Oblast: Sva pitanja
Na ovoj stranici možete pronaći odgovore na neka od do sada postavljenih pitanja u vezi sa odredbama Zakona o planiranju i izgradnji. Pitanja i odgovori su sistematizovani prema redosledu podnaslova iz Zakona. Omogućeno je i vršenje pretrage pitanja i odgovora po ključnim rečima. Ukoliko ne nađete odgovor koji ste tražili, možete nam poslati vaše pitanje preko stranice za postavljanje pitanja.
Pitanja i odgovore po oblastima u PDF formatu možete preuzeti na sledećoj stranici: PDF-ovi po oblastima.
Nadležnost za rešavanje po zahtevu za izdavanje rešenja o odobrenju izvođenja radova zavisi od vrste objekta o kome je reč. Članom 133. stav 2. propisane su vrste pbjekata za koje građevinsku dozvolu izdaje Ministarstvo građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture, odnosno autonomna pokrajina, za objekte koji se u celini grade na njenoj teritoriji. Izdavanje rešenja za ostale objekte (koji nisu pobrojani u članu 133. stav 2. Zakona) je u nadležnosti jedinice lokalne samouprave na čijoj teritoriji se objekat nalazi.
Zahtev za izdavanje rešenja o odobrenju izvođenja radova (kao i svi ostali zahtevi u okviru objedinjene procedure) podnosi se elektronskim putem, posredstvom Sistema za podnošenje elektronskih prijava. Link za pristup Sistemu: https://ceop.apr.gov.rs/eregistrationportal/
Rok za izdavanje rešenja o odobrenju izvođenja radova je pet dana od dana podnošenja (urednog) zahteva, u skladu sa članom 145. stav 5. Zakona o planiranju i izgradnji.
Napomonjemo da ne raspolažemo podatkom o ukupnom iznosu taksi i naknada koje je potrebno platiti za izdavanje rešenja o odobrenju izvođenja radova.
Radovi koje ste opisali u Vašem pitanju predstavljaju rekonstrukciju, u smislu odredaba člana 2. tačka 32) Zakona o planiranju i izgradnji. Izvođenje radova na rekonstrukciji objekta vrši se na osnovu rešenja kojim se odobrava izvođenje tih radova. Postupak izdavanja rešenja, kao i dokumentacija koju je potrebno priložiti, definisani su članom 145. Zakona o planiranju i izgradnji i članom 28. Pravilnika o postupku sprovođenja objedinjene procedure elektronskim putem. Navedene propise možete pronaći na sajtu www.gradjevinskedozvole.rs u okviru sekcije „Propisi“.
Članom 141. stav 1. Zakona o planiranju i izgradnji propisano je da, ako se nakon pravnosnažnosti rešenja o građevinskoj dozvoli promeni investitor, novi investitor je dužan da u roku od 15 dana od dana nastanka promene, podnese organu koji je izdao građevinsku dozvolu zahtev za izmenu rešenja o građevinskoj dozvoli. Uz zahtev se prilaže dokaz o pravu svojine, odnosno drugom pravu na zemljištu radi izgradnje objekta, odnosno dokaz o pravu svojine na objektu radi rekonstrukcije objekta i drugi pravni osnov sticanja prava svojine na objektu u izgradnji. Ako se objekat u izgradnji nalazi na zemljištu koje je u privatnoj svojini, uz zahtev se dostavlja ugovor o kupovini građevinskog zemljišta, odnosno objekta u izgradnji, zaključen u obliku javnobeležničkog zapisa, odnosno drugi pravni osnovo sticanju prava svojine na građevinskom zemljištu, odnosno objektu u izgradnji, sa dokazom o plaćenom odgovarajućem porezu u skladu sa zakonom kojim se uređuju porezi na imovinu, odnosno dokazom da promet građevinskog zemljišta, odnosno objekta u izgradnji nije predmet oporezivanja u skladu sa zakonom kojim se uređuju porezi na imovinu.
Iz citiranih odredbi Zakona o planiranju i izgardnji proizlazi da, u slučaju promene investitora po pravnosnažnosti rešenja o građevinskoj dozvoli, postoji obaveza podnošenja zahteva zahtev za izmenu rešenja o građevinskoj dozvoli.
Članom 42. stav 2. Pravilnika o postupku sprovođenja objedinjene procedure elektronskim putem propisana je dokumentacija koja se prilaže uz zahtev za izdavanje upotrebne dozvole. U tački 5) navedenog stava propisano je da se uz zahtev, između ostalog, prilaže i elaborat geodetskih radova za izvedeni objekat i posebne delove objekta.
