Oblast: Izgradnja objekata i izvođenje radova za koje se ne izdaje građevinska dozvola
Na ovoj stranici možete pronaći odgovore na neka od do sada postavljenih pitanja u vezi sa odredbama Zakona o planiranju i izgradnji. Pitanja i odgovori su sistematizovani prema redosledu podnaslova iz Zakona. Omogućeno je i vršenje pretrage pitanja i odgovora po ključnim rečima. Ukoliko ne nađete odgovor koji ste tražili, možete nam poslati vaše pitanje preko stranice za postavljanje pitanja.
Pitanja i odgovore po oblastima u PDF formatu možete preuzeti na sledećoj stranici: PDF-ovi po oblastima.
Saniranje oštećenja na postojećem betonskom pokrivačuj stazi pedstavlja radove za koje se u skladu sa članom 144. Zakon o planiranju i izgradnji ne izdaje građevinska dozvola.
Ukoliko je u konkretnom slučaju reč o radovima iz čl.144. Zakona o planiranju i izgradnji (ovde), nije potrebno pribavljati akt nadležnog organa za gradnju.
Član 144.
Posebna vrsta objekata, odnosno radova za koje nije potrebno pribavljati akt nadležnog organa za gradnju, odnosno akt za izvođenje radova jesu: radovi na tekućem odražavanju objekta ili stana; postavljanje žičane ili drvene ograde; građenje objekata protivgradne odbrane; građenje jednostavnih objekata koji se grade na istoj katastarskoj parceli na kojoj je sagrađen glavni objekat, a koji se izvode na način da ne ometaju redovno korišćenje susednih objekata (vrtna senila do 15 m² osnove, staze, platoi, vrtni bazeni i ribnjaci površine do 12 m² i dubine do 1 m, nadstrešnice osnove do 10 m², dečja igrališta, dvorišni kamini površine do 2 m i visine do 3 m, kolski prilazi objektima širine 2,5-3 m, solarni kolektori koji se ne priključuju na elektrodistributivnu mrežu; stočne jame do 20 m² u osnovi; grobnice i spomenici na groblju; pešačke staze, ploče za obaveštavanje površine do 6 m² i druga oprema u zaštićenim prirodnim dobrima (prema odluci privrednog društva, javnog preduzeća, odnosno drugog pravnog lica koji upravlja tim prirodnim dobrom); nosači antena sa antenama na postojećim zgradama, putevima, infrastrukturi i kontejnerima elektronskih komunikacija, kao i tipski kabineti baznih stanica na odgovarajućim nosačima, sredstva elektronskih komunikacija koja se postavljaju ili instaliraju na kablovima i mrežama elektronskih komunikacija i kablovi elektronskih komunikacija koji se postavljaju ili instaliraju u postojeću linijsku infrastrukturu elektronskih komunikacija - kablovsku kanalizaciju; kontejneri za smeštaj elektronsko komunikacione i elektroenergetske opreme i uređaja, mikrorovovi za optičke i druge kablove, tipski ormani za unutrašnju i spoljašnju montažu za smeštaj opreme elektronske komunikacije i sl.; radovi na održavanju, popravke i zamena opreme na objektima vetroelektrana koji se izvode bez građevinskih radova (zamena elisa, zamena gondola, zamena određenih uređaja i njihovih delova); stubići katodne zaštite za čelične cevovode i stanice katodne zaštite, oznake kilometraže, oznake skretanja i zaštitne lule na ukrštanjima sa putevima i prugama na linijskim infrastrukturnim objektima tipa gasovoda, naftovoda i produktovoda.
Smatramo da se u ovom slučaju radi o građenju ekonomskih i pomoćnih objekata koje se vrši na osnvou rešenja o odobrenju izvođenja radova iz čl.145. Zakona.
