Oblast: Sva pitanja
Na ovoj stranici možete pronaći odgovore na neka od do sada postavljenih pitanja u vezi sa odredbama Zakona o planiranju i izgradnji. Pitanja i odgovori su sistematizovani prema redosledu podnaslova iz Zakona. Omogućeno je i vršenje pretrage pitanja i odgovora po ključnim rečima. Ukoliko ne nađete odgovor koji ste tražili, možete nam poslati vaše pitanje preko stranice za postavljanje pitanja.
Pitanja i odgovore po oblastima u PDF formatu možete preuzeti na sledećoj stranici: PDF-ovi po oblastima.
Član 8. stav 1. Zakona propisuje koji sve postupci potpadaju pod objedinjenju procedurui navodi da su to postupci za izdavanje lokacijskih uslova, izdavanje građevinske dozvole, prijavu radova, izdavanje upotrebne dozvole, za pribavljanje uslova za projektovanje, odnosno priključenje objekata na infrastrukturnu mrežu, za pribavljanje isprava i drugih dokumenata koje izdaju imaoci javnih ovlašćenja, a uslov su za izgradnju objekata, odnosno za izdavanje lokacijskih uslova, građevinske dozvole i upotrebne dozvole iz njihove nadležnosti, kao i obezbeđenje uslova za priključenje na infrastrukturnu mrežu i za upis prava svojine na izgrađenom objektu. Dakle, priključenje objekata na infrastrukturu je obuhvaćeno objedinjenom procedurom.
Međutim, sam Zakon, između ostalog, uređuje izgradnju objekata, ne i njihovo dalje korišćenje (član 1. stav 1. Zakona). Imajući u vidu odredbu člana 1. stav 1. Zakona (predmet uređenja Zakona), u objedinjenoj proceduri se ne mogu priključivati na infrastruktru objekti za koje je upotreba dozvola izdata pre stupanja na snagu izmena Zakona iz decembra meseca 2014, odnosno objekti koji su izgrađeni i useljeni pre tog datuma, niti objekti koji su građeni bez građevinske dozvole ili suprotno toj dozvoli, što uključuje i objekte koji su legalizovani, tj. ozakonjeni u skladu sa propisima koju uređuju legalizaciju, odnosno ozakonjenje. Naravno, ako je nadležni organ pokrenuo proceduru za priključenje i takvog objekta na infrastrukturu, imalac javnog ovlašćenja može ili postupiti po tom zahtevu u skladu sa članom 8b Zakona ili obavestiti nadležni organ da nema uslova za priključenje tog objekta na infrastrukturu u okviru objedinjene procedure, već da vlasnik objekta može tražiti priključenje objekta na infrastrukturu van objedinjene procedure.
U praksi je uočen problem da imaoci javnih ovlašćenja zloupotrebljavaju mogućnost izdavanja tzv. "uslovnih" uslova za projektovanje i priključenje, kojima investitorima nameću obavezu zasnivanja ugovorne službenosti, u slučajevima kada se takva službenost zasniva ex lege - po samom zakonu, u skladu sa članom 69. stav 10. Zakona o planiranju i izgradnji. Ovakva praksa je neprihvatljiva jer se takvi uslovi mogu izdati sam u slučaju potrebe izgradnje nedostajuće infrastrukture, kada se naknadno izdavanje građevinske dozvole uslovljava prethodnim zaključenjem ugovora sa imaoce javnih ovlašćenja o izgradnji nedostajeće infrastrukture, kako bi se objekat mogao priključiti na postojeću infrastrukturu imaoca javnih ovlašćenja. Da podsetimo član 69. st. 10. i 11. Zakona propisuje: Na zemljištu iznad podzemnih delova objekta iz stava 1. ovog člana i na zemljištu ispod vodova visokonaponskih dalekovodova i elisa vetroturbina, investitor ima pravo prolaza ili preleta ispod, odnosno iznad zemljišta, uz obavezu sopstvenika, odnosno držaoca tog zemljišta da ne ometa izgradnju, održavanje i upotrebu tog objekta. U slučaju iz stava 10. ovog člana, ne dostavlja se dokaz o rešenim imovinsko pravnim odnosima u smislu ovog zakona, niti se formira građevinska parcela za predmetno zemljište. U smislu navedenog odgovori na Vaša pitanja su: 1. Imaoci javnih ovlašćenja nemaju pravo da vam tehničkim uslovima za