Oblast: Sva pitanja
Na ovoj stranici možete pronaći odgovore na neka od do sada postavljenih pitanja u vezi sa odredbama Zakona o planiranju i izgradnji. Pitanja i odgovori su sistematizovani prema redosledu podnaslova iz Zakona. Omogućeno je i vršenje pretrage pitanja i odgovora po ključnim rečima. Ukoliko ne nađete odgovor koji ste tražili, možete nam poslati vaše pitanje preko stranice za postavljanje pitanja.
Pitanja i odgovore po oblastima u PDF formatu možete preuzeti na sledećoj stranici: PDF-ovi po oblastima.
Članom 29. Zakona o planiranju i izgradnji propisano je da su sastavni delovi planskih dokumenata (prostornog plana područja posebne namene, prostornog plana jedinice lokalnesamoupravei urbanističkih planova) pravila uređenja, pravila građenja i grafički deo. Članom 31. istog Zakona regulisano je da pravila građenja, kao sastavni deo planskog dokumenta, sadrže (između ostalog) vrstu i položaj objekata u odnosu na regulaciju i u odnosu na granice građevinske parcele, najveći dozvoljeni indeks zauzetosti ili izgrađenosti građevinske parcele, kao i najveću dozvoljenu visinu ili spratnost objekata.
Imajući u vidu citirane odredbe Zakona o planiranju i izgradnji, tražene informacije možete dobiti na osnovu uvida u važeći planski dokument koji obuhvata građevinsku parcelu o kojoj je reč.
Ukoliko su planirani radovi u gabaritu i volumenu postojećeg objekta, za njihovo izvođenje je neophodno pribaviti rešenje kojim se odobrava izvođenje tih radova. Ukoliko su u pitanju radovi van gabarita i volumena postojećeg objekta, neophodno je pribaviti građevinsku dozvolu.
Rušenje postojećeg objekta je moguće izvesti na jedan od dva načina.
Prvi je da se rušenje realizuje u okviru pripremnih radova za izgradnju novog/novih objekata. Saglasno članu 137. stav 2. Zakona o planiranju i izgradnji, pripremni radovi se izvode na osnovu građevinske dozvole za izgradnju objekta. U tom slučaju, izvođenje pripremnih radova (rušenje postojećih objekata) mora biti obuhvaćeno tehničkom dokumentacijom za izgradnju novog objekta/novih objekata, odnosno projektom za građevinsku dozvolu. Postupak podnošenja zahteva i dokumentacija koja se prilaže uz zahtev za izdavanje građevinske dozvole propisani su članom 135. Zakona o planiranju i izgradnji i članom 16. Pravilnika o postupku sprovođenja objedinjene procedure elektronskim putem. Pre podnošenja zahteva za izdavanje građevinske dozvole, potrebno je pribaviti lokacijske uslove, u skladu sa članom 6. Pravilnika. Navedene propise možete pronaći na sajtu www.gradjevinskedozvole.rs u okviru sekcije „Propisi“.
Drugi način je da se uklanjanje objekta, odnosno njegovog dela, sprovede na osnovu dozvole o uklanjanju objekta, odnosno njegovog dela, nakon čega bi u posebnom postupku bila izdata građevinska dozvola za izgradnju novog objekta. Postupak za izdavanje dozvole o uklanjanju objekta, odnosno njegovog dela, propisan je članom 168. Zakona o planiranju i izgradnji. Uz zahtev za izdavanje dozvole o uklanjanju objekta, odnosno njegovog dela podnosi se:
- projekat rušenja sa tehničkom kontrolom;
- dokaz o svojini na objektu;
- uslovi, ako se radi o objektu čijim rušenjem bi bio ugrožen javni interes (zaštita postojeće komunalne i druge infrastrukture, zaštita kulturnog dobra, zaštita životne sredine i sl.).
