Oblast: Sva pitanja
Na ovoj stranici možete pronaći odgovore na neka od do sada postavljenih pitanja u vezi sa odredbama Zakona o planiranju i izgradnji. Pitanja i odgovori su sistematizovani prema redosledu podnaslova iz Zakona. Omogućeno je i vršenje pretrage pitanja i odgovora po ključnim rečima. Ukoliko ne nađete odgovor koji ste tražili, možete nam poslati vaše pitanje preko stranice za postavljanje pitanja.
Pitanja i odgovore po oblastima u PDF formatu možete preuzeti na sledećoj stranici: PDF-ovi po oblastima.
Na osnovu datih informacija, mišljenja smo da je u konkretnom slučaju reč o radovima na tekućem održavanju stana, u skladu sa čl.2.st.1.tač.36a) Zakona o planiranju i izgradnji.
U skladu sa čl.2.st.1.tač.36a) Zakona, tekuće (redovno) održavanje objekta jeste izvođenje radova koji se preduzimaju radi sprečavanja oštećenja koja nastaju upotrebom objekta ili radi otklanjanja tih oštećenja, a sastoje se od pregleda, popravki i preduzimanja preventivnih i zaštitnih mera, odnosno svi radovi kojima se obezbeđuje održavanje objekta na zadovoljavajućem nivou upotrebljivosti, a radovi na tekućem održavanju stana jesu krečenje, farbanje, zamena obloga, zamena sanitarija, radijatora i drugi slični radovi.
Za izvođenje radova na tekućem održavanju stana nije potrebno pribavljati akt nadležnog organa, u skladu sa čl.144. Zakona o planiranju i izgradnji, koji možete pronaći ovde.
Iz podataka navedenih u pitanju, može se zaključiti da je u konkretnom slučaju reč o investicionom održavanju objekta, u skladu sa čl.2.st.1.tač.36) Zakona o planiranju i izgradnji.
U skladu sa čl.2.st.1.tač.36) Zakona, investiciono održavanje je izvođenje građevinsko-zanatskih, odnosno drugih radova zavisno od vrste objekta u cilju poboljšanja uslova korišćenja objekta u toku eksploatacije.
Investiciono održavanje objekta vrši se na osnovu rešenja o odobrenju izvođenja radova iz čl.145. Zakona.
Dokumentacija koja se prilaže uz zahtev za izdavanje rešenja kojim se odobrava izvođenje radova iz čl.145. Zakona propisana je čl.28. Pravilnika o postupku sprovođenja objedinjene procedure elektronskim putem, koji možete pronaći ovde.
U skladu sa čl.28.st.2.tač.4) Pravilnika o postupku sprovođenja objedinjene procedure elektronskim putem, uz zahtev za izdavanje rešenja o odobrenju izvođenja radova iz čl.145. Zakona prilaže se saglasnost suvlasnika, overena u skladu sa zakonom, ako se gradi ili se izvode radovi na građevinskom zemljištu ili objektu koji je u suvlasništvu više lica.
Uz zahtev za izdavanje rešenja o odobrenju radova u slučaju investicionog održavanja objekta ne prilaže se idejni projekat, već tehnički opis i popis radova, u skladu sa čl.145.st.2. Zakona o planiranju i izgradnji.
U skladu sa čl.145.st.2. Zakona o planiranju i izgradnji, rešenje o odobrenju izvođenja radova se izdaje investitoru koji ima odgovarajuće pravo u skladu sa članom 135. ovog zakona, koji dostavi idejni projekat u skladu sa podzakonskim aktom kojim se uređuje sadržina tehničke dokumentacije prema klasi objekta, odnosno tehnički opis i popis radova za izvođenje radova na investicionom održavanju, odnosno uklanjanju prepreka za kretanje osoba sa invaliditetom, a uredio je odnose sa jedinicom lokalne samouprave u pogledu doprinosa za uređivanje građevinskog zemljišta i platio odgovarajuću administrativnu taksu.
Za izvođenje radova na investicionom održavanju, pre podnošenja zahteva za izdavanje rešenja o odobrenju izvođenja radova nije potrebno pribaviti lokacijske uslove, u skladu sa čl.2. Uredbe o lokacijskim uslovima.
Ne, za unutrašnju gasnu instalaciju za koju je dat tehnički opis u projektu za građevinsku dozvolu za objekat kategorije B na osnovu koga je ishodovana građevinska dozvola, nije potrebno naknadno podnositi zahtev za izdavanje rešenja o odobrenju izvođenja radova.
