Oblast: Sva pitanja
Na ovoj stranici možete pronaći odgovore na neka od do sada postavljenih pitanja u vezi sa odredbama Zakona o planiranju i izgradnji. Pitanja i odgovori su sistematizovani prema redosledu podnaslova iz Zakona. Omogućeno je i vršenje pretrage pitanja i odgovora po ključnim rečima. Ukoliko ne nađete odgovor koji ste tražili, možete nam poslati vaše pitanje preko stranice za postavljanje pitanja.
Pitanja i odgovore po oblastima u PDF formatu možete preuzeti na sledećoj stranici: PDF-ovi po oblastima.
Shodno čl.36. Pravilnika o sadržini, načinu i postupku izrade i načinu vršenja kontrole tehničke dokumentacije prema klasi i nameni objekata, idejno rešenje za inženjerske objekte sadrži one delove po oblastima koji su potrebni za izdavanje lokacijskih uslova, prema pravilima struke, na nivou koji je odgovarajući idejnom rešenju za zgrade.
Potrebno je uneti podatke o objektu kako je definisano u projektu za građevinsku dozvolu.
Članom 133. tačka 2. Zakona o planiranju i izgradnji propisano je da Ministarstvo građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture izdaje građevinsku dozvolu za izgradnju nuklearnih objekata i drugih objekata koji služe za proizvodnju nuklearnog goriva, radioizotopa, ozračivanja, uskladištenje radioaktivnih sirovina i otpadnih materija za naučno-istraživačke svrhe.
Ukoliko se predmetni objekat može podvesti pod neki od objekata opisanih u članu 133. tačka 2. Zakona, Ministarstvo građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture je nadležno za izdavanje građevinske dozvole za njegovu izgradnju. U suprotnom, nadležan je organ jedinice lokalne samouprave na čijoj teritoriji se planira izgradnja.
1.Ne, potrebno je da predsednik Komisije, kao i članovi Komisije imaju odgovarajuću licencu za obavljanje stručnih poslova u oblasti planiranja, uređenja prostora i izgradnje.
U skladu sa čl.52. st.2. Zakona o planiranju i izgradnji, predsednik i članovi Komisije imenuju se iz reda stručnjaka za oblast prostornog planiranja i urbanizma i drugih oblasti koje su od značaja za obavljanje stručnih poslova u oblasti planiranja, uređenja prostora i izgradnje, sa odgovarajućom licencom, u skladu sa ovim zakonom.
Članom 2. i 3. Odluke o vrstama licenci koje izdaje Inženjerska komora Srbije (ovde), propisane su licence za odgovornog planera i urbanistu, koji mogu obavljati stručne poslove u oblasti planiranja, uređenja prostora i izgradnje.
- S obzirom da Zakonom o planiranju i izgradnji nije propisano drugačije, predsednik komisije može biti lice koje je vlasnik firme sa navedenom šifrom delatnosti.
3.Ne.
U skladu sa čl.52. st.2. Zakona o planiranju i izgradnji, predsednik i članovi Komisije imenuju se iz reda stručnjaka za oblast prostornog planiranja i urbanizma i drugih oblasti koje su od značaja za obavljanje stručnih poslova u oblasti planiranja, uređenja prostora i izgradnje, sa odgovarajućom licencom, u skladu sa ovim zakonom.
- S obzirom da Zakonom o planiranju i izgradnji nije propisano drugačije, članovi komisije mogu biti zaposlena u organu jedinice lokalne samouprave zaduženom za izdavanje lokacijskih uslova i građevinskih dozvola.
- S obzirom da Zakonom o planiranju i izgradnji nije propisano drugačije, članovi komisije mogu biti zaposlena u javnom preduzeću čiji je osnivač jedinica lokalne samouprave.
Članovima 13-16. Pravilnika o uslovima i načinu rada Komisije za stručnu kontrolu planskih dokumenata, Komisije za kontrolu usklađenosti planskih dokumenata i Komisije za planove jedinice lokalne samouprave (ovde), propisani su uslovi i način rada Komisije za planove jedinice lokalne samouprave:
V. KOMISIJA ZA PLANOVE JEDINICE LOKALNE SAMOUPRAVE
- Uslovi za rad Komisije za planove jedinice lokalne samouprave
Član 13.