izvođenje radova na izgradnji podzemnih delova linijskih objekata elektronskih komunikacija u pružnom pojasu uslove početak radova zaključenjem ugovora o konstituisanju prava službenosti prolaza, jer se to pravo zasniva po sili zakona (član 69. stav 10. Zakona), s tim što imaju pravo na nadoknadu štete do koje eventualno dođe tokom izvođenja radova i korišćenja te infrastrukture. Naravno, ovo pravilo se ne odnosi na ulazna i izlazna mesta te infrastrukture, za koja se pravo službenosti mora zasnovati ugovorom, što su imovinsko pravni uslovi za izdavanje građevinske dozvole, koje proverava nadležni organ u postupku izdavanja građevinske dozvole. 2. Imaoci javnih ovlašćenja nemaju pravo da vam tehničkim uslovima za izvođenje radova na uduvavanju optičkog kabla u vašu postojeću podzemnu infrastrukturu, koja je ranije izgrađena u pružnom pojasu, a za koju imate upotrebnu dozvolu, početak radova uslovljavaju zaključenjem ugovora o konstituisanju prava službenosti prolaza koji podrazumeva (visoka) plaćanja na godišnjem nivou, već imaju pravo samo na nadoknadu štete do koje eventualno dođe tokom izvođenja radova i korišćenjem te infrastrukture. Ovo naročito imajući u vidu da se radovi vrše u okviru već postojeće infrastrukture koja je u vašem vlasništvu. U suprotnom biste bili ograničeni u vršenju vaših vlasničkih prava, koja imate na toj infrastrukturi. 3. Ukoliko imaoci javnih ovlašćenja, suprotno navedenom, insistiraju na zaključenju ugovora kojim se zasniva službenost, vi treba da kod nadležnog organa insistirate da vam izda građevinsku dozvolu, u skladu sa citiranim članom 69. stav 10. Zakona o planiranju i izgradnji, te da nakon pribavljanja građevinske dozvole prijavite radove. Postojanje građevinske dozvole podrazumeva da su sva imovinsko pravna pitanja prethodno rešena, pa imalac javnih ovlašćenja, koji je u ovom slučaju samo vlasnik, odnosno korisnik predmetne parcele, na kojoj se izvode radovi, ne može osporiti vaše pravo da radove izvodite bez pomenutog ugovora kojim bi se zasnovala službenost. Dakle, imaoci javnih ovlašćenja, koji se u konkretnom slučaju ne razlikuju od ostalih vlasnika poslužnog dobra, moraju da vam omoguće "ulazak na gradilište" po osnovu izdate građevinske dozvole, a u suprotnom možete da tražite uvođenje u posed, u cilju izvođenja radova, kao i naknadu štete prouzrokovane onemogućenjem izgradnje. |
Da još jednom podsetimo, u tzv. "uslovnim" uslovima za projektovanje i priključenje može se ko uslov za izdavanje građevinske dozvole postaviti isključivo prethodno zaključenje ugovora o izgradnji nedostajuće infrastrukture, ne i zaključenje ugovora o zasnivanju službenosti, jer se uslovi za projektovanje i priključenje izdaju u cilju priključenja objekta na infrastrukturu imaoca javnih ovlašćenja, a ne u cilju uspostavljanja prava službenosti na njegovoj imovini.
U skladu sa čl.135.st.2. Zakona o planiranju i izgradnji, kao odgovarajuće pravo na zemljištu smatra se pravo svojine, pravo zakupa na građevinskom zemljištu u javnoj svojini, kao i druga prava propisana ovim zakonom.
Pravo korišćenje ne predstavlja pravni osnov za izdavanje rešenja o građevinskoj dozvoli.
Potrebno je izvršiti pretvaranje prava korišćenja na građevinskom zemljištu u pravo svojine.
Ne, za projekte koji se ne nalaze na Listi projekata za koje se može zahtevati procena uticaja na životnu sredinu nije potrebno dostaviti odluku (da nije potrebna izrada studije).
Zahtev za odlučivanje o potrebi procene uticaja podnosi se samo za projekte za koje se može zahtevati procena uticaja, u skladu sa Uredbom o utvrđivanju Liste projekata za koje je obavezna procena uticaja i Liste projekata za koje se može zahtevati procena uticaja na životnu sredinu, koju možete pronaći ovde.