Ukoliko je građevinska dozvola ishodovana na osnovu projekta za građevinsku dozvolu za objekat kategorije B, koju čini pored projekta arhitekture i projekta konstrukcije, tehički opis svih instalacija, uključujući i tehnički opis unutrašnjih gasnih instalacija, za ugradnju unutrašnjih gasnih instalacija nije potrebno naknadno pribavljati rešenje o odobrenju izvođenja radova iz čl.145. Zakona.
U skladu sa čl.52. st.1. tač.2) Pravilnika o sadržini, načinu i postupku izrade i načinu vršenja kontrole tehničke dokumentacije prema klasi i nameni objekata (ovde), projekat za građevinsku dozvolu za objekte kategorije "B" čine projekat arhitekture i projekat konstrukcije objekta, kao i tehnički opisi svih instalacija.
Da, pomoćni objekti se mogu vezati na komunalnu i drugu infrastrukturu, s tim što se pre podnošenja zahteva za izdavanje rešenja o odobrenju izvođenja radova moraju pribaviti lokacijski uslovi.
U slučaju izvođenja radova iz čl.145. Zakona kojima se vrši priključenje na komunalnu i drugu infrastrukturu, pre pribavljanja rešenja o odobrenju izvođenja radova iz čl.145. Zakona, za potrebe izrade idejnog projekta, potrebno je prethodno pribaviti lokacijske uslove, u skladu sa čl.2. Uredbe o lokacijskim uslovima, koju možete pronaći ovde.
U skladu sa čl.2. st.1. Uredbe o lokacijskim uslovima, lokacijski uslovi sadrže sve urbanističke, tehničke i druge uslove i podatke potrebne za izradu idejnog projekta, projekta za građevinsku dozvolu i projekta za izvođenje, u skladu sa Zakonom o planiranju i izgradnji.
Izuzetno od stava 1. ovog člana lokacijski uslovi se ne izdaju za izvođenje radova na investicionom održavanju objekta i uklanjanju prepreka za osobe sa invaliditetom, radove kojima se ne menja spoljni izgled, ne povećava broj funkcionalnih jedinica i kapacitet instalacija, adaptaciju, sanaciju, građenje zidanih ograda, kao i u svim ostalim slučajevima izvođenja radova kojima se ne vrši priključenje na komunalnu infrastrukturu odnosno ne menjaju kapaciteti i funkcionalnost postojećih priključaka na infrastrukturnu mrežu, osim u slučajevima za koje je Zakonom, odnosno planskim dokumentom propisana obaveza pribavljanja uslova.
Podnošenje zahteva za izdavanje lokacijskih uslova vrši se u skladu sa čl.6. Pravilnika o postupku sprovođenja objedinjene procedure elektronskim putem, koji možete pronaći ovde.
Podnošenje zahteva za izdavanje rešenja kojim se odobrava izvođenje radova iz čl.145. Zakona vrši se u skladu sa čl.28. Pravilnika o postupku sprovođenja objedinjene procedure elektronskim putem, koji možete pronaći ovde.
Potrebno je podneti zahtev za izdavanje lokacijskih uslova, koji sadrže podatke o mogućnostima i ograničenjima gradnje na katastarskoj parceli.
Podnošenje zahteva za izdavanje lokacijskih uslova vrši se u skladu sa čl.6. Pravilnika o postupku sprovođenja objedinjene procedure elektronskim putem, koji možete pronaći ovde.
U skladu sa čl.2. st.1. Uredbe o lokacijskim uslovima, lokacijski uslovi sadrže sve urbanističke, tehničke i druge uslove i podatke potrebne za izradu idejnog projekta, projekta za građevinsku dozvolu i projekta za izvođenje, u skladu sa Zakonom o planiranju i izgradnji.
Izuzetno od stava 1. ovog člana lokacijski uslovi se ne izdaju za izvođenje radova na investicionom održavanju objekta i uklanjanju prepreka za osobe sa invaliditetom, radove kojima se ne menja spoljni izgled, ne povećava broj funkcionalnih jedinica i kapacitet instalacija, adaptaciju, sanaciju, građenje zidanih ograda, kao i u svim ostalim slučajevima izvođenja radova kojima se ne vrši priključenje na komunalnu infrastrukturu odnosno ne menjaju kapaciteti i funkcionalnost postojećih priključaka na infrastrukturnu mrežu, osim u slučajevima za koje je Zakonom, odnosno planskim dokumentom propisana obaveza pribavljanja uslova.
U skladu sa čl.5. Pravilnika o postupku sprovođenja objedinjene procedure elektronskim putem, ako nadležni organ, odnosno imalac javnih ovlašćenja, akt iz svoje nadležnosti izdaje na osnovu podataka kojima raspolaže drugi državni organ ili drugi imalac javnih ovlašćenja, nadležni organ, odnosno imalac javnih ovlašćenja, te podatke pribavlja po službenoj dužnosti, osim u slučajevima propisanim Zakonom, uredbom kojom se uređuje izdavanje lokacijskih uslova i ovim pravilnikom.