Članom 2. Zakona o planiranju i izgradnji propisano je:
rekonstrukcija jeste izvođenje građevinskih radova na postojećem objektu u gabaritu i volumenu objekta, kojima se: utiče na stabilnost i sigurnost objekta i zaštitu od požara; menjaju konstruktivni elementi ili tehnološki proces; menja spoljni izgled objekta ili povećava broj funkcionalnih jedinica, vrši zamena uređaja, postrojenja, opreme i instalacija sa povećanjem kapaciteta;
sanacija jeste izvođenje građevinskih i drugih radova na postojećem objektu kojima se vrši
popravka uređaja, postrojenja i opreme, odnosno zamena konstruktivnih elemenata objekta, kojima se
ne menja spoljni izgled, ne utiče na bezbednost susednih objekata, saobraćaja i životne sredine i ne utiče
na zaštitu prirodnog i nepokretnog kulturnog dobra, odnosno njegove zaštićene okoline, osim
restauratorskih, konzervatorskih i radova na revitalizaciji;
Smatramo da se u konkretnom slučaju radi o rekonstrukciji. Izvođenje radova na sanaciji i rekonstrukciji objekta vrši se na osnovu rešenja o odobrenju izvođenja radova iz čl.145. Zakona. U tom slučaju, investitor uz zahtev za izdavanje rešenja prilaže idejni projekat izrađen u skladu sa Pravilnikom o sadržini, načinu i postupku izrade i načinu vršenja kontrole teničke dokumentacije prema klasi i nameni objekata, u skladu sa čl.145.st.2. Zakona o planiranju i izgradnji.
Podnošenje zahteva za izdavanje rešenja kojim se odobrava izvođenje radova iz čl.145. Zakona vrši se u skladu sa čl.28. Pravilnika o postupku sprovođenja objedinjene procedure elektronskim putem, koji možete pronaći ovde. Podnošenje zahteva vrši se kroz Centralni informacioni sistem, kome možete pristupiti ovde. Sva uputstva za korišćenje portala za elektronsko podnošenje zahteva za građenje možete pronaći na sajtu www.gradjevinskedozvole.rs u sekciji E-procedura.
Članom 2, tačka 35) propisano je da je sanacija izvođenje građevinskih i drugih radova na postojećem objektu kojima se vrši popravka uređaja, postrojenja i opreme, odnosno zamena konstruktivnih elemenata objekta, kojima se ne menja spoljni izgled, ne utiče na bezbednost susednih objekata, saobraćaja i životne sredine i ne utiče na zaštitu prirodnog i nepokretnog kulturnog dobra, odnosno njegove zaštićene okoline, osim restauratorskih, konzervatorskih i radova na revitalizaciji;
Za sanaciju objekata ili rekonstrukciju objekta potrebno je pribaviti rešenje o odobrenju izvođenja radova u skla1) idejni projekat izrađen u skladu sa pravilnikom kojim se uređuje sadržina tehničke dokumentacije,
odnosno tehnički opis i popis radova za izvođenje radova na investicionom održavanju, odnosno
uklanjanju prepreka za kretanje osoba sa invaliditetom;
2) dokaz o uplaćenoj administrativnoj taksi za podnošenje zahteva i donošenje rešenja i naknadi za
Centralnu evidenciju.
Uz zahtev iz stava 1. ovog člana prilaže se i:
1) dokaz o odgovarajućem pravu na zemljištu ili objektu u smislu Zakona, osim ako je to pravo
upisano u javnoj knjizi ili je uspostavljeno zakonom, odnosno ako je Zakonom propisano da se taj
dokaz ne dostavlja;
2) ugovor između investitora i finansijera, ako je zaključen;
3) ugovor između investitora i imaoca javnih ovlašćenja, odnosno drugi dokaz o obezbeđivanju
nedostajuće infrastrukture, ako je to uslov predviđen lokacijskim uslovima;
4) saglasnost suvlasnika, overena u skladu sa zakonom, ako se gradi ili se izvode radovi na
građevinskom zemljištu ili objektu koji je u suvlasništvu više lica;
5) dokaz o uređenju međusobnih odnosa sa vlasnikom objekta, odnosno vlasnicima posebnih delova
objekta, u skladu sa zakonom kojim se uređuje održavanje stambenih zgrada, kada se vrši pretvaranje ili
pripajanje zajedničkih prostorija u stambeni, odnosno poslovni prostor;
6) uslovi za projektovanje i priključenje objekata na distributivni, odnosno prenosni sistem električne
energije, kao i na distributivni, odnosno sistem za transport prirodnog gasa, koji su pribavljeni u skladu
sa zakonom kojim se uređuje energetika, a nisu sadržani u lokacijskim uslovima.du sa članom 145.
