Oblast: Izgradnja objekata i izvođenje radova za koje se ne izdaje građevinska dozvola
Na ovoj stranici možete pronaći odgovore na neka od do sada postavljenih pitanja u vezi sa odredbama Zakona o planiranju i izgradnji. Pitanja i odgovori su sistematizovani prema redosledu podnaslova iz Zakona. Omogućeno je i vršenje pretrage pitanja i odgovora po ključnim rečima. Ukoliko ne nađete odgovor koji ste tražili, možete nam poslati vaše pitanje preko stranice za postavljanje pitanja.
Pitanja i odgovore po oblastima u PDF formatu možete preuzeti na sledećoj stranici: PDF-ovi po oblastima.
Članom 110. Zakona o planiranju i izgradnji propisano je da se građenje objekta vrši na osnovu građevinske dozvole i tehničke dokumentacije. Izgradnja objekata i izvođenje radova za koje se ne izdaje građevinska dozvola regulisani su članovima 144 – 146. Zakona o planiranju i izgradnji.
S obzirom na činjenicu da navedenim članovima Zakona nije obuhvaćena izgradnja brvnare, u konkretnom slučaju je neophodno pribaviti građevinsku dozvolu. Postupak, odnosno dokumentacija koja se prilaže uz zahtev za izdavanje građevinske dozvole propisani su članom 135. Zakona o planiranju i izgradnji i članom 16. Pravilnika o postupku sprovođenja objedinjene procedure elektronskim putem. Navedene propise možete pronaći na sajtu http://gradjevinskedozvole.rs u okviru Sekcije „Propisi“.
Ukoliko se radi o nedostacima objekta koji ugrožavaju dalje korišćenje objekta (za koji je izdata građevinska i upotrebna dozvola ili se radi o starom objektu izgrađenom pre nego što je za objekat bilo potrebno pribaviti građevinsku dozvolu – u gradskom području objekat izgrađen pre 1948.god., u seoskom području objekat izgrađen pre 1961.god.) ili se radi o objektu koji je izgrađen na osnovu građevinske dozvole ili čija izgradnja još uvek nije završena i nije izdata upotrebna dozvola, možete se obratiti nadležnoj građevinskoj inspekciji, koja će ukoliko su ispunjeni uslovi iz čl. 179 Zakona o planiranju i izgradnji, naložiti suvlasnicima objekta da uočene nepravilnosti i oštećenja otklone.
Potom je potrebno ovlašćeni projektant ili ovlašćeni sudski veštak da sačini predlog koje radove i na koji način je potrebno izvesti kako bi se nedostaci na objektu uklonili i objekat doveo u stanje koje podobno za njegovo nesmetano korišćenje, uz navođenje predračunske vrednosti izvođenja potrebih radova.
Nakon toga, potrebno je pismenim putem, obaveštenjem - opomenom dostavljenom preko pošte sa povratnicom sa priloženim gore navedenim nalazom, da se obratite suvlasniku objekta i ostavite mu rok da se izjasni da li je saglasan sa izvođenjem potrebnih radova i da li je spreman da učestvuje u finansiranju izvođenja tih radova.
Ukoliko se suvlasnik u određenom roku ne izjasni ili odbije učešće u izvođenju potrebnih radova, u tom slučaju, potrebno je pokrenuti tužbom parnični postupak pred nadležnim Osnovnim sudom radi donošenja presude kojom će se suvlasniku naložiti trpljenje. Ova presuda će nakon njene pravnosnažnosti predstavljati pravni osnov i legitimaciju da vi kao jedan od suvlasnika podnesete zahtev za rekonstrukciju objekta po čl. 145 Zakona o planiranju i izgradnji ili po čl. 135 Zakona zahtev za građevinsku dozvolu ukoliko postoji potreba za izvođenjem radova koji se ne mogu podvesti pod rekonstrukciju. Tom presudom vi kao suvlasnik bićete ovlašćeni da pokrenete postupak i istovremeno odrediće se obaveza suvlasniku da to trpi i da srazmerno svom suvlasničkom udelu na objektu snosi sve troškove: izrade tehničke dokumentacije, pribavljanje potrebne dozvole odnosno odobrenja, troškove izvođenja potrebnih radova po predračunu i konačnom obračunu, kao i troškove vođenja sudskog postupka.