Odredbama Zakona o planiranju i izgradnji, kao ni Pravilnika o postupku sprovođenja objedinjene procedure elektronskim putem, nije predviđen izuzetak od obaveze prilaganja elaborata geodetskih radova za izvedeni objekat i posebne delove objekta ni za jednu kategoriju objekta.
Članom 38. stav 1. Zakona o autorskim i srodnim pravima („Službeni glasnik Republike Srbije“ broj 104/2009, 99/2011, 119/2012 i 29/2016 - odluka US) propisano je da ako vlasnik građevine kao materijalizovanog primerka dela arhitekture ima nameru da vrši određene izmene na građevini obavezan je da preradu dela prvo ponudi autoru ako je dostupan.
Kada je reč o izradi tehničke dokumentacije u postupku pribavljanja građevinske, odnosno upotrebne dozvole, Zakonom o planiranju i izgradnji, kao ni Zakonom o autorskim i srodnim pravima nije propisana obaveza da se izrada projekta za izvođenje ponudi pravnom licu koje je izradilo projekat za građevinsku dozvolu. U skladu sa tim, eventualna izrada projekta za izvođenje od strane pravnog lica koje nije izradilo projekat za građevinsku dozvolu, ne predstavlja kršenje autorskih prava.
Članom 53a stav 1. Zakona o planiranju i izgradnji propisano je da se lokacijski uslovi izdaju za izgradnju, odnosno dogradnju objekata za koje se izdaje građevinska dozvola, kao i za objekte koji se priključuju na komunalnu i drugu infrastrukturu. U skladu sa citiranom odredbom Zakona o planiranju i izgradnji, za izgradnju objekta koji se priključuje na komunalnu infrastrukturu (elektroenergetsku mrežu) neophodno je pribaviti lokacijske uslove.
Priključenje na elektroenergetsku mrežu vrši se na osnovu rešenja kojim se odobrava izvođenje tih radova. Postupak izdavanja rešenja, kao i dokumentacija koju je potrebno priložiti, definisani su članom 145. Zakona o planiranju i izgradnji i članom 28. Pravilnika o postupku sprovođenja objedinjene procedure elektronskim putem. Navedene propise možete pronaći na sajtu www.gradjevinskedozvole.rs u okviru sekcije „Propisi“.
Članom 42. stav 2. Pravilnika o postupku sprovođenja objedinjene procedure elektronskim putem propisana je dokumentacija koja se prilaže uz zhatev za izdavanje upotrebne dozvole. Navedenim članom Pravilnika nije predviđeno da se uz zahtev za izdavanje upotrebne dozvole, odnosno izveštaj komisije za tehnički pregled prilažu „potvrde, kao dokaz, da članovima komisije za tehnički pregled objekta važe licence, da su čl Komore i da im iste nisu oduzete“. Takođe, nije propisano da se uz zahtev za izdavanje upotrebne dozvole prilažu ugovori o angažovanju članova komisije za tehnički pregled objekta.
Članom 70. stav 1. Zakona o planiranju i izgradnji propisano je da zemljište za redovnu upotrebu jeste zemljište ispod objekta i zemljište oko objekta, koje ispunjava uslove za građevinsku parcelu i koje po sprovedenom postupku, u skladu sa Zakonom, postaje katastarska parcela. Zahtev za utvrđivanje zemljišta za redovnu upotrebu objekta i formiranje građevinske parcele podnosi se organu jedinice lokalne samouprave nadležnom za imovinsko-pravne odnose (između ostalog), ako se radi o objektu za koji je podnet zahtev za legalizaciju za koji je nadležni organ utvrdio da postoji mogućnost legalizacije ili objektu koji je upisan u evidenciju o nepokretnosti i pravima na njima u skladu sa ranije važećim zakonima kojima je uređivana legalizacija objekata ili na osnovu Zakona o legalizaciji objekata ("Službeni glasnik RS", br. 95/13 i 117/14), kada je takav objekat izgrađen na građevinskom zemljištu na kome je kao nosilac prava korišćenja, odnosno vlasnik upisana Republika Srbija, autonomna pokrajina, jedinica lokalne samouprave ili pravno lice čiji su osnivači Republika Srbija, autonomna pokrajina, jedinica lokalne samouprave ili neko drugo pravno, odnosno fizičko lice. U skladu sa citiranim odredbama Zakona o planiranju i izgradnji, postupak za utvrđivanje zemljišta za redovnu upotrebu objekta i formiranje građevinske parcele moguće je pokrenuti samo ukoliko je reč o građevinskom zemljištu koje je u svojinskom režimu u skladu sa citiranim odredbama Zakona. Ukoliko su fizička lica – vlasnici objekata evidentirani kao korisnici građevinskog zemljišta, pravo korišćenja pretvara se u pravo svojine, bez naknade, u skladu sa članom 102. stav 1. Zakona o planiranju i izgradnji. Pravo svojine na katastarskoj parceli upisuje se u korist lica koje je upisano kao vlasnik objekta, odnosno objekata koji se nalaze na toj parceli, odnosno u vlasništvu lica koje je upisano kao nosilac prava korišćenja na katastarskoj parceli na neizgrađenom građevinskom zemljištu. Ukoliko je reč o jedinstvenoj parceli na kojoj više lica ima pravo korišćenja, vrši se upis susvojine na parceli.