rema članu 19. stav 2. Zakona o osnovama svojinskopravnih odnosa, na zajedničkim delovima zgrade vlasnici posebnih delova zgrade imaju pravo zajedničke nedeljive svojine.
Članom 17. stav 3. Zakona o održavanju stambenih zgrada ("Službeni glasnik RS" broj 44/95, 46/98 i 88/11) propisano je da skupština zgrade, saglasnošću članova skupštine kojima pripada više od polovine ukupne površine stanova i drugih posebnih delova zgrade, donosi odluke koje se odnose na investiciono održavanje zgrade (o kojima se radi u konkretnom slučaju)
Imajući u vidu citirane odredbe Zakona o osnovama svojinskopravnih odnosa i Zakona o održavanju stambenih zgrada, prilikom prilaganja dokaza o odgovarajućem pravu na objektu za izvođenje predmetnih radova trebalo bi priložiti odluku skupštine zgrade o izvođenju ovih radova, donetu saglasnošću članova skupštine kojima pripada više od polovine ukupne površine stanova i drugih posebnih delova zgrade.
U skladu sa čl.2.tač.24) i 24a) Zakona o planiranju i izgradnji:
24) pomoćni objekat jeste objekat koji je u funkciji glavnog objekta, a gradi se na istoj parceli na kojoj je sagrađen ili može biti sagrađen glavni stambeni, poslovni ili objekat javne namene (garaže, ostave, septičke jame, bunari, cisterne za vodu i sl.).
Članom 88. Zakona o planiranju i izgradnji propiasno je da je vlasnik katastarske pracele kojoj je promenjena namena iz poljoprivrednog u građevinsko zemljište dužan da plati naknadu za promenu namene zemljišta pre izdavanja građevinske dozvole. Iz citiranog člana zakona proizilazi da nije potrebno da se izvrši promena namene zemljišta za potrebe izdavanja rešenja o odobrenju izvođenja radova iz člana 145. Zakona o planiranju i izgradnji.
U konkretnom slučaju je potrebno pribaviti dozvolu za izvođenje radova u skladu sa članom 145. Zakona o planiranju i izgradnji.
Za izvođenje radova za koje je nadležni organ izdao rešenje po čl. 145 Zakona o planiranju i izgradnji, nije predviđeno obavezno pribavljanje upotrebne dozvole od strane investitora niti su propisane bilo kakve sankcije.
Članom 145. stav 7. i 8. Zakona o planiranju i izgradnji propisano je da po završetku izgradnje, odnosno izvođenju radova, za objekte iz stava 1. ovog člana, po zahtevu investitora, nadležni organ može izdati upotrebnu dozvolu. Pravnosnažno rešenje o odobrenju izvođenja radova iz čl.145. Zakona, za objekte koji se u skladu sa odredbama zakona kojim se uređuje upis u javnu knjigu o evidenciji nepokretnosti i pravima na njima mogu upisati u javnu evidenciju, kao i za promenu namene objekta, odnosno dela objekta bez izvođenja radova, predstavlja osnov za upis u javnu knjigu o evidenciji nepokretnosti i pravima na njima, a ako je za predmetni objekat, odnosno izvođenje radova izdata i upotrebna dozvola po zahtevu investitora, osnov za upis u javnu knjigu predstavlja pravnosnažno rešenje iz stava 2. ovog člana i pravnosnažno rešenje o upotrebnoj dozvoli.