U skladu sa čl.8. Zakona o proceni uticaja na životnu sredinu, nosilac projekta za koji se može zahtevati procena uticaja podnosi zahtev za odlučivanje o potrebi procene uticaja nadležnom organu.
Uredbom o utvrđivanju Liste projekata za koje je obavezna procena uticaja i Liste projekata za koje se može zahtevati procena uticaja na životnu sredinu propisana je lista projekata za koje se može zahtevati procena uticaja.
Da, u skladu sa čl.40.st.2. Pravilnika o postupku sprovođenja objedinjene procedure elektronskim putem (ovde), uz zahtev za priključenje objekta na komunalnu i drugu infrastrukturu prilaže se separat iz projekta izvedenog objekta, odnosno iz projekta za izvođenje ako u toku građenja nije odstupljeno od projekta za izvođenje sa tehničkim opisom i grafičkim prilozima, kojim se prikazuje predmetni priključak i sinhron plan svih priključaka.
Član 40
Postupak za priključenje objekta na komunalnu i drugu infrastrukturu pokreće se podnošenjem zahteva nadležnom organu kroz CIS.
Uz zahtev iz stava 1. ovog člana prilaže se separat iz projekta izvedenog objekta, odnosno iz projekta za izvođenje ako u toku građenja nije odstupljeno od projekta za izvođenje sa tehničkim opisom i grafičkim prilozima, kojim se prikazuje predmetni priključak i sinhron plan svih priključaka.
Uz zahtev iz stava 1. ovog člana prilaže se i dokaz o uplati naknade za priključenje objekta na odgovarajuću infrastrukturu, ako je ta naknada plaćena u iznosu navedenom u lokacijskim uslovima, osim ako investitor želi da tu naknadu plati tek nakon prijema konačnog obračuna, u skladu sa separatom iz projekta izvedenog objekta, što se navodi u zahtevu.
Nadležni organ, u roku od tri radna dana od dana prijema zahteva iz stava 1. ovog člana, upućuje zahtev imaocu javnih ovlašćenja da izvrši priključenje u skladu sa tim zahtevom.
Promena namene objekta bez izvođenja građevinskih radova vrši se na osnovu rešenja kojim se odobrava izvođenje tih radova, odnosno promena namene objekta, koje izdaje organ nadležan za izdavanje građevinske dozvole, u skladu sa čl.145.st.1. Zakona o planiranju i izgradnji.
Podnošenje zahteva za izdavanje rešenja kojim se odobrava promena namene objekta vrši se u skladu sa čl.28. Pravilnika o postupku sprovođenja objedinjene procedure elektronskim putem, koji možete pronaći ovde.
Za izvođenje radova na dogradnji objekta potrebno je pribaviti građevinsku dozvolu, u skladu sa članom 16. Pravilnika o postupku sprovođenja objedinjene procedure elektronskim putem.
U skladu sa čl.58. Pravilnika o sadržini, načinu i postupku izrade i načinu vršenja kontrole tehničke dokumentacije prema klasi i nameni objekata, uz projekat za građevinsku dozvolu prilažu se sledeći elaborati:
- elaborat o geotehničkim uslovima izgradnje, izrađen prema propisima o geološkim istraživanjima;
- elaborat zaštite od požara, kojim se utvrđuju mere za zaštitu od požara, čiji je sadržaj određen uskladu sa Prilogom 11 ovog pravilnika, ukoliko je za objekat propisana izrada glavnog projekta zaštiteod požara i pribavljanje saglasnosti na projekat za izvođenje, u skladu sa propisima kojima se uređuje zaštita od požara;
- elaborat energetske efikasnosti, za zgrade za koje je propisano utvrđivanje energetskih svojstava, izrađen prema propisima o energetskoj efikasnosti zgrada;
- studija o proceni uticaja na životnu sredinu, ukoliko je utvrđena potreba procene uticaja na životnu sredinu u skladu sa propisima kojima se uređuje ova oblast.
Projektu za građevinsku dozvolu, zavisno od vrste i klase objekta, se prema potrebi prilažu i drugi elaborati i studije kojima se dokazuje ispunjenje osnovnih zahteva za objekat, izrađeni u skladu sa propisima.