Ne postoji zakonska mogućnost vođenja postupka za izdavanje odobrenja za rekonstrukciju “po hitnom postupku”, niti se ovaj slučaj može podvesti pod posebne slučajeve građenja odnosno izvođenja radova bez pribavljene građevinske dozvole (čl. 143 Zakona o planiranju i izgradnji).
Ukoliko suvlasnik ne želi finansijski da učestvuje u izvođenju potrebnih radova, moguće su dve situacije: ili da on mimo suda, dobrovoljno da saglasnost vama da pokrenete postupak pribavljanja potrebnog odobrenja ili dozvole kao i da unapred i konačno u celini snosite sve troškove, ili da na osnovu gore navedene presude suda vi pokrenete potrebni postupak pred nadležnim organom za izdavanje građevinskih dozvola i unapred snosite sve troškove tog postupka i izvođenja potrebnih radova a da onda, po završetku izvođenja svih radova, mirnim putem ili prinudnim putem naplatite od suvlasnika iznos svih troškova do visine njegovog suvlasničkog udela na objektu.
Za objekte čije se građenje vrši na osnovu rešenja o odobrenju izvođenja radova iz čl.145. Zakona o planiranju i izgradnji ne unose se podaci o kategoriji i klasi objekta.
Kategorija objekta je relevantna samo za sadržinu projekta za građevinsku dozvolu u slučaju izgradnje, odnosno dogradnje objekata za koje se izdaje građevinska dovola, kao što je definisano u članu 52. Pravilnika o sadržini, načinu i postupku izrade i načinu vršenja kontrole tehničke dokumentacije prema klasi i nameni objekata.
Možete prilikom popunjavanja zahteva označiti klasu i namenu objekta koji je izgrađen na parceli na kojoj se planira građenje, u skladu sa Pravilnikom o klasifikaciji objekata, a BRGP označiti "0" uz obavezno naglašavanje u napomeni o kakvoj vrsti radova odnosno objekta se radi, kako bi nadležni organ i ovu napomenu uzeo u obzir prilikom postupanja po zahtevu.
Takođe, napominjemo da pogrešno popunjeni podaci u vezi kategorije i klase objekta kao i BRGP, nisu formalni uslov za odbacivanje zahteva u Objedinjenoj proceduri, tako da nadležni organ po prijemu elektronskog zahteva ima mogućnosti da ove podatke i sam izmeni.
Za svaku teritoriju koja se nalazi u obuhvatu nekog planskog dokumenta važi samo onaj planski dokument koji je na pravnoj snazi.
Članom 2. tačka 35. Zakona o planiranju i izgradnji propisano je da je sanacija izvođenje građevinskih i drugih radova na postojećem objektu kojima se vrši popravka uređaja, postrojenja i opreme, odnosno zamena konstruktivnih elemenata objekta, kojima se ne menja spoljni izgled, ne utiče na bezbednost susednih objekata, saobraćaja i životne sredine i ne utiče na zaštitu prirodnog i nepokretnog kulturnog dobra, odnosno njegove zaštićene okoline, osim restauratorskih, konzervatorskih i radova na revitalizaciji. Izvođenje radova na sanaciji vrši se na osnovu rešenja kojim se odobrava izvođenje tih radova, koje izdaje organ nadležan za izdavanje građevinske dozvole.
Postupak izdavanja rešenja kojim se odobrava izvođenje radova, kao i dokumentacija koju je potrebno priložiti, definisani su članom 145. Zakona o planiranju i izgradnji i članom 28. Pravilnika o postupku sprovođenja objedinjene procedure elektronskim putem. Navedene propise možete pronaći na sajtu http://gradjevinskedozvole.rs, u okviru Sekcije „Propisi“.
Postupak koji je Zakonom o planiranju i izgradnji propisan za izvođenje radova na sanaciji, primenjuje se i za izvođenje radova na rekonstrukciji objekta.
Ne.
