Oblast: Sva pitanja
Na ovoj stranici možete pronaći odgovore na neka od do sada postavljenih pitanja u vezi sa odredbama Zakona o planiranju i izgradnji. Pitanja i odgovori su sistematizovani prema redosledu podnaslova iz Zakona. Omogućeno je i vršenje pretrage pitanja i odgovora po ključnim rečima. Ukoliko ne nađete odgovor koji ste tražili, možete nam poslati vaše pitanje preko stranice za postavljanje pitanja.
Pitanja i odgovore po oblastima u PDF formatu možete preuzeti na sledećoj stranici: PDF-ovi po oblastima.
Zakonom o planiranju i zgradnji nije predviđen rok važenja rešenja o odobrenju izvođenja radova na koje se primenjuje član 145. tog zakona, tako da niti ima mogućnosti niti je potrebno produžavati rok važenja tog rešenja. Potrebno je podneti prijavu radova u lektronskom sistemu objedinjnene procedure ovde ovde https://ceop.apr.gov.rs/eregistrationportal/Public/Home , i nakon toga započeti sa izvođenjem radova na koje se odnosi predmetno rešenje.
Na pretvaranje tavanskog prostora (koji predstavlja zajednički deo stambene zgrade) u stambeni prostor ne primenjuje se član 145. Zakona o planiranju i izgradnji kao u slučaju kada se radi o prenameni stambenog prostora (izgrađenog u skladu sa zakonom) u poslovni prostor ili poslovnog u stambeni ili adaptaciji.
U ovom konkretnom slučaju potrebno je u redovnom postupku kroz elektronski sistem objedinjene procedure pribaviti prvo, lokacijske uslove kako bi se utvrdilo da li postoje mogućnosti ili ograničenja za pretvaranje tavanskog u stambeni prostor ili ne.
Zatim je potrebno rešiti imovinske odnose, odnosno pribaviti odgovarajuće saglasnosti od stanara – vlasnika stanova u stambenoj zgradi u skladu sa odredbama Zakona o održavanju stambenih zgrada, potom podneti zahtev za izdavanje građevinske dozvole a nakon ravnosnažnosti rešenja o građevinskoj dozvoli, podneti i prijavu radova.
Sve ove zahteve možete podneti ovde:https://ceop.apr.gov.rs/eregistrationportal/Public/Home.
Uz zahtev u zavisnosti od toga da li se radi o izdavanju lokacijskih uslova, građevinske dozvole ili prijave radova podnosi se dokumentacija iz člana 6., 16. i 31. Pravilnika o postupku sprovođenja objedinjene procedure elektronskim putem (Sl. glasnik RS br. 113/2015).
Ukoliko se radi o sanaciji krova i krovnog pokrivača potrebno je izraditi tehnički opis i popis radova i podneti zahtev za izdavanje rešenja o odobrenju izvođenja radova u skladu sa članom 145. Zakona o planiranju i izgradnji.
Ukoliko se planiranim radovima vrši povećanje visine objekta, u tom slučaju potrebno je prvo pribaviti informaciju o lokaciji kako bi se utvrdili urbanistički parametri na osnovu važećeg planskog dokumenta a potom u elektronskom sistemu objedinjene procedure pribaviti lokacijske uslove a potom i rešenje o građevinskoj dozvoli i izvršiti prijavu radova.
Sve zahteve u okviru objedinjenene procedure (osim zahteva za informaciju o lokaciji) možete podneti ovde: https://ceop.apr.gov.rs/eregistrationportal/Public/Home.
Uz zahtev u zavisnosti od toga da li se radi o izdavanju lokacijskih uslova, građevinske dozvole ili prijave radova podnosi se dokumentacija iz člana 6., 16. i 31. Pravilnika o postupku sprovođenja objedinjene procedure elektronskim putem (Sl. glasnik RS br. 113/2015).
