Oblast: Sva pitanja
Na ovoj stranici možete pronaći odgovore na neka od do sada postavljenih pitanja u vezi sa odredbama Zakona o planiranju i izgradnji. Pitanja i odgovori su sistematizovani prema redosledu podnaslova iz Zakona. Omogućeno je i vršenje pretrage pitanja i odgovora po ključnim rečima. Ukoliko ne nađete odgovor koji ste tražili, možete nam poslati vaše pitanje preko stranice za postavljanje pitanja.
Pitanja i odgovore po oblastima u PDF formatu možete preuzeti na sledećoj stranici: PDF-ovi po oblastima.
Izvođenje radova na adaptaciji (izvođenje građevinskih i drugih radova na postojećem objektu, kojima se: vrši promena organizacije prostora u objektu, vrši zamena uređaja, postrojenja, opreme i instalacija istog kapaciteta, a kojima se ne utiče na stabilnost i sigurnost objekta, ne menjaju konstruktivni elementi, ne menja spoljni izgled i ne utiče na bezbednost susednih objekata, saobraćaja, zaštite od požara i životne sredine) vrši se na osnovu rešenja kojim se odobrava njihovo izvođenje. Postupak izdavanja rešenja kojim se odobrava izvođenje radova, kao i dokumentacija koju je potrebno priložiti, definisani su članom 145. Zakona o planiranju i izgradnji i članom 28. Pravilnika o postupku sprovođenja objedinjene procedure elektronskim putem. Navedene propise možete pronaći na sajtu www.gradjevinskedozvole.rs u okviru sekcije „Propisi“.
Članom 60. Zakona o planiranju i izgradnji propisano je da se urbanistički projekat izrađuje kada je to predviđeno planskim dokumentom ili na zahtev investitora, za potrebe urbanističko-arhitektonskog oblikovanja površina javne namene i urbanističko-arhitektonske razrade lokacija. Odredbama Zakona nije propisano da je za izradu urbanističkog projekta potrebno dostaviti dokaz o vlasništvu nad predmetnim katastarskim parcelama.
Članom 102. stav 9. tačka 1) Zakona o planiranju i izgradnji propisano je da se odredbe Zakona o pretvaranju prava korišćenja na građevinskom zemljištu u pravo svojine, bez naknade, ne primenjuju na lica, nosioce prava korišćenja na građevinskom zemljištu, koja su bila ili jesu privredna društva i druga pravna lica na koja su se primenjivale odredbe zakona kojima se uređuje privatizacija, stečajni i izvršni postupak, kao i njihove pravne sledbenike.
U Vašem pitanju je navedeno da je u konkretnom slučaju reč o pravnom licu na koje su se primenjivale odredbe zakona kojima se uređuje privatizacija, iz čega proizlazi da je pretvaranje prava korišćenja u pravo svojine moguće uz naknadu, u skladu sa odredbama Zakona o pretvaranju prava korišćenja u pravo svojine na građevinskom zemljištu uz naknadu.
Članom 97. stav 2. Zakona o planiranju i izgradnji propisano je da se iznos doprinosa za uređivanje građevinskog zemljišta utvrđuje rešenjem o izdavanju građevinske dozvole.
Ukoliko je u konkretnom slučaju građevinska dozvola izdata, ali je u međuvremenu istekla, u postupku za izdavanje nove građevinske dozvole ponovo se utvrđuje iznos doprinosa za uređivanje građevinskog zemljišta koji je potrebno platiti u skladu sa odredbama važećeg Zakona o planiranju i izgradnji.
Objekti koji su upisani u katastru nepokretnosti ne brišu se zbog izdavanja nove građevinske dozvole.
Postupak podnošenja zahteva i dokumentacija koja se prilaže uz zahtev za izdavanje građevinske dozvole propisani su članom 135. Zakona o planiranju i izgradnji i članom 16. Pravilnika o postupku sprovođenja objedinjene procedure elektronskim putem. Pre podnošenja zahteva za izdavanje građevinske dozvole, neophodno je pribaviti lokacijske uslove, u skladu sa čl. 53a – 57. Zakona i članom 6. Pravilnika. Navedene propise možete pronaći na sajtu www.gradjevinskedozvole.rs u okviru sekcije „Propisi“
Postupak izdavanja upotrebne dozvole, kao i dokumentacija koju je potrebno priložiti, definisani su članom 158. Zakona o planiranju i izgradnji i članom 42. Pravilnika o postupku sprovođenja objedinjene procedure elektronskim putem. U zahtevu za izdvanje upotrebne dozvole moraju biti navedeni svi predviđeni podaci, a uz zahtev mora biti priložena sva propisana dokumentacija.
Vrednost radova mora biti utvrđena na neki od raspoloživih načina i kao takva navedena u zahtevu.
Kao što je u Vašem pitanju navedeno, članom 133. stav 2. tačka 9) Zakona o planiranju i izgradnji propisano je da ministarstvo nadležno za poslove građevinarstva izdaje građevinsku dozvolu za izgradnju objekata u granicama nacionalnog parka i objekata u granicama zaštite zaštićenog prirodnog dobra od izuzetnog značaja, osim porodičnih stambenih objekata, poljoprivrednih i ekonomskih objekata i njima potrebnih objekata infrastrukture, koji se grade u selima.
Saglasno citiranoj odredbi Zakona, ukoliko je reč o porodičnom stambenom objektu koji se gradi u selu, u granicama nacionalnog parka, za izdavanje građevinske dozvole nadležna je jedinica lokalne samouprave na čijoj teritoriji se taj objekat nalazi. U suprotnom, građevinsku dozvolu izdaje ministarstvo nadležno za poslove građevinarstva, pa izradu tehničke dokumentacije u tom slučaju, u skladu sa članom 126. stav 2. Zakona o planiranju i izgradnji, može da izrađuje isključivo privredno društvo, odnosno drugo pravno lice koje ima „veliku licencu“.
Investitor radova na objektu može biti isključivo lice koje ima odgovarajuće pravo na objektu, odnosno pravo svojine, saglasno članu 135. stav 1. Zakona o planiranju i izgradnji. Shodno tome, investitor radova u konkretnom slučaju može biti pravno lice koje je vlasnik predmetnog elektroenergetski objekat.
Članom 2. tačka 24) Zakona o planiranju i izgradnji propisano je da pomoćni objekat jeste objekat koji je u funkciji glavnog objekta, a gradi se na istoj parceli na kojoj je sagrađen ili može biti sagrađen glavni stambeni, poslovni ili objekat javne namene. Iz citirane formulacije proizlazi da prethodna izgradnja glavnog stambenog, poslovnog ili objekta javne namene nije uslov za izgradnju pomoćnog objekta.
Imajući u vidu činjenicu da se građevinska dozvola izdaje na ime investitora (u skladu sa članom 135a stav 1. Zakona o planiranju i izgradnji), mišljenja smo da se i ostala akta u postupku izgradnje izdaju na ime investitora.