Na rešavanje drugostepenog organa po prigovoru shodno se primenjuju odredbe članova 229-235. Zakona o opštem upravnom postupku koje se odnose na rešavanje drugostepenog organa po žalbi.
Član 229.
(1) Ako je žalba nedopuštena, neblagovremena ili izjavljena od neovlašćenog lica, a prvostepeni organ je propustio da je zbog toga odbaci, odbaciće je organ koji je nadležan za rešavanje po žalbi.
(2) Ako žalbu ne odbaci, drugostepeni organ uzima predmet u rešavanje.
(3) Drugostepeni organ može odbiti žalbu, poništiti rešenje u celini ili delimično, ili ga izmeniti.
Član 230.
(1) Drugostepeni organ će odbiti žalbu kad utvrdi da je postupak koji je rešenju prethodio pravilno sproveden i da je rešenje pravilno i na zakonu zasnovano, a žalba neosnovana.
(2) Drugostepeni organ će odbiti žalbu i kad nađe da je u prvostepenom postupku bilo nedostataka, ali da oni nisu mogli imati uticaja na rešenje upravne stvari.
(3) Kad drugostepeni organ nađe da je prvostepeno rešenje zasnovano na zakonu, ali zbog drugih razloga a ne zbog onih koji su u rešenju navedeni, on će u svom rešenju izložiti te razloge, a žalbu odbiti.
Član 231.
(1) Ako drugostepeni organ utvrdi da je u prvostepenom postupku učinjena nepravilnost koja čini rešenje ništavim oglasiće takvo rešenje ništavim, kao i onaj deo postupka koji je sproveden posle te nepravilnosti.
(2) Ako drugostepeni organ utvrdi da je prvostepeno rešenje doneo nenadležan organ, poništiće to rešenje po službenoj dužnosti i dostaviti predmet nadležnom organu na rešavanje.
Član 232.
(1) Kad drugostepeni organ utvrdi da su u prvostepenom postupku odlučne činjenice nepotpuno ili pogrešno utvrđene, da se u postupku nije vodilo računa o pravilima postupka koja su od uticaja na rešenje stvari, ili da je dispozitiv pobijanog rešenja nejasan ili je u protivrečnosti sa obrazloženjem, on će dopuniti postupak i otkloniti navedene nedostatke sam ili preko prvostepenog organa ili zamoljenog organa. Ako drugostepeni organ nađe da se na osnovu činjenica utvrđenih u dopunjenom postupku upravna stvar mora rešiti drukčije nego što je rešena prvostepenim rešenjem, on će svojim rešenjem poništiti prvostepeno rešenje i sam rešiti upravnu stvar.
(2) Ako drugostepeni organ nađe da će nedostatke prvostepenog postupka brže i ekonomičnije otkloniti prvostepeni organ, on će svojim rešenjem poništiti prvostepeno rešenje i vratiti predmet prvostepenom organu na ponovni postupak. U tom slučaju, drugostepeni organ je dužan svojim rešenjem da ukaže prvostepenom organu u kom pogledu treba dopuniti postupak, a prvostepeni organ je dužan u svemu da postupi po drugostepenom rešenju i da, bez odlaganja, a najdocnije u roku od 30 dana od dana prijema predmeta, donese novo rešenje. Protiv novog rešenja stranka ima pravo na žalbu.
Član 233.
(1) Ako drugostepeni organ utvrdi da su u prvostepenom rešenju pogrešno ocenjeni dokazi, da je iz utvrđenih činjenica izveden pogrešan zaključak u pogledu činjeničnog stanja, da je pogrešno primenjen pravni propis na osnovu koga se rešava upravna stvar, ili ako nađe da je na osnovu slobodne ocene trebalo doneti drukčije rešenje, on će svojim rešenjem poništiti prvostepeno rešenje i sam rešiti upravnu stvar.
(2) Ako drugostepeni organ utvrdi da je rešenje pravilno u pogledu utvrđenih činjenica i u pogledu primene zakona, ali da se cilj zbog koga je doneseno može postići i drugim sredstvima povoljnijim za stranku, izmeniće prvostepeno rešenje u tom smislu.
Član 234.
(1) Drugostepeni organ može povodom žalbe izmeniti prvostepeno rešenje u korist žalioca i mimo zahteva postavljenog u žalbi, a u okviru zahteva postavljenog u prvostepenom postupku ako se time ne vređa pravo trećih lica.
(2) Drugostepeni organ može povodom žalbe izmeniti prvostepeno rešenje na štetu žalioca, ali samo iz nekog od razloga predviđenih u čl. 253, 256. i 257. ovog zakona.