Rušenje postojećeg objekta je moguće izvesti na jedan od dva načina.
Prvi je da se rušenje realizuje u okviru pripremnih radova za izgradnju novog objekta. Saglasno članu 137. stav 2. Zakona o planiranju i izgradnji, pripremni radovi se izvode na osnovu građevinske dozvole za izgradnju objekta. U tom slučaju, izvođenje pripremnih radova (rušenje postojećeg objekta) mora biti obuhvaćeno tehničkom dokumentacijom za izgradnju novog objekta, odnosno projektom za građevinsku dozvolu. Postupak podnošenja zahteva i dokumentacija koja se prilaže uz zahtev za izdavanje građevinske dozvole propisani su članom 135. Zakona o planiranju i izgradnji i članom 16. Pravilnika o postupku sprovođenja objedinjene procedure elektronskim putem. Pre podnošenja zahteva za izdavanje građevinske dozvole, potrebno je pribaviti lokacijske uslove, u skladu sa članom 6. Pravilnika. Navedene propise možete pronaći na sajtu www.gradjevinskedozvole.rs u okviru sekcije „Propisi“.
Drugi način je da se uklanjanje objekta sprovede na osnovu dozvole o uklanjanju objekta, nakon čega bi u posebnom postupku bila izdata građevinska dozvola za izgradnju novog objekta. Postupak za izdavanje dozvole o uklanjanju objekta propisan je članom 168. Zakona o planiranju i izgradnji. Uz zahtev za izdavanje dozvole o uklanjanju objekta podnosi se:
- projekat rušenja sa tehničkom kontrolom;
- dokaz o svojini na objektu;
- uslovi, ako se radi o objektu čijim rušenjem bi bio ugrožen javni interes (zaštita postojeće komunalne i druge infrastrukture, zaštita kulturnog dobra, zaštita životne sredine i sl.).
Dozvola o uklanjanju objekta izdaje se rešenjem u roku od 8 dana od dana dostavljanja uredne dokumentacije.
U ovom slučaju, nakon uklanjanja objekta, za izgradnju novog objekta, potrebno je pribaviti prvo lokacijske uslove, a zatim i građevinsku dozvolu.
Stranica ne raspolaže informacijom o iznosu sredstava koji je potrebno izdvojiti za izvođenje određene vrste radova.
Odredbe člana 5. Pravilnika o objektima na koje se ne primenjuju pojedine odredbe Zakona o planiranju i izgradnji regulišu tehnički pregled objekta, odnosno izuzetak od opšteg pravila, u smislu odredaba Zakona koji se ne primenjuju na postupak tehničkog pregleda objekta.
S obzirom na opšte pravno načelo po kome izuzetke treba usko tumačiti, mišljenja smo da se u odgovarajućem postupku primenjuju sve odredbe Zakona o planiranju i izgradnji, čija primena nije izričito isključena Pravilnikom o objektima na koje se ne primenjuju pojedine odredbe Zakona o planiranju i izgradnji. U skladu sa tim, mišljenja smo da, saglasno članu 156. stav 3. Zakona o planiranju i izgradnji, u vršenju tehničkog pregleda ne mogu da učestvuju lica koja su učestvovala u izradi tehničke dokumentacije, što podrazumeva da ne mogu ni da izdaju potvrdu iz člana 5. stav 2. Pravilnika o objektima na koje se ne primenjuju pojedine odredbe Zakona o planiranju i izgradnji.