Oblast: Sva pitanja
Na ovoj stranici možete pronaći odgovore na neka od do sada postavljenih pitanja u vezi sa odredbama Zakona o planiranju i izgradnji. Pitanja i odgovori su sistematizovani prema redosledu podnaslova iz Zakona. Omogućeno je i vršenje pretrage pitanja i odgovora po ključnim rečima. Ukoliko ne nađete odgovor koji ste tražili, možete nam poslati vaše pitanje preko stranice za postavljanje pitanja.
Pitanja i odgovore po oblastima u PDF formatu možete preuzeti na sledećoj stranici: PDF-ovi po oblastima.
Izgradnja objekata vrši se na osnovu građevinske dozvole. Postupak podnošenja zahteva i dokumentacija koja se prilaže uz zahtev za izdavanje građevinske dozvole propisani su članom 135. Zakona o planiranju i izgradnji i članom 16. Pravilnika o postupku sprovođenja objedinjene procedure elektronskim putem. Pre podnošenja zahteva za izdavanje građevinske dozvole, neophodno je pribaviti lokacijske uslove, u skladu sa čl. 53a – 57. Zakona i članom 6. Pravilnika. Navedene propise možete pronaći na sajtu www.gradjevinskedozvole.rs u okviru sekcije „Propisi“.
Pozivni centar ne raspolaže informacijom o konkretnom iznosu taksi i troškova koje je potrebno platiti radi dobijanja rešenja o građevinskoj dozvoli.
Odredbama Zakona o planiranju i izgradnji, kao ni Pravilnika o uslovima i načinu rada Komisije za stručnu kontrolu planskih dokumenata, Komisije za kontrolu usklađenosti planskih dokumenata i Komisije za planove jedinice lokalne samouprave („Službeni glasnik Republike Srbije“ broj 55/2015) nije propisano ograničenje u pogledu članstva odgovornog urbaniste u komisiji za planove jedinice lokalne samouprave.
Međutim, mišljenja smo da lice koje je učestvovalo u izradi urbanističkog projekta ne bi moglo da vrši poslove stručne provere usklađenosti tog urbanističkog projekta sa planskim dokumentom i Zakonom, saglasno članu 52. Zakona o planiranju i izgradnji.
Članom 133. stav 2. tačka 9) Zakona o planiranju i izgradnji propisano je da ministarstvo nadležno za poslove građevinarstva izdaje građevinsku dozvolu za izgradnju objekata u granicama nacionalnog parka i objekata u granicama zaštite zaštićenog prirodnog dobra od izuzetnog značaja (osim porodičnih stambenih objekata, poljoprivrednih i ekonomskih objekata i njima potrebnih objekata infrastrukture, koji se grade u selima).
Shodno citiranoj odredbi Zakona, ukoliko je planirana izgradnja predmetnog objekta u granicama nacionalnog parka ili u granicama zaštite zaštićenog prirodnog dobra od izuzetnog značaja, za izdavanje građevinske dozvole nadležno je Ministarstvo građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture, osim ukoliko je u pitanju porodični stambeni objekat, poljoprivredni ili ekonomski objekat i njima potrebni objekti infrastrukture, koji se grade u selima, u kom slučaju je nadležna jedinica lokalne samouprave na čijoj teritoriji bi se taj objekat nalazio.
Izgradnja objekata vrši se na osnovu građevinske dozvole. Shodno tome, za izvođenje radova navedenih pod brojem 1, 4 i 5, neophodno je pribaviti građevinsku dozvolu.
Postupak podnošenja zahteva i dokumentacija koja se prilaže uz zahtev za izdavanje građevinske dozvole propisani su članom 135. Zakona o planiranju i izgradnji i članom 16. Pravilnika o postupku sprovođenja objedinjene procedure elektronskim putem. Pre podnošenja zahteva za izdavanje građevinske dozvole, neophodno je pribaviti lokacijske uslove, u skladu sa čl. 53a – 57. Zakona i članom 6. Pravilnika. Navedene propise možete pronaći na sajtu www.gradjevinskedozvole.rs u okviru sekcije „Propisi“.
Uz zahtev za izdavanje lokacijskih uslova prilaže se idejno rešenje, a uz zahtev za izdavanje građevinske dozvole projekat za građevinsku dozvolu.