Član 235.
(1) Odredbe ovog zakona koje se odnose na prvostepeno rešenje shodno se primenjuju i na rešenja koja se donose po žalbi.
(2) U obrazloženju drugostepenog rešenja moraju se oceniti i svi navodi žalbe. Ako je prvostepeni organ u obrazloženju svog rešenja pravilno ocenio navode koji se u žalbi iznose, drugostepeni organ može se pozvati na razloge prvostepenog rešenja.
U skladu sa čl.70.st.11. Zakona o planiranju i izgradnji, rešenjem o utvrđivanju zemljišta za redovnu upotrebu i formiranju građevinske parcele, utvrđuje se prestanak prava korišćenja, odnosno prava svojine dotadašnjeg korisnika, odnosno vlasnika građevinskog zemljišta i pravo vlasnika objekta da pravo svojine na građevinskom zemljištu stekne neposrednom pogodbom, po tržišnoj ceni, u skladu sa ovim zakonom.
Da, podnošenje zahteva vrši se elektronskim putem kroz Centralni informacioni sistem, kome možete pristupiti ovde.
Sva uputstva za korišćenje portala za elektronsko podnošenje zahteva za građenje možete pronaći na sajtu www.gradjevinskedozvole.rs u sekciji E-procedura.
Investiciono održavanje objekta vrši se na osnovu rešenja o odobrenju izvođenja radova iz čl.145. Zakona.
Dokumentacija koja se prilaže uz zahtev za izdavanje rešenja kojim se odobrava izvođenje radova iz čl.145. Zakona propisana je čl.28. Pravilnika o postupku sprovođenja objedinjene procedure elektronskim putem, koji možete pronaći ovde.
Uz zahtev za izdavanje rešenja o odobrenju radova u slučaju investicionog održavanja objekta ne prilaže se idejni projekat, već tehnički opis i popis radova, u skladu sa čl.145.st.2. Zakona o planiranju i izgradnji.
U skladu sa čl.145.st.2. Zakona o planiranju i izgradnji, rešenje o odobrenju izvođenja radova se izdaje investitoru koji ima odgovarajuće pravo u skladu sa članom 135. ovog zakona, koji dostavi idejni projekat u skladu sa podzakonskim aktom kojim se uređuje sadržina tehničke dokumentacije prema klasi objekta, odnosno tehnički opis i popis radova za izvođenje radova na investicionom održavanju, odnosno uklanjanju prepreka za kretanje osoba sa invaliditetom, a uredio je odnose sa jedinicom lokalne samouprave u pogledu doprinosa za uređivanje građevinskog zemljišta i platio odgovarajuću administrativnu taksu.
Izvođenje predmetnih radova vrši se na osnovu rešenja o odobrenju izvođenja radova iz čl.145. Zakona.
Podnošenje zahteva za izdavanje rešenja kojim se odobrava izvođenje radova iz čl.145. Zakona vrši se u skladu sa čl.28. Pravilnika o postupku sprovođenja objedinjene procedure elektronskim putem, koji možete pronaći ovde.
U skladu sa čl.28.st.2.tač.4) Pravilnika o postupku sprovođenja objedinjene procedure elektronskim putem, uz zahtev za izdavanje rešenja o odobrenju izvođenja radova iz čl.145. Zakona prilaže se saglasnost suvlasnika, overena u skladu sa zakonom, ako se gradi ili se izvode radovi na građevinskom zemljištu ili objektu koji je u suvlasništvu više lica.
S obzirom da se u konkretnom slučaju menja spoljni izgled objekta, potrebno je za pre pribavljanja rešenja o odobrenju izvođenja radova iz čl.145. Zakona, za potrebe izrade idejnog projekta, prethodno pribaviti lokacijske uslove, u skladu sa čl.2. Uredbe o lokacijskim uslovima.
Podnošenje zahteva za izdavanje lokacijskih uslova vrši se u skladu sa čl.6. Pravilnika o postupku sprovođenja objedinjene procedure elektronskim putem, koji možete pronaći ovde.
Da, u slučajevima propisanim čl.140. Zakona o planiranju i izgradnji, koji možete pronaći ovde.
U skladu sa čl.140.st.4. Zakona, na zahtev investitora, nadležni organ može doneti rešenje kojim se odobrava da pravnosnažna građevinska dozvola ostaje na pravnoj snazi još dve godine od roka propisanog stavom 3. ovog člana, ako investitor pruži dokaz da je stepen završenosti objekata preko 80%, odnosno ako se u postupku utvrdi da je objekat ukrovljen, sa postavljenom spoljnom stolarijom i izvedenim razvodima unutrašnjih instalacija koje omogućavaju njegovo priključenje na spoljnu mrežu infrastrukture.