Dozvola o uklanjanju objekta, odnosno njegovog dela izdaje se rešenjem u roku od 8 dana od dana dostavljanja uredne dokumentacije.
U ovom slučaju, nakon uklanjanja objekta, za izgradnju novog objekta, potrebno je pribaviti prvo lokacijske uslove, a zatim i građevinsku dozvolu.
Pozivni centar ne raspolaže informacijom o konkretnom iznosu taksi i troškova koje je potrebno platiti radi dobijanja rešenja o građevinskoj dozvoli.
Forma tehničke dokumentacije i elektronsko potpisivanje, za potrebe objedinjene procedure definisani su u Prilogu 12 Pravilnika o sadržini, načinu i postupku izrade i način vršenja kontrole tehničke dokumentacije prema klasi i nameni objekata.
U Prilogu 12 Pravilnika definisano je da se opšta, tekstualna i numerička dokumentacija projekta priprema u .pdf formatu i elektronski se potpisuje. Kada je reč o grafičkoj dokumentaciji projekta, ona se dostavlja kao jedan ili više elektronskih dokumenata, u sledećim formatima:
- .dwg ili .dwf (.dwfx) koji su elektronski potpisani ili
- .dwg ili .dwf (.dwfx) koji nisu elektronski potpisani, sa pratećim dokumentom formata .pdf istog sadržaja koji je elektronski potpisan.
Elektronsko potpisivanje vrši se nakon kreiranja elektronskog dokumenta u propisanom formatu (.pdf, .dwg ili .dwf (.dwfx)). Elektronsko potpisivanje dela projekta vrši:
- odgovorno lice projektanta predmetnog dela projekta (preduzetnika, odnosno pravnog lica koje je nosilac izrade dela tehničke dokumentacije);
- odgovorni projektant predmetnog dela projekta;
- vršilac tehničke kontrole predmetnog dela projekta (samo u slučaju kada je propisana tehnička kontrola projekta za građevinsku dozvolu).
Ako se grafička dokumentacija priprema kao jedan ili više posebnih elektronskih dokumenata, elektronski ga/ih potpisuje samo odgovorni projektant.
Članom 3. stav 2. tačka 16) Zakona o stanovanju i održavanju zgrada propisano je da su zajednički delovi zgrade oni delovi zgrade koji ne predstavljaju poseban ili samostalni deo zgrade, koji služe za korišćenje posebnih ili samostalnih delova zgrade, odnosno zgradi kao celini, u koje, između ostalog, spadaju i strehe.
Članom 42. stav 1. tačka 8) Zakona o stanovanju i održavanju zgrada propisano je da skupština stambene zajednice donosi odluku o preduzimanju radova na zajedničkim delovima zgrade, pri čemu u tom slučaju skupština stambene zajednice donosi odluke običnom većinom glasova prisutnih članova, saglasno članu 44. stav 1. Zakona.
Imajući u vidu citirane odredbe Zakona o stanovanju i održavanju zgrada, za preduzimanje radova na zajedničkim delovima zgrade (streha) neophodno je pribaviti odluku skupštine stambene zajednice, i to većinom glasova prisutnih članova.
Članom 148. stav 1. Zakona o planiranju i izgradnji propisano je da investitor podnosi prijavu radova organu koji je izdao građevinsku dozvolu najkasnije osam dana pre početka izvođenja radova. Saglasno citiranoj odredbi Zakona o planiranju i izgradnji, početak izvođenja radova konstatuje se na osnovu izvršene prijave radova.
Imajući u vidu da je članom 148. stav 2. Zakona o planiranju i izgradnji propisano da se uz prijavu radova podnosi dokaz o regulisanju obaveza u pogledu doprinosa za uređivanje građevinskog zemljišta, ukoliko investitor ne postupi u skladu sa tim izgradnja objekta vrši se suprotno Zakonu. U tom slučaju, građevinski inspektor ima pravo i obavezu da postupi u skladu sa članom 176. stav 1. tačka 1) Zakona o planiranju i izgradnji, odnosno da naredi rešenjem obustavu radova i uklanjanje objekta ili njegovog dela.