Komisija za planove jedinice lokalne samouprave obavlja stručne poslove u postupku izrade i sprovođenja planskih dokumenata iz nadležnosti jedinice lokalne samouprave, obavlja stručnu kontrolu planskih dokumenata iz nadležnosti jedinice lokalne samouprave i obavlja poslove javnog uvida u planski dokument iz nadležnosti jedinice lokalne samouprave, u skladu sa Zakonom. Skupština jedinice lokalne samouprave obrazuje komisiju za planove jedinice lokalne samouprave, u skladu sa Zakonom.
Jedna trećina članova Komisije za planove jedinice lokalne samouprave, imenuje se na predlog ministra nadležnog za poslove prostornog planiranja i urbanizma.
U slučaju kada se teritorija jedinice lokalne samouprave nalazi u potpunosti na teritoriji autonomne pokrajine, jedna trećina članova Komisije za planove jedinice lokalne samouprave se imenuje na predlog nadležnog organa autonomne pokrajine za poslove prostornog planiranja i urbanizma.
Glavni urbanista je po funkciji i predsednik Komisije za planove jedinice lokalne samouprave u slučaju kada jedinica lokalne samouprave imenuje glavnog urbanistu u skladu sa Zakonom.
Član 14.
Predsedniku i članovima komisije iz člana 13. ovog pravilnika za rad u komisiji pripada naknada.
Iznos naknade utvrđuje se aktom o obrazovanju komisije.
Pravo na naknadu imaju lica koja nisu u radnom odnosu u nadležnom organu jedinice lokalne samouprave koji sprovodi postupak stručne kontrole i postupak javnog uvida i kojima nije u opisu posla obavljanje poslova iz delokruga rada komisije iz člana 13. ovog pravilnika.
- Način rada Komisije za planove jedinice lokalne samouprave
Član 15.
Komisija iz člana 13. ovog pravilnika radi prema odredbama Zakona, odnosno u skladu sa propisom kojim se uređuje stručna kontrola, rani javni uvid i javni uvid u planski dokument.
Komisija iz člana 13. ovog pravilnika bliže uređuje svoj rad poslovnikom o radu komisije.
Poslovnik o radu komisije predlaže predsednik komisije i donosi ga komisija većinom glasova na konstitutivnoj sednici.
Poslovnikom o radu bliže se uređuje način sazivanja sednice, rad na sednici, način vođenja zapisnika, način glasanja i odlučivanja, način sačinjavanja i potpisivanja zapisnika, odnosno izveštaja o obavljenoj stručnoj kontroli, odnosno o obavljenom javnom uvidu.
Član 16.
Komisija iz člana 13. ovog pravilnika može obrazovati radne timove za pojedina složena pitanja iz oblasti: saobraćaja, pejzažnog uređenja i ekologije, zaštite graditeljskog nasleđa i urbane rekonstrukcije, infrastrukture, kao i za tehnoekonomska pitanja i arhitektonsko oblikovanje.
Komisija zaključkom o obrazovanju radnog tima određuje broj članova i sastav radnih timova.
Predsednik komisije saziva sednicu radnog tima i određuje dnevni red.
U slučaju kada je potrebno obrazložiti pojedine stavove i mišljenja komisije, sednici radnog tima prisustvuje i član komisije koga odredi komisija.
Radni tim radi na sednicama, kojima prisustvuje većina članova radnog tima, a donosi zaključke većinom glasova prisutnih članova radnog tima, o čemu se sastavlja zapisnik.
Sednicom radnog tima predsedava član radnog tima koga odredi radni tim.
Zapisnik sa zaključcima radnog tima je obavezan deo materijala koji se razmatra na sednici komisije.
Građenje bunara vrši se na osnovu rešenja o odobrenju izvođenja radova iz čl.145. Zakona o planiranju i izgradnji, koje izdaje organ nadležan za izdavanje građevinske dozvole.