Elektronsko potpisivanje tehničke dokumentacije koja se dostavlja u objedinjenoj proceduri bliže je regulisano Uputstvom – formati elektronskih dokumenata i njihovo dostavljanje u CEOP koje možete naći ovde
http://gradjevinskedozvole.rs/Files/00332/Tehnicko-uputstvo-formati-elektronskih-dokumenata-tehnicke
Na postupak sprovođenja objedinjene procedure primenjuje se Pravilnik o sprovođenju postupka objedinjene procedure elektronskim putem (Sl. glasnik RS br. 113/2015) u odnosu na sva pitanja regulisana tim podzakonskim aktom i Zakonom o planiranju i izgradnji. Na ostala pitanja supsidijarno se primenjuju odredbe Zakona o opštem upravnom postupku.
Informacioni sistem CEOP zasniva se na toku postupka koji je regulisan propisima kojima je regulisana objedinjena procedura. U slučaju kada nadležni organ nađe da ima mesta vršenju radnji koje su regulisane ZUP-om (saslušanje stranka, uviđaj na terenu, službena beleška, učešće zainteresovanog lica i sl. ) do eventualne dopune elektronskog sistema, na raspolaganju su dve opcije:
- prva opcija - da zapisnik o preduzetim radnjama sastavi u papirnoj formi i čuva ga u postojećem predmetu i da u opciji predviđenoj u sistemu „komentar“ unese podatak o preduzetim radnjama kao i naznaku da su u spisima predmeta koji se vodi u papirnoj formi na raspolaganju originalni zapisnici o preduzetim radnjama u toku postupka,naravno uz uz obavezu navođenja podtaka o predzetim radnjama u obrazloženju odluke donete u objedinjenoj proceduri,
- druga opcija – da nadležni organ po sastavljanju zapisnika o preduzetim radnjama u skladu sa ZUP-om koji čuva u originalu u spisima predmeta u papirnoj formi, isti digitalizuje (prebaci u .pdf format digitalno potpisan od strane službenog lica koje je sastavilo zapisnik) i unese ga u sistem u trenutku kada rukovodiocu šalje na odobrenje nacrt akta u postupku objedinjene procedure.
1.
Sistem, za sada, ne poznaje mogućnost da se unose podaci za više lice – suinvestitora izvođenja radova ili izgradnje objekta, zato je potrebno ili u praznim poljima u kojima je moguće unositi tekst ili u posebnom dokumentu koji će se usnimiti u sistem korišćenjem opcije „ostala dokumenta koja se podnose uz zahtev“, navesti da rešenje treba da glasi na više lice za koje treba dostaviti i sve ostale podatke koji se u sistemu traže.
2.
Dostavljanje tehničke dokumentacije u papirnoj formi regulisano je bliže Uputstvom – formati elektronskih dokumenata i njihovo dostavljanje u CEOP koje možete naći ovde
http://gradjevinskedozvole.rs/Files/00332/Tehnicko-uputstvo-formati-elektronskih-dokumenata-tehnicke
dokumentacije-i-dostavljanje-u-CEOP-u.pdf
U konkretnom slučaju radi se o projektnoj dokumentaciji koja je izrađena pre stupanja na snagu Pravilnika o postupku sprovođenja objedinjne procedure elektronskim putem (Sl. glasnik RS br. 113/2015), potrebno je postupiti na način kako je to utvrđeno u gore navedenom Uputstvu u odeljku „Dostavljanje tehničke dokumentacije u papirnoj formi“.
Uslovi i način obezbeđivanja prostora za parkiranje i garažiranje vozila regulisano je u čl. 33 Pravilnika o opštim pravilima parcelacije, regulacije i izgradnje (Sl. glasnik RS br. 22/2015). Istim Pravilnikom nije predviđen alternativan način obezbeđivanja parking mesta u slučaju kada to nije moguće u okviru građevinske parcele investitora.
Stoga je potrebno od organa nadležnog za urbanizam pribaviti i informaciju o lokaciji kako bi se utvrdilo koji uslovi za obezbeđenje parkiranja su predviđeni važećim planskim dokumentom za vaš deo naselja.
Ukoliko se radi o nadogradnji porodične kuće koja i pored toga ima samo jedan stan, u tom slučaju primenjuje se član 33 Pravilnika.