Izvođenje radova na rekonstrukciji vrši se na osnovu rešenja kojim se odobrava izvođenje tih radova, koje izdaje organ nadležan za izdavanje građevinske dozvole. Shodno tome, za izvođenje radova navedenih pod brojem 2, 3 i 6, neophodno je pribaviti rešenje kojim se odobrava izvođenje tih radova.
Postupak izdavanja rešenja kojim se odobrava izvođenje radova, kao i dokumentacija koju je potrebno priložiti, definisani su članom 145. Zakona o planiranju i izgradnji i članom 28. Pravilnika o postupku sprovođenja objedinjene procedure elektronskim putem.
Uz zahtev za izdavanje rešenja kojim se odobrava izvođenje radova prilaže se idejni projekat.
Po podnošenju zahteva za izdavanje lokacijskih uslova, nadležni organ izdaje lokacijske uslove u roku od pet dana od dana prijema zahteva, ukoliko se mogu utvrditi uvidom u planski dokument. Ukoliko se lokacijski uslovi ne mogu izdati uvidom u planski dokument, odnosno separat, nadležni organ je dužan da uslove za projektovanje i priključenje pribavi od imaoca javnih ovlašćenja, u skladu sa uredbom koja uređuje izdavanje lokacijskih uslova. Shodno tome, podnosilac zahteva ne pribavlja uslove za projektovanje i priključenje samostalno, već to u njegovo ime i za njegov račun vrši nadležni organ, po službenoj dužnosti.
Članom 129. stav 2. Zakona o planiranju i izgradnji propisano je da tehničku kontrolu projekta za građevinsku dozvolu može da vrši privredno društvo, odnosno drugo pravno lice i preduzetnik koji ispunjavaju uslove za izradu tehničke dokumentacije propisane zakonom. Članom 126. stav 1. Zakona regulisano je da tehničku dokumentaciju za izgradnju objekata može da izrađuje privredno društvo, odnosno drugo pravno lice, odnosno preduzetnik koji su upisani u registar privrednih subjekata.
Shodno citiranim odredbama Zakona o planiranju i izgradnji, preduzetnik koji je upisan u registar privrednih subjekata može da izrađuje tehničku dokumentaciju za izgradnju objekata (pa samim tim i da vrši tehničku kontrolu), pod uslovima propisanim Zakonom.
Izuzetak od ovog pravila odnosi se na objekte za koje građevinsku dozvolu izdaje ministarstvo nadležno za poslove građevinarstva, odnosno nadležni organ autonomne pokrajine. Za izgradnju tih objekata, tehničku dokumentaciju može da izrađuje privredno društvo, odnosno drugo pravno lice koje je upisano u odgovarajući registar za izradu tehničke dokumentacije za tu vrstu objekata i koje ima zaposlena lica sa licencom za odgovornog projektanta i koja imaju odgovarajuće stručne rezultate u izradi tehničke dokumentacije za tu vrstu i namenu objekta.
Pozivni centar je namenjen za pružanje dodatnih informacija i pojašnjenja u cilju boljeg razumevanja i pravilne primene važećeg Zakona o planiranju i izgradnji i podzakonskih akata donetih na osnovu tog Zakona.
Informaciju u vezi sa mogućnošću dobijanja primerka građevinske dozvole koja je izdata u skladu sa ranije važećim propisima možete potražiti od organa koji je izdao predmetnu dozvolu.
Članom 97. stav 8. Zakona o planiranju i izgradnji propisano je da se doprinos za uređivanje građevinskog zemljišta ne obračunava za objekte javne namene u javnoj svojini, objekte komunalne i druge infrastrukture, proizvodne i skladišne objekte, podzemne etaže objekata visokogradnje (prostor namenjen za garažiranje vozila, podstanice, trafostanice, ostave, vešernice i sl.), osim za delove podzemne etaže koje se koriste za komercijalne delatnosti, otvorena dečja igrališta, otvorene sportske terene i atletske staze.
Shodno citiranoj odredbi Zakona o planiranju i izgradnji, ukoliko se zahtev za izmenu građevinske dozvole odnosi isključivo na povećanje površine skladišnog prostora, nema osnova da se za taj prostor obračunava doprinos za uređivanje građevinskog zemljišta (pod uslovom da nije reč o delu podzemne etaže koje se koristi za komercijalne delatnosti).
