Oblast: Sva pitanja
Na ovoj stranici možete pronaći odgovore na neka od do sada postavljenih pitanja u vezi sa odredbama Zakona o planiranju i izgradnji. Pitanja i odgovori su sistematizovani prema redosledu podnaslova iz Zakona. Omogućeno je i vršenje pretrage pitanja i odgovora po ključnim rečima. Ukoliko ne nađete odgovor koji ste tražili, možete nam poslati vaše pitanje preko stranice za postavljanje pitanja.
Pitanja i odgovore po oblastima u PDF formatu možete preuzeti na sledećoj stranici: PDF-ovi po oblastima.
Promena namene objekta bez izvođenja građevinskih radova, kao i promena namene uz izvođenje građevinskih radova vrši se na osnovu rešenja kojim se odobrava izvođenje tih radova, odnosno promena namene objekta, koje izdaje organ nadležan za izdavanje građevinske dozvole. Postupak izdavanja rešenja kojim se odobrava izvođenje radova, kao i dokumentacija koju je potrebno priložiti, definisani su članom 145. Zakona o planiranju i izgradnji i članom 28. Pravilnika o postupku sprovođenja objedinjene procedure elektronskim putem. Navedene propise možete pronaći na sajtu www.gradjevinskedozvole.rs u okviru sekcije „Propisi“.
Pravnosnažno rešenje kojim se odobrava promena namene objekta predstavlja osnov za upis u javnu knjigu o evidenciji nepokretnosti i pravima na njima, saglasno članu 145. stav 8. Zakona o planiranju i izgradnji. Ako je za predmetni objekat, odnosno izvođenje radova izdata i upotrebna dozvola po zahtevu investitora, osnov za upis u javnu knjigu predstavlja pravnosnažno rešenje kojim se odobrava promena namene objekta i pravnosnažno rešenje o upotrebnoj dozvoli.
Članom 29. Zakona o planiranju i izgradnji propisano je da sastavni deo planskih dokumenata čine pravila uređenja, pravila građenja i grafički deo. U članu 31. stav 1. tačka 4) i 5) istog Zakona regulisano je da pravila uređenja u planskom dokumentu sadrže, između ostalog, najveći dozvoljeni indeks zauzetosti ili izgrađenosti građevinske parcele, kao i najveću dozvoljenu visinu ili spratnost objekata.
Saglasno citiranim odredbama Zakona o planiranju i izgradnji, informaciju o najvećem dozvoljenom indeksu zauzetosti ili izgrađenosti građevinske parcele možete saznati uvidom u važeći planski dokument ili podnošenjem zahteva za izdavanje informacije o lokaciji, koja sadrži podatke o mogućnostima i ograničenjima gradnje na katastarskoj parceli, odnosno na više katastarskih parcela na osnovu planskog dokumenta. Informaciju o lokaciji izdaje organ nadležan za izdavanje lokacijskih uslova u roku od osam dana od dana podnošenja zahteva, uz naknadu stvarnih troškova izdavanja te informacije.
Za posebne vrste objekata, odnosno za izvođenje radova koji su obuhvaćeni članom 144. Zakona o planiranju i izgradnji, nije potrebno pribavljati akt nadležnog organa za gradnju, odnosno akt za izvođenje radova.
Građenje objekata, odnosno izvođenje radova koji su obuhvaćeni članom 145. Zakona o planiranju i izgradnji vrše se na osnovu rešenja kojim se odobrava izvođenje tih radova, odnosno promena namene objekta, koje izdaje organ nadležan za izdavanje građevinske dozvole. Postupak izdavanja rešenja kojim se odobrava izvođenje radova, kao i dokumentacija koju je potrebno priložiti, definisani su članom 145. Zakona o planiranju i izgradnji i članom 28. Pravilnika o postupku sprovođenja objedinjene procedure elektronskim putem. Navedene propise možete pronaći na sajtu www.gradjevinskedozvole.rs u okviru sekcije „Propisi“.