Ukoliko je reč o većem broju stanova (koji su etažno izdvojeni i upisani kao posebni delovi objekta u evidenciji RGZ Službe za katastar nepokretnosti) ili je važećim planskim dokumentom predviđen za objekte veće površine i odgovarajući broj parking mesta, potrebno je uvidom u važeći planski dokument za vaš deo naselja utvrditi da li je predviđen alternativan način obezbeđivanja parking mesta.
U skladu sa Pravilnikom o sadržini, načinu i postupku izrade i načinu vršenja kontrole tehničke dokumentacije prema klasi i nameni objekata (Sl. glasnik RS br. 23/2015 i 77/2015), sastavni deo glavne sveske je i Odluka investitora o određivanju glavnog projektanta popunjena u obrascu koji je označen kako prilog br. 8 Pravilnika.
Tu odluku investitor može pre izrade tehničke dokumentacije u formi papirnog dokumenta potpisati svojeručnim potpisom i overiti pečatom, ukoliko se radi o investitoru preduzetniku ili privrednom društvu, odnosno svojeručnim potpisom ako je reč o investitoru fizičkom licu.
Kako je reč o dokumentu koji je zajedno sa ostalim dokumentima čini glavnu svesku - tekstualni deo tehničke dokumentacije, po izradi te dokumentacije i prevođenju u format .pdf elktornski potpis stavlja odgovorno lice projektanta (preduzetnik/pravno lice koje je nosilac izrade projektne dokumentacije) i glavni projektant.
Elektronsko potpisivanje tehničke dokumentacije koja se dostavlja u objedinjenoj proceduri bliže je regulisano Uputstvom – formati elektronskih dokumenata i njihovo dostavljanje u CEOP koje možete naći ovde
Članom 10. Odluke o vrstama licenci koje izdaje Inženjerska komora Srbije propisan je opis delatnosti koje obavlja odgovorni projektant telekomunikacionih mreža i sistema sa licencom 353.
U skladu sa čl.10. ove odluke, lice sa licencom 353 može vršiti izradu sledećih projekata:
- Telekomunikacionih mreža i sistema, mesne, regionalne, magistralne, vazdušne, kablovske, (KDS, Optika, ATC, SDH, PDH, RR sistemi, Mobilna telefonija, SAT sistemi), i dr.;
- Pristupnih mreža (ISDN, ADSL, Primarna i sekundarna kablovska mreža) i dr.;
- Instalacija za distribuciju RA i TV programa, i sistemi ZAS i KDS.;
- Telefonskih, računarskih instalacija i mreža, strukturno kabliranje za stambene i poslovne objekte i dr.;
- Interfonskih i videointerfonskih sistema, video nadzor, internu TV, detekciju gasa i dojavu požara, tehničko obezbeđenje objekta, evidenciju i kontrolu pristupa i dr.;
- Telemetrije, upravljanja procesima i sistemima u industriji, elektroprivredi, vazdušnom, drumskom, rečnom i železničkom saobraćaju i dr.;
- Upravljanja elektromotornim, i drugim (hidrauličnim i pneumatskim) pogonima, merenja i regulacija na stambenim, poslovnim, industrijskim i javnim objektima i dr.;
- Upravljanja elektromotornim pogonima sa energetskim pretvaračima i povratnim spregama po raznim veličinama, višemotornim pogonima (do 35 KV) u raznim industrijskim pogonima (valjaonice, industrija papira, rudnici, površinski kopovi, itd.);
- Upravljanja sistemima i postrojenjima sa centralnim i distribuiranim sistemima upravljanja (PLC);
- Upravljanja i regulacija industrijskih i drugih procesa;
- Mernih sistema raznih namena;
- Napajanja i NN elektroenergetski razvod (do 1000 V naizmeničnog napona, odnosno 1500 V jednosmernog napona), instalacija uzemljenja i gromobranske zaštite za napred navedene objekte;
- Telekomunikacionih mreža i sistema za nuklearne objekte i druge objekte koji služe za proizvodnju nuklearne energije, nuklearnog goriva i radioizotopa, za uskladištenje radioaktivnih otpadnih materija, kao i u naučno-istraživačke svrhe u oblasti nuklearne tehnike