Pre podnošenja zahteva za građevinsku dozvolu, za potrebe izrade projekta za građevinsku dozvolu, potrebno je pribaviti lokacijske uslove, s obzirom na to da je u konkretnom slučaju reč o dogradnji objekta za koju se izdaje građevinska dozvola, u skladu sa čl. 53a st.1. Zakona o planiranju i izgradnji.
Podnošenje zahteva za izdavanje lokacijskih uslova vrši se u skladu sa čl.6. Pravilnika o postupku sprovođenja objedinjene procedure elektronskim putem, koji možete pronaći ovde.
Takođe, u konkretnom slučaju izvođenja radova na dogradnji objekta vrši se izrada projekta za izvođenje, osim ukoliko je reč o objektu kategorije "A", u skladu sa čl.18. Pravilnika o sadržini, načinu i postupku izrade i načinu vršenja kontrole tehničke dokumentacije prema klasi i nameni objekata, koji možete pronaći ovde.
U skladu sa čl.18. Pravilnika o sadržini, načinu i postupku izrade i načinu vršenja kontrole tehničke dokumentacije prema klasi i nameni objekata, projekat za izvođenje je obavezan za građenje objekata za koje je pribavljena građevinska dozvola, osim za objekte kategorije "A".
Napominjemo da se rešenjem o građevinskoj dozvoli može, pored odobrenja izgradnje objekta za koji je potrebno pribaviti građevinsku dozvolu, odobriti i izvođenje radova, odnosno promena namene iz čl.145. Zakona (s obzirom na to da je reč o jednostavnijim objektima od onih za koje se ishoduje građevinska dozvola). To znači da u konkretnom slučaju nije obavezno podnositi dva zahteva - zahtev za izdavanje rešenja kojim se odobrava promena namene i zahtev za izdavanje rešenja o građevinskoj dozvoli, već se u konkretnom slučaju može podneti samo zahtev za izdavanje građevinske dozvole.
Promena namene objekta bez izvođenja građevinskih radova vrši se na osnovu rešenja kojim se odobrava izvođenje tih radova, odnosno promena namene objekta, koje izdaje organ nadležan za izdavanje građevinske dozvole, u skladu sa čl.145.st.1. Zakona o planiranju i izgradnji.
Podnošenje zahteva za izdavanje rešenja kojim se odobrava promena namene objekta vrši se u skladu sa čl.28. Pravilnika o postupku sprovođenja objedinjene procedure elektronskim putem, koji možete pronaći ovde.
Za izvođenje radova na dogradnji objekta potrebno je pribaviti građevinsku dozvolu, u skladu sa članom 16. Pravilnika o postupku sprovođenja objedinjene procedure elektronskim putem.
U skladu sa čl.58. Pravilnika o sadržini, načinu i postupku izrade i načinu vršenja kontrole tehničke dokumentacije prema klasi i nameni objekata, uz projekat za građevinsku dozvolu prilažu se sledeći elaborati:
- elaborat o geotehničkim uslovima izgradnje, izrađen prema propisima o geološkim istraživanjima;
- elaborat zaštite od požara, kojim se utvrđuju mere za zaštitu od požara, čiji je sadržaj određen uskladu sa Prilogom 11 ovog pravilnika, ukoliko je za objekat propisana izrada glavnog projekta zaštiteod požara i pribavljanje saglasnosti na projekat za izvođenje, u skladu sa propisima kojima se uređuje zaštita od požara;
- elaborat energetske efikasnosti, za zgrade za koje je propisano utvrđivanje energetskih svojstava, izrađen prema propisima o energetskoj efikasnosti zgrada;
- studija o proceni uticaja na životnu sredinu, ukoliko je utvrđena potreba procene uticaja na životnu sredinu u skladu sa propisima kojima se uređuje ova oblast.
Projektu za građevinsku dozvolu, zavisno od vrste i klase objekta, se prema potrebi prilažu i drugi elaborati i studije kojima se dokazuje ispunjenje osnovnih zahteva za objekat, izrađeni u skladu sa propisima.
Pre podnošenja zahteva za građevinsku dozvolu, za potrebe izrade projekta za građevinsku dozvolu, potrebno je pribaviti lokacijske uslove, s obzirom na to da je u konkretnom slučaju reč o dogradnji objekta za koju se izdaje građevinska dozvola, u skladu sa čl. 53a st.1. Zakona o planiranju i izgradnji.
Podnošenje zahteva za izdavanje lokacijskih uslova vrši se u skladu sa čl.6. Pravilnika o postupku sprovođenja objedinjene procedure elektronskim putem, koji možete pronaći ovde.
