Oblast: Izgradnja objekata i izvođenje radova za koje se ne izdaje građevinska dozvola
Na ovoj stranici možete pronaći odgovore na neka od do sada postavljenih pitanja u vezi sa odredbama Zakona o planiranju i izgradnji. Pitanja i odgovori su sistematizovani prema redosledu podnaslova iz Zakona. Omogućeno je i vršenje pretrage pitanja i odgovora po ključnim rečima. Ukoliko ne nađete odgovor koji ste tražili, možete nam poslati vaše pitanje preko stranice za postavljanje pitanja.
Pitanja i odgovore po oblastima u PDF formatu možete preuzeti na sledećoj stranici: PDF-ovi po oblastima.
U konkrentnom slučaju je bilo neophodno pribavljanje lokacijskih uslove, s obzirom na to da se u vrši priključenje na komunalnu infrastrukturu, odnosno menjaju kapaciteti i funkcionalnost postojećih priključaka na infrastrukturnu mrežu, u skladu sa čl.2.st.2. Uredbe o lokacijskim uslovima.
Članom 2, tačke 24) i 24)a Zakona o planiranju i izgradnji propisano je:
24) pomoćni objekat jeste objekat koji je u funkciji glavnog objekta, a gradi se na istoj parceli na kojoj je sagrađen ili može biti sagrađen glavni stambeni, poslovni ili objekat javne namene (garaže, ostave, septičke jame, bunari, cisterne za vodu i sl.);
24a) ekonomski objekti jesu objekti za gajenje životinja (staje za gajenje konja, štale za gajenje goveda, objekti za gajenje živine, koza, ovaca i svinja, kao i objekti za gajenje golubova, kunića, ukrasne živine i ptica); prateći objekti za gajenje domaćih životinja (ispusti za stoku, betonske piste za odlaganje čvrstog stajnjaka, objekti za skladištenje osoke); objekti za skladištenje stočne hrane (senici, magacini za skladištenje koncentrovane stočne hrane, betonirane silo jame i silo trenčevi), objekti za skladištenje poljoprivrednih proizvoda (ambari, koševi) i drugi slični objekti na poljoprivrednom gazdinstvu (objekti za mašine i vozila, pušnice, sušionice i sl.).
Za građenje ovih objekata pribavlja se rešenje o odobrenju izvođenja radova u skladu sa članom 145. Zakona o planiranju i izgradnji.
Poštovani, u konkretnom slučaju bilo bi potrebno pribaviti prvo lokacijske uslove, s obzirom na to da planirate priključenje na komunalnu I drugu infrastrukturu, a potom i pribaviti građevinsku dozvolu. Budući da bi se radilo o stambenom kontejneru koji bi se postavio na parceli na kojoj ranije nije postojao nikakav objekat, smatramo da nema osnova da za primenu člana 145. Zakona o planiranju i izgradnji.
U ovom slučaju potrebno je da se pribavi rešenje o odobrenju izvođenja radova u skladu sa članom 145. Zakona o planiranju i izgradnji.
U ovom slučaju ne bi bilo potrebno pribavljanje građevinske dozvole, već rešenja o odobrenju izvođenja radova u skladu sa članom 145. Zakona o planiranju I izgradnji.
Članom 144. Zakona o planiranju i izgradnji je propisano:
Posebna vrsta objekata, odnosno radova za koje nije potrebno pribavljati akt nadležnog organa za gradnju, odnosno akt za izvođenje radova jesu: radovi na tekućem odražavanju objekta ili stana; postavljanje žičane ili drvene ograde; građenje objekata protivgradne odbrane; građenje jednostavnih objekata koji se grade na istoj katastarskoj parceli na kojoj je sagrađen glavni objekat, a koji se izvode na način da ne ometaju redovno korišćenje susednih objekata (vrtna senila do 15 m² osnove, staze, platoi, vrtni bazeni i ribnjaci površine do 12 m² i dubine do 1 m, nadstrešnice osnove do 10 m², dečja igrališta, dvorišni kamini površine do 2 m i visine do 3 m, kolski prilazi objektima širine 2,5-3 m, solarni kolektori koji se ne priključuju na elektrodistributivnu mrežu; stočne jame do 20 m² u osnovi; grobnice i spomenici na groblju; pešačke staze, ploče za obaveštavanje površine do 6 m² i druga oprema u zaštićenim prirodnim dobrima (prema odluci privrednog društva, javnog preduzeća, odnosno drugog pravnog lica koji upravlja tim prirodnim dobrom); nosači antena sa antenama na postojećim zgradama, putevima, infrastrukturi i kontejnerima elektronskih komunikacija, kao i tipski kabineti baznih stanica na odgovarajućim nosačima, sredstva elektronskih komunikacija koja se postavljaju ili instaliraju na kablovima i mrežama elektronskih komunikacija i kablovi elektronskih komunikacija koji se postavljaju ili instaliraju u postojeću linijsku infrastrukturu elektronskih komunikacija - kablovsku kanalizaciju; kontejneri za smeštaj elektronsko komunikacione i elektroenergetske opreme i uređaja, mikrorovovi za optičke i druge kablove, tipski ormani za unutrašnju i spoljašnju montažu za smeštaj opreme elektronske komunikacije i sl.; radovi na održavanju, popravke i zamena opreme na objektima vetroelektrana koji se izvode bez građevinskih radova (zamena elisa, zamena gondola, zamena određenih uređaja i njihovih delova); stubići katodne zaštite za čelične cevovode i stanice katodne zaštite, oznake kilometraže, oznake skretanja i zaštitne lule na ukrštanjima sa putevima i prugama na linijskim infrastrukturnim objektima tipa gasovoda, naftovoda i produktovoda.