- Telekomunikacionih mreža i sistema za objekte za proizvodnju i preradu nafte i gasa, međunarodne i magistralne gasovode i naftovode za transport, gasovode nazivnog radnog nadpritiska preko 16 bar, skladišta nafte, gasa i naftnih derivata kapaciteta preko 500 tona i magistralne i regionalne toplodalekovode
- Telekomunikacionih mreža i sistema za objekte bazne i prerađivačke hemijske industrije, crne i obojene metalurgije, objekte za preradu kože i krzna, objekte za preradu kaučuka, objekte za proizvodnju celuloze i papira i objekte za preradu nemetalnih minerala
- Telekomunikacionih mreža i sistema za hidroelektrane i termoelektrane snage 10 MVA i veće;
- Telekomunikacionih mreža i sistema za objekte kulturnih dobara od nacionalnog i međunarodnog značaja i objekte u njihovoj zaštićenoj okolini i druga zaštićena dobra od nacionalnog i međunarodnog značaja, u skladu sa zakonom;
- Telekomunikacionih mreža i sistema za postrojenja i uređaje za uklanjanje otpada spaljivanjem i hemijskim postupcima, kao i za objekte za proizvodnju, skladištenje i uništavanje opasnih materija i skladištenje i uništavanje štetnih materija i otpada koji ima svojstvo opasnih materija;
- Telekomunikacionih mreža i sistema za aerodrome za javni vazdušni saobraćaj:
- Objekti visokogradnje na aerodromskom kompleksu (putnički terminali, robni terminali, vazduhoplovne baze - hangari, objekti infrastrukture i objekti za radio-navigacionu opremu);
- Objekti niskogradnje na aerodromskom kompleksu (poletno-sletne staze, rulne staze, pristanišne platforme, hangarske platforme);
- Telekomunikacionih mreža i sistema za mehanizovana teretna i javna putnička pristaništa;
- Telekomunikacionih mreža i sistema za autoputeve, magistralne i regionalne puteve i saobraćajne priključke na autoputeve, magistralne i regionalne puteve i dr.;
- Telekomunikacionih mreža i sistema za putne objekte (mostove i tunele) i dr.;
- Telekomunikacionih mreža i sistema za javne železničke infrastrukture i priključke;
- Telekomunikacionih mreža i sistema za objekte na železničkim prugama (mostovi i tuneli);
- Telekomunikacionih objekata u sistemima veza koji su međunarodnog i magistralnog značaja i za telekomunikacione objekte koji se grade na teritoriji dve ili više opština, zaključno sa glavnim kapacitetima.
Pravo korišćenja koje je stečeno u skladu sa propisima kojima je bilo uređeno građevinsko zemljište do 13. maja 2003.godine, shodno pod uslovom da je nosilac tog prava upisan u javnu knjigu o evidenciji nepokretnosti i pravima na njima, predstavlja slučaj na koji se primenjuju odredbe Zakona o pretvaranju prava korišćenja građevinskog zemljišta u pravo svojine uz naknadu (Sl. glasnik RS br. 64/2015).
Upisani nosioci prava korišćenja na građevinskom zemljištu iz člana 1. stav 2 tog Zakona, mogu do 28.07.2016.god. shodno čl. 20 st. 3 tog Zakona pribaviti građevinsku dozvolu radi izgradnje objekta. Nakon isteka tog roka, lica iz člana 1. stav 2. Zakona radi ostvarivanja prava gradnje na tom zemljištu moraju pokrenuti postupak konverzije uz naknadu ili postupak davanja u zakup tog zemljišta u skladu sa čl. 18 Zakona.
Organ nadležan za sprovođenja oba postupka je organizaciona jedinica lokalne samouprave nadležna za imovinskopravne poslove.
Osnov za upis prava svojine po okončanom postupku konverzije uz naknadu je pravnosnažno rešenje o utvrđivanju prava na pretvaranje prava korišćenja u pravo sovjine na konkretnoj parceli kao i dokaz o isplaćenoj naknadi za konverziju.
Ugovor o zakupu zaključen u skladu sa čl. 18 Zakona o konverziji smatra se odgovarajućim pravom za pribavljanje rešenja o izgradnji novog objekta.