Počev od 01.01.2016. godine, postupak za izdavanje akata u ostvarivanju prava na izgradnju i upotrebu objekata sprovodi se u okviru objedinjene procedure elektronskim putem, saglasno članu 8a stav 1. Zakona o planiranju i izgradnji. Sva akta koja u vezi sa objedinjenom procedurom donose nadležni organi i imaoci javnih ovlašćenja, kao i podnesci i dokumenti koji se dostavljaju u objedinjenoj proceduri, uključujući i tehničku dokumentaciju, dostavljaju se u formi elektronskog dokumenta. Sistemu za podnošenje elektronskih prijava možete pristupiti posredstvom sledećeg linka: https://ceop.apr.gov.rs/eregistrationportal/public/home
Ukoliko je u konkretnom slučaju reč o solarnom kolektoru koji se ne priključujnj na elektrodistributivnu mrežu, nije potrebno pribavljati akt nadležnog organa za gradnju, odnosno akt za izvođenje radova, saglasno članu 144. Zakona o planiranju i izgradnji. U suprotnom, za izgradnju, odnosno postavljanje predmetnog objekta neophodno je pribaviti građevinsku dozvolu. Postupak podnošenja zahteva i dokumentacija koja se prilaže uz zahtev za izdavanje građevinske dozvole propisani su članom 135. Zakona o planiranju i izgradnji i članom 16. Pravilnika o postupku sprovođenja objedinjene procedure elektronskim putem. Pre podnošenja zahteva za izdavanje građevinske dozvole, neophodno je pribaviti lokacijske uslove, u skladu sa čl. 53a – 57. Zakona i članom 6. Pravilnika.
Imajući u vidu da objekat koji ste opisali u Vašem pitanju nije obuhvaćen definicijom iz člana 133. stav 2. Zakona o planiranju i izgradnji, ukoliko je u konkretnom slučaju potrebno pribaviti građevinsku dozvolu, zahtev se podnosi nadležnom organu jedinice lokalne samouprave na čijoj teritoriji je planirana izgradnja, odnosno postavljanje predmetnog objekta.
Nadležni organi koji su izdali određene akte (u konkretnom slučaju građevinsku dozvolu) dužni su da čuvaju primerke tih akata, što podrazumeva i primerak tehničke dokumentacije na osnovu koje je predmetna dozvola izdata, u roku koji je propisan Uredbom o kategorijama registraturskog materijala s rokovima čuvanja („Službeni glasnik Republike Srbije“ broj 44/93).
Ukoliko je rok čuvanja predmetnih dozvola istekao, primerak dozvole (sa tehničkom dokumentacijom) možete potražiti u istorijskom arhivu opštine/grada.
Članom 142. Zakona o planiranju i izgradnji propisano je da se uz zahtev za izmenu rešenja o građevinskoj dozvoli prilaže novi projekat za građevinsku dozvolu, odnosno separat projekta za građevinsku dozvolu koji se menja. Citiranim članom Zakona o planiranju i izgradnji, kao i članom 59. Pravilnika o sadržini, načinu i postupku izrade i način vršenja kontrole tehničke dokumentacije prema klasi i nameni objekata (kojim su regulisana pitanja u vezi sa separatom izmena projekta za građevinsku dozvolu), nije propisano ograničenje u pogledu lica koja mogu biti autori separata projekta za građevinsku dozvolu koji se menja.
Imajući to u vidu, mišljenja smo da odredbama Zakona o planiranju i izgradnji, kao i podzakonskih akata donetih na osnovu tog Zakona, nije propisana zabrana da separat izmena projekta za građevinsku dozvolu izradi projektant koji nije izradio prvobitni projekat za građevinsku dozvolu, pod uslovom da ispunjava propisane uslove da bude projektant predmetnog projekta.
Postupak izdavanja upotrebne dozvole, kao i dokumentacija koju je potrebno priložiti, definisani su članom 158. Zakona o planiranju i izgradnji i članom 42. Pravilnika o postupku sprovođenja objedinjene procedure elektronskim putem. Navedene propise možete pronaći na sajtu http://gradjevinskedozvole.rs, u okviru Sekcije „Propisi“.
Saglasno članu 42. stav 2. tačka 5) Pravilnika o postupku sprovođenja objedinjene procedure elektronskim putem, uz zahtev za izdavanje upotrebne dozvole potrebno je priložiti elaborat geodetskih radova za posebni deo objekta (sprat).