Članom 145. Zakona o planiranju i izgradnji je propisano da je potrebno pribavljanje rešenja o odobrenju izvođenja radova, između ostalog, za građenje pomoćnih objekata i ekonomskih objekata. Članom 2. Tačkama 24) i 24a) Zakona o planiranju izgradnji propisano je:
24) pomoćni objekat jeste objekat koji je u funkciji glavnog objekta, a gradi se na istoj parceli na
kojoj je sagrađen ili može biti sagrađen glavni stambeni, poslovni ili objekat javne namene (garaže,
ostave, septičke jame, bunari, cisterne za vodu i sl.);
24a) ekonomski objekti jesu objekti za gajenje životinja (staje za gajenje konja, štale za gajenje
goveda, objekti za gajenje živine, koza, ovaca i svinja, kao i objekti za gajenje golubova, kunića,
ukrasne živine i ptica); prateći objekti za gajenje domaćih životinja (ispusti za stoku, betonske piste za
odlaganje čvrstog stajnjaka, objekti za skladištenje osoke); objekti za skladištenje stočne hrane (senici, magacini za skladištenje koncentrovane stočne hrane, betonirane silo jame i silo trenčevi), objekti za skladištenje poljoprivrednih proizvoda (ambari, koševi) i drugi slični objekti na poljoprivrednom gazdinstvu (objekti za mašine i vozila, pušnice, sušionice i sl.);
S obzirom na to da nema podataka o kakvoj vrsti malog montažnog objekta je reč, ne možemo dati precizan odgovor o tome da li bi se na konkretan objekat primenjivale odredbe člana 144. Ili člana 145. Zakona o planiranju i izgradnji.
- Članom 145. stav 2. Zakona o planiranju i izgradnji propisano je (kao izuzetak od pravila) da se uz zahtev za izdavanje rešenja o odobrenju radova na investicionom održavanju, odnosno uklanjanju prepreka za kretanje osoba sa invaliditetom, umesto idejnog projekta, dostavlja tehnički opis i popis radova. Međutim, citiranim članom, kao ni nekom drugom odredbom Zakona, nije propisan izuzetak u pogledu ovlašćenja za izradu te vrste tehničke dokumentacije. Imajući to u vidu, primenjuju se opšta pravila propisana Zakonom o planiranju i izgradnji, kojim je propisano da odgovorni projektant potvrđuje svojim potpisom i pečatom lične licence deo projekta za koji poseduje odgovarajuću licencu.
- Nakon stupanja na snagu Pravilnika o postupku sprovođenja objedinjene procedure elektronskim putem, doneto je Uputstvo o formatima elektronskih dokumenata tehničke dokumentacije i njihovom dostavljanju u CEOP-u. Tekst Uputstva možete pronaći posredstvom sledećeg linka:
Prema odredbama navedenog Uputstva, elektronsko potpisivanje projekta vrši odgovorno lice projektanta predmetnog dela projekta (preduzetnika, odnosno pravnog lica koje je nosioc izrade dela tehničke dokumentacije) i odgovorni projektant (Prilog 1, strana 13. Uputstva).
- Postupak izdavanja rešenja kojim se odobrava izvođenje radova, kao i dokumentacija koju je potrebno priložiti, definisani su članom 145. Zakona o planiranju i izgradnji i članom 28. Pravilnika o postupku sprovođenja objedinjene procedure elektronskim putem. Navedene propise možete pronaći na sajtu http://gradjevinskedozvole.rs, u okviru Sekcije „Propisi“.
Odredbama navedenih propisa nije predviđeno da se uz zahtev za izdavanje rešenja o odobrenju radova prilažu kopija plana i izvod iz kopije plana vodova.