U skladu sa čl.145. st.1. Zakona o planiranju i izgradnji, građenje objekata iz čl.2.tač.24) ovog zakona vrši se na osnovu rešenja o odobrenju izvođenja radova iz čl.145. Zakona o planiranju i izgradnji, koje izdaje organ nadležan za izdavanje građevinske dozvole.
Shodno čl.2.tač.24) Zakona, pomoćni objekat jeste objekat koji je u funkciji glavnog objekta, a gradi se na istoj parceli na kojoj je sagrađen ili može biti sagrađen glavni stambeni, poslovni ili objekat javne namene (garaže, ostave, septičke jame, bunari, cisterne za vodu i sl.).
Podnošenje zahteva za izdavanje rešenja kojim se odobrava izvođenje radova iz čl.145. Zakona vrši se u skladu sa čl.28. Pravilnika o postupku sprovođenja objedinjene procedure elektronskim putem, koji možete pronaći ovde.
Izvođač radova u konkretnom slučaju može biti fizičko lice, koje raspolaže odgovarajućim stručnim znanjem za tu vrstu radova, s obzirom na to da je u konkretnom slučaju reč o izgradnji objekta iz čl.2. Pravilnika o objektima na koje se ne primenjuju pojedine odredbe Zakona o planiranju i izgradnji, koji možete pronaći ovde.
Shodno čl.2. Pravilnika o objektima na koje se ne primenjuju pojedine odredbe Zakona o planiranju i izgradnji, odredbe Zakona o izvođaču radova ne primenjuje se na sledeće klase objekata:
1) klasa 111011, samo za objekte površine do 200 m²;
2) klasa 112111, samo za objekte površine do 200 m²;
3) klasa 112211, samo za objekte površine do 200 m²;
4) klasa 124220;
5) klasa 127111, samo za objekte površine do 200 m²;
6) klasa 127121, samo za objekte površine do 200 m²;
7) klasa 127141, samo za objekte površine do 200 m²;
8) klasa 127230.
Odredbe stava 1. ovog člana odnose se i na izgradnju objekata i izvođenje radova za koje se ne izdaje građevinska dozvola, kao i za gradnju zidanih ograda i pomoćnih objekta koji nisu posebno navedeni u aktu kojim je utvrđena klasifikacija objekata, u smislu zakona kojim se uređuje građenje objekata.
U slučaju iz st. 1. i 2. ovog člana, ne primenjuju se odredbe koje se odnose na izvođača radova predviđene Zakonom, osim odredbi koje se odnose na podnošenje izjave o završetku izrade temelja.
Ukoliko je u konkretnom slučaju reč o objektu navedenom u čl.2. ovog pravilnika, izvođač radova ne mora ispunjavati uslove propisane zakonom, odnosno izvođač radova ne mora biti privredno društvo, pravno lice ili preduzetnik – izvođač radova može biti fizičko lice.
U tom slučaju, fizičko lice koje ispunjava propisane uslove za odgovornog izvođača za tu vrstu radova (imalac odgovarajuće licence) podnosi izjavu o završetku izrade temelja.
Potrebno je da se obratite nadležnom organu da odluči da li je u konkretnom slučaju potrebno pribavljati lokacijske uslove.
Takođe, mišljenja smo da možete i da podnesete zahtev za izdavanje rešenja o odobrenju izvođenju radova iz čl.145. Zakona, a nadležni organ će u konkretnom slučaju odlučiti o tome da li je naknadno za predmetne radove potrebno pribaviti lokacijske uslove.
Položaj objekta u odnosu na regulaciju i u odnosu na granice građevinske parcele određeni su pravilima građenja u planskom dokumentu.
Potrebno je da organu nadležnom za izdavanje građevinske dozvole podnesete zahtev za izdavanje informacije o lokaciji koja sadrži podatke o mogućnostima i ograničenjima gradnje na određenoj kat. parceli u skladu sa važećim planskim dokumentom.
Ne postoji utvrđena „cena“ građevinske dozvole.
