja o građevinskoj dozvoli vrši u skladu sa čl.16. Pravilnika o postupku sprovođenja objedinjene procedure elektronskim putem, koji možete pronaći ovde. Takođe, pre izdavanja lokacijskih uslova možete organu nadležnom za izdavanje građevinske dozvole da podnesete zahtev za izdavanje informacije o lokaciji, koja sadrži podatke i mogućnostima i ograničenjima gradnje na određenoj kat. parceli u skladu sa važećim planskim dokumentom.
Ukoliko je u konkretnom slučaju reč o radovima iz čl.145.Zakona, podnošenje zahteva za izdavanje rešenja kojim se odobrava izvođenje radova iz čl.145. Zakona vrši se u skladu sa čl.28. Pravilnika o postupku sprovođenja objedinjene procedure elektronskim putem, koji možete pronaći ovde.
Za izvođenje radova iz čl.145. Zakona potrebno je prethodno pribaviti lokacijske uslove koji sadrže sve urbanističke, tehničke i druge uslove i podatke potrebne za izradu idejnog projekta, osim u slučajevima iz čl.2.st.2. Uredbe o lokacijskim uslovima (ovde): U skladu sa čl.2.st.2.Uredbe o lokacijskim uslovima, lokacijski uslovi se ne izdaju za izvođenje radova na investicionom održavanju objekta i uklanjanju prepreka za osobe sa invaliditetom, radove kojima se ne menja spoljni izgled, ne povećava broj funkcionalnih jedinica i kapacitet instalacija, adaptaciju, sanaciju, građenje zidanih ograda, kao i u svim ostalim slučajevima izvođenja radova kojima se ne vrši priključenje na komunalnu infrastrukturu odnosno ne menjaju kapaciteti i funkcionalnost postojećih priključaka na infrastrukturnu mrežu, osim u slučajevima za koje je Zakonom, odnosno planskim dokumentom propisana obaveza pribavljanja uslova.
Odgovarajuće pravo
Članom 135. st.1. Zakona o planiranju i izgradnji propisano je da se građevinska dozvola, odnosno rešenje o odobrenju izvođenja radova iz čl.145. Zakona, izdaje investitoru koji ima odgovarajuće pravo na zemljištu ili objektu.
U skladu sa čl.135.st.2. ovog zakona, kao odgovarajuće pravo na zemljištu smatra se pravo svojine, pravo zakupa na građevinskom zemljištu u javnoj svojini, kao i druga prava propisana ovim zakonom.
Ukoliko je u konkretnom slučaju reč o objektu iz čl.69. st.1. i 2. Zakona o planiranju i izgradnji, kao dokaz o rešenim imovinsko-pravnim odnosima na zemljištu, može se podneti i ugovor o ustanovljavanju prava službenosti, odnosno ugovor o zakupu zemljišta u privatnoj svojini sa vlasnikom zemljišta, zaključen u skladu sa posebnim propisima, kao i ugovor o uspostavljanju prava službenosti zaključen sa vlasnikom, odnosno korisnikom zemljišta koji je imalac javnih ovlašćenja, na period koji odredi vlasnik, odnosno korisnik zemljišta, shodno čl.69.st.8. Zakona o planiranju i izgradnji.
- Dokumentacija koja se prilaže uz zahtev za priključenje objekta na komunalnu i drugu infrastrukturu propisana je čl.40. Pravilnika o postupku sprovođenja objedinjene procedure elektronskim putem, koji možete pronaći ovde.
S obzirom na to da se u slučaju objekata kategorije A ne vrši izrada projekta za izvođenje (samim tim ni separata iz projekta za izvođenje), u postupku za priključenje objekta na komunalnu i drugu infrastrukturu uz zahtev je potrebno da priložite separat iz projekta za građevinsku dozvolu. Separat iz projekta za građevinsku dozvolu u slučaju objekata kategorije „A „sadrži elementarnu šemu instalacija, sa mestom priključenja, koju izrađuje odgovorni projektant projekta arhitekture.
- Moguće su obe opcije. Možete poslati jedan zahtev za sva priključenja na komunalnu i drugu infrastrukturu, koja su predviđena lokacijskim uslovima, a možete poslati i više posebnih zahteva za pojedinačna priključenja.
Priključenje objekta na infrastrukturu
Član 40.
Postupak za priključenje objekta na komunalnu i drugu infrastrukturu pokreće se podnošenjem zahteva nadležnom organu kroz CIS.
Uz zahtev iz stava 1. ovog člana prilaže se separat iz projekta izvedenog objekta, odnosno iz projekta za izvođenje ako u toku građenja nije odstupljeno od projekta za izvođenje sa tehničkim opisom i grafičkim prilozima, kojim se prikazuje predmetni priključak i sinhron plan svih priključaka, kao i dokaz o uplati naknade za Centralnu evidenciju.
Uz zahtev iz stava 1. ovog člana prilaže se i dokaz o uplati naknade za priključenje objekta na odgovarajuću infrastrukturu, ako je ta naknada plaćena u iznosu navedenom u lokacijskim uslovima, osim ako investitor želi da tu naknadu plati tek nakon prijema konačnog obračuna, u skladu sa separatom iz projekta izvedenog objekta, što se navodi u zahtevu.
Nadležni organ, u roku od tri radna dana od dana prijema zahteva iz stava 1. ovog člana, upućuje zahtev imaocu javnih ovlašćenja da izvrši priključenje u skladu sa tim zahtevom.