Članom 2. tačka 24. Zakona o planiranju i izgradnji definisan je pomoćni objekat (u smislu odredaba Zakona), kao objekat koji je u funkciji glavnog objekta, a gradi se na istoj parceli na kojoj je sagrađen ili može biti sagrađen glavni stambeni, poslovni ili objekat javne namene (garaže, ostave, septičke jame, bunari, cisterne za vodu i sl.). Mišljenja smo da objekat koji nameravate da gradite po svojoj prirodi odgovara pomoćnom objektu, u smislu odredaba Zakona o planiranju i izgradnji.
Članom 145. Zakona o planiranju i izgradnji propisano je da se građenje pomoćnih objekata vrši na osnovu rešenja kojim se odobrava izvođenje tih radova, koje izdaje organ nadležan za izdavanje građevinske dozvole.
Postupak izdavanja rešenja kojim se odobrava izvođenje radova, kao i dokumentacija koju je potrebno priložiti, definisani su članom 145. Zakona o planiranju i izgradnji i članom 28. Pravilnika o postupku sprovođenja objedinjene procedure elektronskim putem. Navedene propise možete pronaći na sajtu http://gradjevinskedozvole.rs, u okviru Sekcije „Propisi“.
Prema terminologiji Zakona o planiranju i izgradnji, montažni objekti se postavljaju (a ne grade). U tom smislu, saglasno članu 146. Zakona, postavljanje i uklanjanje manjih montažnih objekata privremenog karaktera na javnim i drugim površinama (kiosci, bašte ugostiteljskih objekata, tezge i drugi pokretni mobilijar) ne vrši se na osnovu građevinske dozvole, već predmetnu materiju obezbeđuje i uređuje jedinica lokalne samouprave svojom odlukom.
Ukoliko je u konkretnom slučaju reč o pomoćnom objektu (objekat koji je u funkciji glavnog objekta, a gradi se na istoj parceli na kojoj je sagrađen ili može biti sagrađen glavni stambeni, poslovni ili objekat javne namene -garaže, ostave, septičke jame, bunari, cisterne za vodu i sl.), njegovo građenje vrši se na osnovu rešenja kojim se odobrava izvođenje tih radova, koje izdaje organ nadležan za izdavanje građevinske dozvole. Postupak izdavanja rešenja kojim se odobrava izvođenje radova, kao i dokumentacija koju je potrebno priložiti, definisani su članom 145. Zakona o planiranju i izgradnji i članom 28. Pravilnika o postupku sprovođenja objedinjene procedure elektronskim putem. Navedene propise možete pronaći na sajtu http://gradjevinskedozvole.rs, u okviru Sekcije „Propisi“.
Građenje jednostavnih objekata koji se grade na istoj katastarskoj parceli na kojoj je sagrađen glavni objekat, a koji se izvode na način da ne ometaju redovno korišćenje susednih objekata, vrši se bez pribavljanja akta nadležnog organa. Primeri jednostavnih objekata za čije građenje nije potreban akt nadležnog organa dati su u članu 144. Zakona o planiranju i izgradnji.
Ukoliko se u konkretnom slučaju vrši samo zamena krovnog pokrivača, a da se ne menja spoljni izgled objekta, kojima se obezbeđuje održavanje objekta na zadovoljavajućem nivou upotrebljivosti, reč je o radovima na tekućem održavanju objekta, za koje nije potrebno pribavljati akt nadležnog organa za gradnju.
U drugom slučaju, ukoliko se u konkretnom slučaju vrši promena krovnog pokrivača, u cilju poboljšanja uslova korišćenja objekta u toku eksploatacije, reč je o radovima na investicionom održavanju objekta, koji se vrše na osnovu rešenja o odobrenju izvođenja radova iz čl.145. Zakona, koje izdaje organ nadležan za izdavanje građevinske dozvole. U tom slučaju, investitor uz zahtev za izdavanje rešenja ne prilaže idejni projekat, već samo tehnički opis i popis radova, u skladu sa čl.145.st. Zakona o planiranju i izgradnji.