Takođe, u konkretnom slučaju izvođenja radova na dogradnji objekta vrši se izrada projekta za izvođenje, osim ukoliko je reč o objektu kategorije "A", u skladu sa čl.18. Pravilnika o sadržini, načinu i postupku izrade i načinu vršenja kontrole tehničke dokumentacije prema klasi i nameni objekata, koji možete pronaći ovde.
U skladu sa čl.18. Pravilnika o sadržini, načinu i postupku izrade i načinu vršenja kontrole tehničke dokumentacije prema klasi i nameni objekata, projekat za izvođenje je obavezan za građenje objekata za koje je pribavljena građevinska dozvola, osim za objekte kategorije "A".
Napominjemo da se rešenjem o građevinskoj dozvoli može, pored odobrenja izgradnje objekta za koji je potrebno pribaviti građevinsku dozvolu, odobriti i izvođenje radova, odnosno promena namene iz čl.145. Zakona (s obzirom na to da je reč o jednostavnijim objektima od onih za koje se ishoduje građevinska dozvola). To znači da u konkretnom slučaju nije obavezno podnositi dva zahteva - zahtev za izdavanje rešenja kojim se odobrava promena namene i zahtev za izdavanje rešenja o građevinskoj dozvoli, već se u konkretnom slučaju može podneti samo zahtev za izdavanje građevinske dozvole.
Ne, izvođenje radova u konkretnom slučaju vrši se na osnovu rešenja o odobrenju izvođenja radova iz čl.145. Zakona o planiranju i izgradnji.
Podnošenje zahteva za izdavanje rešenja kojim se odobrava izvođenje radova iz čl.145. Zakona vrši se u skladu sa čl.28. Pravilnika o postupku sprovođenja objedinjene procedure elektronskim putem, koji možete pronaći ovde.
S obzirom da se u konkretnom slučaju izvode radovi kojima se menja spoljni izgled objekta, potrebno je za pre pribavljanja rešenja o odobrenju izvođenja radova iz čl.145. Zakona, za potrebe izrade idejnog projekta, prethodno pribaviti lokacijske uslove, u skladu sa čl.2. Uredbe o lokacijskim uslovima, koju možete pronaći ovde.
Podnošenje zahteva za izdavanje lokacijskih uslova vrši se u skladu sa čl.6. Pravilnika o postupku sprovođenja objedinjene procedure elektronskim putem, koji možete pronaći ovde.
Dokumentacija koje se prilaže uz zahtev za izdavanje upotrebne dozvole propisana je čl.42. Pravilnika o postupku sprovođenja objedinjene procedure elektronskim putem, koji možete pronaći ovde.
Da, ukoliko investitor ne poseduje kvalifikovani elektronski potpis, može ovlastiti drugo fizičko ili pravno lice (punomoćnika) da u njegovo ime podnese zahtev.
Podnosilac zahteva može biti fizičko lice koje je istovremeno i investitor, zakonski zastupnik pravnog lica investitora (direktor ili vlasnik), ovlašćeno lice investitora (lice upisano u APR, zaposleni kojeg ovlasti zakonski zastupnik) ili punomoćnik (projektant, advokat ili treće fizičko lice).
Ne, nije moguće izvršiti „preuzimanje potpisa“. Svi dokumenti koje podnosilac zahteva dostavlja u objedinjenoj proceduri dostavljaju se u formi elektronskog dokumenta, u .pdf formatu, potpisanom kvalifikovanim elektronskim potpisom.
U skladu sa čl.3 st.7. Pravilnika o postupku sprovođenja objedinjene procedure elektronskim putem, ako se zahtev podnosi preko punomoćnika, uz zahtev se prilaže skenirana kopija (digitalizovani primerak) punomoćja, koja ne mora biti overena od strane organa koji je po zakonu nadležan za overu, s tim što nadležni organ može naknadno tražiti da mu se dostavi overeno punomoćje, ako posumnja u njegovu istinitost.
Punomoćje potpisuje punomoćnik kvalifikovanim elektronskim potpisom.
Što se tiče tehničke dokumentacije, ona se potpisuje i dostavlja u skladu sa Uputstvom o formatima elektronskih dokumenata tehničke dokumentacije i njihovim dostavljanjem u CEOP, koje možete pronaći ovde.