Takođe, Pravilnikom o postupku sprovođenja objedinjene procedure elektornskim putem je propisano da kada se investitor, u skladu sa članom 145. stav 7. Zakona, opredeli da za objekat, odnosno radove, koji se izvode u skladu sa članom 145. Zakona, a za koje je propisana obaveza pribavljanja saglasnosti na tehničku dokumentaciju u pogledu mera zaštite od požara, ne podnese zahtev za upotrebnu dozvolu, utvrđivanje podobnosti objekta za upotrebu u pogledu sprovedenosti mera zaštite od požara vrši se van objedinjene procedure, u skladu sa odredbama zakona kojim se uređuje zaštita od požara.
Shodno čl.144. Zakona o planiranju i izgradnji, posebna vrsta objekata, odnosno radova za koje nije potrebno pribavljati akt nadležnog organa za gradnju, odnosno akt za izvođenje radova jesu: radovi na tekućem odražavanju objekta ili stana; postavljanje žičane ili drvene ograde; građenje objekata protivgradne odbrane; građenje jednostavnih objekata koji se grade na istoj katastarskoj parceli na kojoj je sagrađen glavni objekat, a koji se izvode na način da ne ometaju redovno korišćenje susednih objekata (vrtna senila do 15 m² osnove, staze, platoi, vrtni bazeni i ribnjaci površine do 12 m² i dubine do 1 m, nadstrešnice osnove do 10 m², dečja igrališta, dvorišni kamini površine do 2 m i visine do 3 m, kolski prilazi objektima širine 2,5-3 m, solarni kolektori koji se ne priključuju na elektrodistributivnu mrežu; stočne jame do 20 m² u osnovi; grobnice i spomenici na groblju; pešačke staze, ploče za obaveštavanje površine do 6 m² i druga oprema u zaštićenim prirodnim dobrima (prema odluci privrednog društva, javnog preduzeća, odnosno drugog pravnog lica koji upravlja tim prirodnim dobrom); nosači antena sa antenama na postojećim zgradama, putevima, infrastrukturi i kontejnerima elektronskih komunikacija, kao i tipski kabineti baznih stanica na odgovarajućim nosačima, sredstva elektronskih komunikacija koja se postavljaju ili instaliraju na kablovima i mrežama elektronskih komunikacija i kablovi elektronskih komunikacija koji se postavljaju ili instaliraju u postojeću linijsku infrastrukturu elektronskih komunikacija - kablovsku kanalizaciju; kontejneri za smeštaj elektronsko komunikacione i elektroenergetske opreme i uređaja, mikrorovovi za optičke i druge kablove, tipski ormani za unutrašnju i spoljašnju montažu za smeštaj opreme elektronske komunikacije i sl.; radovi na održavanju, popravke i zamena opreme na objektima vetroelektrana koji se izvode bez građevinskih radova (zamena elisa, zamena gondola, zamena određenih uređaja i njihovih delova); stubići katodne zaštite za čelične cevovode i stanice katodne zaštite, oznake kilometraže, oznake skretanja i zaštitne lule na ukrštanjima sa putevima i prugama na linijskim infrastrukturnim objektima tipa gasovoda, naftovoda i produktovoda.
Dvorišni kamin, odnosno roštilj, koji prelaze površinu i visinu propisanu članom 144. Smatrao bi se pomoćnim objektom. Shodno čl.2. tač. 24) Zakona o planiranju i izgradnji, pomoćni objekat jeste objekat koji je u funkciji glavnog objekta, a gradi se na istoj parceli na kojoj je sagrađen ili može biti sagrađen glavni stambeni, poslovni ili objekat javne namene (garaže, ostave, septičke jame, bunari, cisterne za vodu i sl.).