Ne, nije potrebno prilagati elaborat zaštite od požara, s obzirom na to da je u konkretnom slučaju reč o promeni namene objekta za koju zakonom o Zaštiti od požara nisu propisane mere obavezne zaštite.
Obaveza izrade elaborata zaštite od požara postoji samo u slučajevma kad je Zakonom o zaštiti od požara, u skladu sa članovima 33. i 34. propisana izrada glavnog projekta zaštite od požara i pribavljanje saglasnosti na projekat za izvođenje.
Nadležnost za izgradnju objekata koji nisu određeni u čl.133. Zakona o planiranju i izgradnji, a nalaze se u kompleksu bazne i prerađivačke industrije, poverena je nadležnom organu jedinice lokalne samouprave.
Isključivo u slučaju izgradnje objekata bazne i prerađivačke hemijske industrije, građevinsku dozvolu izdaje Ministarstvo građevinarstva, saobraćaja i infrastrutkure.
Ukoliko je u konkretnom slučaju reč o radovima na tekućem održavanju stana iz čl.144. Zakona o planiranju i izgradnji, za izvođenje ovih radova nije potrebno pribavljati akt nadležnog organa za gradnju. U skladu sa čl. 2. tač. 36a) Zakona o planrianju i izgradnji,
tekuće (redovno) održavanje objekta jeste izvođenje radova koji se preduzimaju radi
sprečavanja oštećenja koja nastaju upotrebom objekta ili radi otklanjanja tih oštećenja, a sastoje se od pregleda, popravki i preduzimanja preventivnih i zaštitnih mera, odnosno svi radovi kojima se obezbeđuje održavanje objekta na zadovoljavajućem nivou upotrebljivosti, a radovi na tekućem održavanju stana jesu krečenje, farbanje, zamena obloga, zamena sanitarija, radijatora i drugi slični radovi.
Ukoliko je u konkretnom slučaju reč o radovima iz čl.145. Zakona o planiranju i izgradnji, za izvođenje ovih radova potrebno je pribaviti rešenje o odobrenju izvođenja radova iz čl.145. Zakona, koje izdaje organ nadležan za izdavanje građevinske dozvole. U skladu sa čl.2. Zakona o planiranju i izgradnji, u zavisnosti od radova koji se izvode u konkretnom slučaju može biti reč o:
32) rekonstrukcija jeste izvođenje građevinskih radova na postojećem objektu u gabaritu i volumenu objekta, kojima se: utiče na stabilnost i sigurnost objekta i zaštitu od požara; menjaju konstruktivni elementi ili tehnološki proces; menja spoljni izgled objekta ili povećava broj funkcionalnih jedinica, vrši zamena uređaja, postrojenja, opreme i instalacija sa povećanjem kapaciteta;
34) adaptacija jeste izvođenje građevinskih i drugih radova na postojećem objektu, kojima se: vrši promena organizacije prostora u objektu, vrši zamena uređaja, postrojenja, opreme i instalacija istog kapaciteta, a kojima se ne utiče na stabilnost i sigurnost objekta, ne menjaju konstruktivni elementi, ne menja spoljni izgled i ne utiče na bezbednost susednih objekata, saobraćaja, zaštite od požara i životne sredine;
35) sanacija jeste izvođenje građevinskih i drugih radova na postojećem objektu kojima se vrši popravka uređaja, postrojenja i opreme, odnosno zamena konstruktivnih elemenata objekta, kojima se ne menja spoljni izgled, ne utiče na bezbednost susednih objekata, saobraćaja i životne sredine i ne utiče na zaštitu prirodnog i nepokretnog kulturnog dobra, odnosno njegove zaštićene okoline, osim restauratorskih, konzervatorskih i radova na revitalizaciji;
36) investiciono održavanje je izvođenje građevinsko-zanatskih, odnosno drugih radova zavisno od vrste objekta u cilju poboljšanja uslova korišćenja objekta u toku eksploatacije.
Podnošenje zahteva za izdavanje rešenja kojim se odobrava izvođenje radova iz čl.145. Zakona vrši se u skladu sa čl.28. Pravilnika o postupku sprovođenja objedinjene procedure elektronskim putem, koji možete pronaći ovde.