Članom 145. stav 8. Zakona o planiranju i izgradnji propisano je da pravnosnažno rešenje o odobrenju izvođenja radova, za objekte koji se u skladu sa odredbama zakona kojim se uređuje upis u javnu knjigu o evidenciji nepokretnosti i pravima na njima mogu upisati u javnu evidenciju, kao i za promenu namene objekta, odnosno dela objekta bez izvođenja radova, predstavlja osnov za upis u javnu knjigu o evidenciji nepokretnosti i pravima na njima.
Saglasno citiranoj odredbi Zakona o planiranju i izgradnji, ukoliko je za predmetne radove na adaptaciji izdato rešenje kojim se odobrava njihovo izvođenje, to rešenje predstavlja osnov za upis u javnu knjigu o evidenciji nepokretnosti i pravima na njima (katastar nepokretnosti).
Zahtev za upis podnosi se teritorijalno nadležnoj Službi za katastar nepokretnosti Republičkog geodetskog zavoda. Detaljnije informacije možete potražiti od Info centra Republičkog geodetskog zavoda, telefonom ili posredstvom mejla: cknbgd.info@rgz.gov.rs
Članom 8. Zakona o planiranju i izgradnji propisano je koji su postupci, u okviru ostavarivanja prava na gradnju, obuhvaćeni objedinjenom procedurom. Navedenim članom Zakona propisano je da objedinjena procedura, između ostalog, obuhvata i upis prava svojine na izgrađenom objektu.
U članu 8d stav 3. Zakona o planiranju i izgradnji propisano je da je nadležni organ, u okviru rokova propisanih u stavu 1. istog člana, dužan da po službenoj dužnosti, u ime i za račun podnosioca zahteva, pribavlja sve akte, uslove i druga dokumenta, koje izdaju imaoci javnih ovlašćenja, a uslov su za sprovođenje objedinjene procedure.
Saglasno citiranim odredbama Zakona o planiranju i izgradnji, mišljenja smo da je nadležni organ u obavezi da pribavlja sve akte koje imaoci javnih ovlašćenja izdaju u okviru sprovođenja objedinjene procedure, što podrazumeva i akte organa nadležnog za poslove državnog premera i katastra u postupku upisa prava svojine na izgrađenom objektui, kao i da ih po potrebi prosleđuje podnosiocu zahteva radi preduzimanja daljih aktivnosti.
Deoba stvari na kojoj postoji susvojina nije predmet regulisanja Zakona o planiranju i izgradnji, već Zakona o osnovama svojinskopravnih odnosa ("Službeni list SFRJ" broj 6/80 i 36/90, "Službeni list SRJ" broj 29/96 i „Službeni glasnik Republike Srbije“ broj 115/05 – dr. zakon).
Članom 15. stav 1. Zakona o osnovama svojinskopravnih odnosa propisano je da suvlasnici imaju pravo da zajednički upravljaju stvarju, dok je u stavu 4. istog člana regulisano da je za preduzimanje poslova koji prelaze okvir redovnog upravljanja (otuđenje cele stvari, promena namene stvari, izdavanje cele stvari u zakup, zasnivanje hipoteke na celoj stvari, zasnivanje stvarnih službenosti, veće popravke i sl.) potrebna saglasnost svih suvlasnika. U članu 16. Zakona o osnovama svojinskopravnih odnosa propisano je da suvlasnici sporazumno određuju način deobe stvari, a u slučaju da se ne može postići sporazum, odlučuje sud. Sud će odlučiti da se deoba izvrši prodajom stvari ako je fizička deoba nemoguća ili je moguća samo uz znatno smanjenje vrednosti stvari.
Članom 88. stav 1. Zakona o planiranju i izgradnji propisano je da, kada se planskim dokumentom promeni namena poljoprivrednog u građevinsko zemljište, organ nadležan za donošenje planskog dokumenta je dužan da u roku od 15 dana od dana stupanja na snagu tog dokumenta, organu nadležnom za poslove državnog premera i katastra dostavi akt koji sadrži popis katastarskih parcela kojima je promenjena namena.
Saglasno citiranoj odredbi Zakona o planiranju i izgradnji, promena namene poljoprivrednog u građevinsko zemljište može se vršiti samo za cele katastarske parcele, a ne i za njene delove.