Shodno čl.145. ovog zakona, građenje pomoćnih objekata vrši se na osnovu rešenja kojim se odobrava izvođenje tih radova.
Za potrebe izvođenja radova na priključivanju na izgrađenu vodovodnu, kanalizacionu, gasnu i sl. mrežu, u skladu sa čl.145. Zakona o planiranju i izgradnji, vrši se izrada idejnog projekta.
Za izvođenje radova iz čl.145. Zakona potrebno je pribaviti lokacijske uslove koji sadrže sve urbanističke, tehničke i druge uslove i podatke potrebne za izradu idejnog projekta, osim u slučajevima iz čl.2.st.2. Uredbe o lokacijskim uslovima, koju možete pronaći ovde.
U skladu sa čl.2.st.2.Uredbe o lokacijskim uslovima, lokacijski uslovi se ne izdaju za izvođenje radova na investicionom održavanju objekta i uklanjanju prepreka za osobe sa invaliditetom, radove kojima se ne menja spoljni izgled, ne povećava broj funkcionalnih jedinica i kapacitet instalacija, adaptaciju, sanaciju, građenje zidanih ograda, kao i u svim ostalim slučajevima izvođenja radova kojima se ne vrši priključenje na komunalnu infrastrukturu odnosno ne menjaju kapaciteti i funkcionalnost postojećih priključaka na infrastrukturnu mrežu, osim u slučajevima za koje je Zakonom, odnosno planskim dokumentom propisana obaveza pribavljanja uslova.
S obzirom na to da se u konkretnom slučajuvrši priključenje na komunalnu, saobraćajnu i drugu infrastrukturu, potrebno je ishodovati lokacijske uslove.
Podnošenje zahteva za izdavanje lokacijskih uslova vrši se u skladu sa čl.6. Pravilnika o postupku sprovođenja objedinjene procedure elektronskim putem, koji možete pronaći ovde.
Podnošenje zahteva za izdavanje rešenja kojim se odobrava izvođenje radova iz čl.145. Zakona vrši se u skladu sa čl.28. Pravilnika o postupku sprovođenja objedinjene procedure elektronskim putem.
Podnošenje zahteva za priključenje objekta na komunalnui drugu infrastrukturu vrši se u skladu sa čl.40. Pravilnika o postupku sprovođenja objedinjene procedure elektronskim putem.
Ukoliko se u konkretnom slučaju vrši samo zamena krovnog pokrivača, a da se ne menja spoljni izgled objekta, kojima se obezbeđuje održavanje objekta na zadovoljavajućem nivou upotrebljivosti, reč je o radovima na tekućem održavanju objekta, za koje nije potrebno pribavljati akt nadležnog organa za gradnju.
U drugom slučaju, ukoliko se u konkretnom slučaju vrši promena krovnog pokrivača, u cilju poboljšanja uslova korišćenja objekta u toku eksploatacije, reč je o radovima na investicionom održavanju objekta, koji se vrše na osnovu rešenja o odobrenju izvođenja radova iz čl.145. Zakona.
U skladu sa čl.2. tač.36) i 36a) Zakona o planiranju i izgradnji,
36) investiciono održavanje je izvođenje građevinsko-zanatskih, odnosno drugih radova zavisno od vrste objekta u cilju poboljšanja uslova korišćenja objekta u toku eksploatacije;
36a) tekuće (redovno) održavanje objekta jeste izvođenje radova koji se preduzimaju radi sprečavanja oštećenja koja nastaju upotrebom objekta ili radi otklanjanja tih oštećenja, a sastoje se od pregleda, popravki i preduzimanja preventivnih i zaštitnih mera, odnosno svi radovi kojima se obezbeđuje održavanje objekta na zadovoljavajućem nivou upotrebljivosti, a radovi na tekućem održavanju stana jesu krečenje, farbanje, zamena obloga, zamena sanitarija, radijatora i drugi slični radovi;