Članom 135. stav 1. Zakona o planiranju i izgradnji propisano je da se građevinska dozvola izdaje investitoru koji uz zahtev za izdavanje građevinske dozvole dostavi projekat za građevinsku dozvolu, ima odgovarajuće pravo na zemljištu ili objektu i koji je dostavio dokaze propisane podzakonskim aktom kojim se bliže uređuje sadržina i način izdavanja građevinske dozvole i platio odgovarajuće administrativne takse. U stavu 2. istog člana regulisano je da se kao odgovarajuće pravo na zemljištu smatra pravo svojine, pravo zakupa na građevinskom zemljištu u javnoj svojini, kao i druga prava propisana tim zakonom.
Pravo zakupa na zemljištu u privatnoj svojini predviđeno je kao mogući način rešavanja imovinsko-pravnih odnosa samo u članu 69. stav 8. Zakona o planiranju i izgradnji. Navedenim članom Zakona propisano je da se za objekte iz člana 69. stav 1. i 2. Zakona, kao dokaz o rešenim imovinsko-pravnim odnosima na zemljištu, može podneti i ugovor o zakupu zemljišta u privatnoj svojini sa vlasnikom zemljišta, zaključen u skladu sa posebnim propisima.
Imajući u vidu činjenicu da objekat koji ste opisali u Vašem pitanju nije obuhvaćen formulacijom iz člana 69. stav 1. i 2. Zakona o planiranju i izgradnji, u konkretnom slučaju nije moguće podneti ugovor o zakupu zemljišta u privatnoj svojini kao dokaz o rešenim imovinsko-pravnim odnosima na zemljištu.
Članom 29. Zakona o planiranju i izgradnji propisano je da su sastavni delovi planskih dokumenata (prostornog plana područja posebne namene, prostornog plana jedinice lokalne samouprave i urbanističkih planova) pravila uređenja, pravila građenja i grafički deo. Članom 31. istog Zakona regulisano je da pravila građenja, kao sastavni deo planskog dokumenta, sadrže (između ostalog) vrstu i namenu odnosno kompatibilne namene objekata koji se mogu graditi u pojedinačnim zonama pod uslovima utvrđenim planskim dokumentom, odnosno klasu i namenu objekata čija je izgradnja zabranjena u tim zonama, kao i položaj objekata u odnosu na regulaciju i u odnosu na granice građevinske parcele.
Imajući u vidu citirane odredbe Zakona o planiranju i izgradnji, informaciju o mogućnosti izgradnje pojedine vrste objekta, kao i o položaju objekta u odnosu na regulaciju i u odnosu na granice građevinske parcele možete dobiti na osnovu uvida u važeći planski dokument koji obuhvata građevinsku parcelu o kojoj je reč.
Članom 135. stav 1. Zakona o planiranju i izgradnji propisano je da se građevinska dozvola izdaje investitoru koji uz zahtev za izdavanje građevinske dozvole dostavi projekat za građevinsku dozvolu, ima odgovarajuće pravo na zemljištu ili objektu i koji je dostavio dokaze propisane podzakonskim aktom kojim se bliže uređuje sadržina i način izdavanja građevinske dozvole i platio odgovarajuće administrativne takse. U stavu 2. istog člana regulisano je da se kao odgovarajuće pravo na zemljištu smatra pravo svojine, pravo zakupa na građevinskom zemljištu u javnoj svojini, kao i druga prava propisana tim zakonom.
Pravo zakupa na zemljištu u privatnoj svojini predviđeno je kao mogući način rešavanja imovinsko-pravnih odnosa samo u članu 69. stav 8. Zakona o planiranju i izgradnji. Navedenim članom Zakona propisano je da se za objekte iz člana 69. stav 1. i 2. Zakona, kao dokaz o rešenim imovinsko-pravnim odnosima na zemljištu, može podneti i ugovor o zakupu zemljišta u privatnoj svojini sa vlasnikom zemljišta, zaključen u skladu sa posebnim propisima.
Imajući u vidu činjenicu da objekat koji ste opisali u Vašem pitanju nije obuhvaćen formulacijom iz člana 69. stav 1. i 2. Zakona o planiranju i izgradnji, u konkretnom slučaju nije moguće podneti ugovor o zakupu zemljišta u privatnoj svojini kao dokaz o rešenim imovinsko-pravnim odnosima na zemljištu.