U skladu sa čl.2. tač.36) i 36a) Zakona o planiranju i izgradnji,
36) investiciono održavanje je izvođenje građevinsko-zanatskih, odnosno drugih radova zavisno od vrste objekta u cilju poboljšanja uslova korišćenja objekta u toku eksploatacije;
36a) tekuće (redovno) održavanje objekta jeste izvođenje radova koji se preduzimaju radi sprečavanja oštećenja koja nastaju upotrebom objekta ili radi otklanjanja tih oštećenja, a sastoje se od pregleda, popravki i preduzimanja preventivnih i zaštitnih mera, odnosno svi radovi kojima se obezbeđuje održavanje objekta na zadovoljavajućem nivou upotrebljivosti, a radovi na tekućem održavanju stana jesu krečenje, farbanje, zamena obloga, zamena sanitarija, radijatora i drugi slični radovi;
Ukoliko se u konkretnom slučaju vrši zamena konstruktivnih elemenata, u zavisnosti od radova koji se izvode u konkretnom slučaju, takođe može biti reč o sanaciji ili rekonstrukciji objekta, u skladu sa definicijama iz čl.2. tač. 32) i 35) Zakona o planiranju i izgradnji. Izvođenje radova na sanaciji i rekonstrukciji objekta vrši se na osnovu rešenja o odobrenju izvođenja radova iz čl.145. Zakona. U tom slučaju, investitor uz zahtev za izdavanje rešenja prilaže idejni projekat izrađen u skladu sa Pravilnikom o sadržini, načinu i postupku izrade i načinu vršenja kontrole teničke dokumentacije prema klasi i nameni objekata, u skladu sa čl.145.st.2. Zakona o planiranju i izgradnji.
32) rekonstrukcija jeste izvođenje građevinskih radova na postojećem objektu u gabaritu i volumenu objekta, kojima se: utiče na stabilnost i sigurnost objekta i zaštitu od požara; menjaju konstruktivni elementi ili tehnološki proces; menja spoljni izgled objekta ili povećava broj funkcionalnih jedinica, vrši zamena uređaja, postrojenja, opreme i instalacija sa povećanjem kapaciteta.
35) sanacija jeste izvođenje građevinskih i drugih radova na postojećem objektu kojima se vrši popravka uređaja, postrojenja i opreme, odnosno zamena konstruktivnih elemenata objekta, kojima se ne menja spoljni izgled, ne utiče na bezbednost susednih objekata, saobraćaja i životne sredine i ne utiče na zaštitu prirodnog i nepokretnog kulturnog dobra, odnosno njegove zaštićene okoline, osim restauratorskih, konzervatorskih i radova na revitalizaciji;
Podnošenje zahteva za izdavanje rešenja kojim se odobrava izvođenje radova iz čl.145. Zakona vrši se u skladu sa čl.28. Pravilnika o postupku sprovođenja objedinjene procedure elektronskim putem, koji možete pronaći ovde. Podnošenje zahteva vrši se kroz Centralni informacioni sistem, kome možete pristupiti ovde. Sva uputstva za korišćenje portala za elektronsko podnošenje zahteva za građenje možete pronaći na sajtu www.gradjevinskedozvole.rs u sekciji E-procedura.
Ukoliko u konkretnom slučaju prilikom izvođenja radova dođe do izmena u odnosu na ishodovano rešenje o odobrenju izvođenja radova (ukoliko je uopšte bilo potrebno ishodovati rešenje u konkretnom slučaju), moguće je pristupiti izmeni tog rešenja. Ukoliko se tokom izvođenja radova za koje nije bilo potrebno pribaviti akt nadležnog organa za gradnju ispostavi da će se u konkretnom slučaju ipak izvoditi radovi iz čl.145. Zakona, tada je potrebno za izvođenje tih radova pribaviti odgovarajući akt nadležnog organa za gradnju.
Članom 2. tačka 35. Zakona o planiranju i izgradnji propisano je da je sanacija izvođenje građevinskih i drugih radova na postojećem objektu kojima se vrši popravka uređaja, postrojenja i opreme, odnosno zamena konstruktivnih elemenata objekta, kojima se ne menja spoljni izgled, ne utiče na bezbednost susednih objekata, saobraćaja i životne sredine i ne utiče na zaštitu prirodnog i nepokretnog kulturnog dobra, odnosno njegove zaštićene okoline, osim restauratorskih, konzervatorskih i radova na revitalizaciji.
Članom 145. Zakona o planiranju i izgradnji propisano je da se izvođenje radova na sanaciji vrše na osnovu rešenja kojim se odobrava izvođenje tih radova, koje izdaje organ nadležan za izdavanje građevinske dozvole.
Postupak izdavanja rešenja kojim se odobrava izvođenje radova, kao i dokumentacija koju je potrebno priložiti, definisani su članom 145. Zakona o planiranju i izgradnji i članom 28. Pravilnika o postupku sprovođenja objedinjene procedure elektronskim putem. Navedene propise možete pronaći na sajtu http://gradjevinskedozvole.rs, u okviru Sekcije „Propisi“.
Pozivni centar ne raspolaže informacijom o ceni, odnosno troškovima koji su neophodni u cilju pribavljanja rešenja o odobrenju izvođenja radova.