Za izvođenje radova iz čl.145. Zakona potrebno je prethodno pribaviti lokacijske uslove koji sadrže sve urbanističke, tehničke i druge uslove i podatke potrebne za izradu idejnog projekta, osim u slučajevima iz čl.2.st.2. Uredbe o lokacijskim uslovima, koju možete pronaći ovde. Podnošenje zahteva za izdavanje lokacijskih uslova vrši se u skladu sa čl.6. Pravilnika o postupku sprovođenja objedinjene procedure elektronskim putem.
U skladu sa čl.2.st.2.Uredbe o lokacijskim uslovima, lokacijski uslovi se ne izdaju za izvođenje radova na investicionom održavanju objekta i uklanjanju prepreka za osobe sa invaliditetom, radove kojima se ne menja spoljni izgled, ne povećava broj funkcionalnih jedinica i kapacitet instalacija, adaptaciju, sanaciju, građenje zidanih ograda, kao i u svim ostalim slučajevima izvođenja radova kojima se ne vrši priključenje na komunalnu infrastrukturu odnosno ne menjaju kapaciteti i funkcionalnost postojećih priključaka na infrastrukturnu mrežu, osim u slučajevima za koje je Zakonom, odnosno planskim dokumentom propisana obaveza pribavljanja uslova.
Saglasno članu 2. tačka 36a Zakona o planiranju i izgradnji, tekuće (redovno) održavanje objekta jeste izvođenje radova koji se preduzimaju radi sprečavanja oštećenja koja nastaju upotrebom objekta ili radi otklanjanja tih oštećenja. Članom 144. Zakona o planiranju i izgradnji propisano je da za radove na tekućem odražavanju objekta nije potrebno pribavljati akt nadležnog organa za gradnju, odnosno akt za izvođenje radova.
Članom 2. tačka 24) Zakona o planiranju i izgradnji pomoćni objekat je definisan kao objekat koji je u funkciji glavnog objekta, a gradi se na istoj parceli na kojoj je sagrađen ili može biti sagrađen glavni stambeni, poslovni ili objekat javne namene (garaže, ostave, septičke jame, bunari, cisterne za vodu i sl.). Saglasno članu 145. Zakona, građenje pomoćnih objekata vrši se na osnovu rešenja kojim se odobrava izvođenje tih radova, koje izdaje organ nadležan za izdavanje građevinske dozvole.
Postupak izdavanja rešenja kojim se odobrava izvođenje radova, kao i dokumentacija koju je potrebno priložiti, definisani su članom 145. Zakona o planiranju i izgradnji i članom 28. Pravilnika o postupku sprovođenja objedinjene procedure elektronskim putem. Navedene propise možete pronaći na sajtu http://gradjevinskedozvole.rs, u okviru Sekcije „Propisi“.
Saglasno članu 145. Zakona o planiranju i izgradnji, izvođenje radova na rekonstrukciji, kao i izvođenje radova na adaptaciji vrši se na osnovu rešenja kojim se odobrava izvođenje tih radova, koje izdaje organ nadležan za izdavanje građevinske dozvole.
Postupak izdavanja rešenja kojim se odobrava izvođenje radova, kao i dokumentacija koju je potrebno priložiti, definisani su članom 145. Zakona o planiranju i izgradnji i članom 28. Pravilnika o postupku sprovođenja objedinjene procedure elektronskim putem. Navedene propise možete pronaći na sajtu http://gradjevinskedozvole.rs, u okviru Sekcije „Propisi“.
Objedinjena procedura, odnosno određene faze objedinjene procedure, uključujući i izdavanje rešenja o odobrenju za izvođenje radova, pokreću se pred nadležnim organom popunjavanjem odgovarajućeg zahteva, odnosno prijave kroz Centralni informacioni sistem, koji se potpisuje kvalifikovanim elektronskim potpisom, u skladu sa članom 3. stav 1. Pravilnika o postupku sprovođenja objedinjene procedure elektronskim putem. Link za pristup sistemu: https://ceop.apr.gov.rs/eregistrationportal/public/home