Prilikom podnošenja zahteva potrebno je priložiti dokaz o uplati naknade za CEOP-a (iznose možete pronaći ovde) i dokaz o uplati administrativne takse, za čije iznose se morate obratiti nadležnom organu kome podnosite zahtev.
Da, glavnu svesku elektronski potpisuju glavni projektant i odgovorno lice projektanta.
U skladu sa Uputstvom o formatima elektronskih dokumenata i njihovim dostavljanjem kroz CEOP, elektronsko potpisivanje glavne sveske obavezno vrši:
-odgovorno lice projektanta (preduzetnika, odnosno pravnog lica koje je nosioc izrade tehničke dokumentacije)
-glavni projketant
Uputstvo o formatima elektronskih dokumenata i njihovim dostavljanjem kroz CEOP, potpisano od strane v.d. pomoćnika ministra Darinke Đuran i državnog sekretara Aleksandre Damnjanović, možete pronaći ovde.
Građenje objekata iz člana 2. tač. 24) i 24a) ovog zakona, izvođenje radova na investicionom održavanju objekta i uklanjanju prepreka za osobe sa invaliditetom, izgradnja sekundarnih, odnosno distributivnih mreža komunalne infrastrukture u okviru postojeće regulacije ulica, kao i uređenje saobraćajnica u okviru postojeće regulacije ulica, rekonstrukcija, adaptacija, sanacija, promena namene objekta bez izvođenja građevinskih radova, promena namene uz izvođenje građevinskih radova, izvođenje radova na razdvajanju ili spajanju poslovnog ili stambenog prostora, ugradnja unutrašnjih instalacija (gas, struja, voda, toplotna energija i sl.) u postojeći objekat, postavljanje antenskih stubova i sekundarnih, odnosno distributivnih delova elektronske komunikacione mreže, pojedinačni elektrodistributivni i elektroprenosni stubovi, deo srednjenaponske elektrodistributivne mreže koji obuhvata 10 kv, 20 kv i kv vod, tipske transformatorske stanice 10/04 kv, 20/04 kv i 35 kv naponski nivo i deo elektrodistributivne mreže od transformatorske stanice 10/04 kv, 20/04 kv, 35/10 (20) kv i 35/04 kv do mesta priključka na objektu kupca (1 kv), 10 kv i 20 kv razvodna postrojenja, manje crpne stanice i manji ski liftovi, priključci na izgrađenu vodovodnu, kanalizacionu, gasnu i sl. mrežu; kompresorske jedinice za gas, uređaji za isporuku gasa, elektrane koje koriste obnovljive izvore energije instalirane snage 50 kW, tipski toplovodni priključci, građenje zidanih ograda, vrše se na osnovu rešenja kojim se odobrava izvođenje tih radova, odnosno promena namene objekta, koje izdaje organ nadležan za izdavanje građevinske dozvole.
Dokumentacija koja se prilaže uz zahtev za izdavanje rešenja kojim se odobrava izvođenje radava iz čl.145. Zakona propisana je čl.28. Pravilnika o postupku sprovođenja objedinjene procedure elektronskim putem, koji možete pronaći ovde.
U skladu sa Uputstvom o formatima elektronskih dokumenata i njihovim dostavljanjem kroz CEOP (ovde), tekstualni deo geodetskog snimka temelja i elaborata geodetskih radova dostavlja se u .pdf formatu, koji je elektronski potpisan.
Grafički prilozi geodetskog snimka temelja i elaborata geodetskih radova dostavljaju se, kao jedan ili više elektronskih dokumenata, u sledećim formatima:
- .dwg ili .dwf (.dwfx) koji su elektronski potpisani; ili
- .dwg ili .dwf (.dwfx) koji nisu elektronski potpisani, sa pratećim dokumentom formata .pdf istog sadržaja koji je elektronski potpisan
Katastarsko-topografski plan se takođe dostavlja u sledećim formatima:
- .dwg ili .dwf (.dwfx) koji su elektronski potpisani; ili
- .dwg ili .dwf (.dwfx) koji nisu elektronski potpisani, sa pratećim dokumentom formata .pdf istog sadržaja koji je elektronski potpisan