Rešenje kojim se utvrđuje prestanak važenja građevinske dozvole izdaje se uvek kada nastupe okolnosti propisane članom 140. stav 1. Zakona o planiranju i izgradnji.
Ispravka rešenja o upotrebnoj dozvoli je moguća u skladu sa odredbama Zakona o opštem upravnom postupku. Članom 144. stav 1. predmetnog Zakona propisano je da nadležni organ uvek može da ispravi svoje rešenje ili njegove overene prepise i ukloni greške u imenima ili brojevima, pisanju ili računanju i druge očigledne netačnosti.
Postupak izdavanja upotrebne dozvole, kao i dokumentacija koju je potrebno priložiti, definisani su članom 158. Zakona o planiranju i izgradnji i članom 42. Pravilnika o postupku sprovođenja objedinjene procedure elektronskim putem. Navedene propise možete pronaći na sajtu http://gradjevinskedozvole.rs, u okviru sekcije „Propisi“.
Članom 63. stav 7. Zakona o planiranju i izgradnji propisana je mogućnost podnošenja prigovora na obaveštenje kojim se podnosilac zahteva obaveštava o potvrđivanju ili odbijanju urbanističkog projekta. Imajući u vidu činjenicu da je, prema zakonskoj formulaciji, mogućnost prigovora vezana za obaveštenje koje se dostavlja isključivo podnosiocu zahteva, mišljenja smo da treća lica nisu aktivno legitimisana za podnošenje prigovora u skladu sa članom 63. stav 7. Zakona o planiranju i izgradnji. Treća lica se samo informišu o eventualnom potvrđivanju urbanističkog projekta (ali ne i o odbijanju), objavljivanjem tog projekta na internet stranici organa koji je potvrdio urbanistički projekat.
Rok za izdavanje građevinske dozvole propisan je članom 136. stav 2. Zakona o planiranju i izgradnji i iznosi pet radnih dana od dana podnošenja urednog zahteva. Građevinsku dozvolu za izgradnju stambenog objekta izdaje nadležni organ jedinice lokalne samouprave, pri čemu je odredbama Statuta Grada Beograda nadležnost za izdavanje građevinske dozvole na teritoriji grada Beograda podeljena između Gradske uprave grada Beograda i opštinskih uprava. Nadležni organ opštinske uprave izdaje građevinske dozvole za izgradnju i rekonstrukciju objekata do 800 m² bruto površine (po JUS-u), dok nadležni organ Gradske uprave grada Beograda izdaje građevinske dozvole za izgradnju i rekonstrukciju objekata preko navedene površine.
Članom 69. stav 8. Zakona o planiranju i izgradnji propisano je da se kao dokaz o rešenim imovinsko-pravnim odnosima za izgradnju objekata iz stava 1. i 2. tog člana (u koje spadaju i telekomunikacioni vodovi), osim dokaza propisanim opštim pravilom, mogu dostaviti i ugovor o uspostavljanju prava službenosti zaključen sa vlasnikom, odnosno korisnikom zemljišta koji je imalac javnih ovlašćenja, na period koji odredi vlasnik, odnosno korisnik zemljišta, kao i popis katastarskih parcela sa priloženim saglasnostima vlasnika, odnosno korisnika zemljišta. Saglasno citiranoj odredbi Zakona o planiranju i izgradnji, rešavanje imovinsko-pravnih odnosa moguće je isključivo sa vlasnikom, odnosno korisnikom zemljišta.
U slučajevima kada je Republika Srbija vlasnik zemljišta na kome nije upisano pravo korišćenja u korist nekog drugog lica, Republička direkcija za imovinu Republike Srbije, u ime Republike Srbije, daje saglasnost ili zaključuje ugovore o uspostavljanju prava službenosti na tom zemljištu.