Oblast: Sva pitanja
Na ovoj stranici možete pronaći odgovore na neka od do sada postavljenih pitanja u vezi sa odredbama Zakona o planiranju i izgradnji. Pitanja i odgovori su sistematizovani prema redosledu podnaslova iz Zakona. Omogućeno je i vršenje pretrage pitanja i odgovora po ključnim rečima. Ukoliko ne nađete odgovor koji ste tražili, možete nam poslati vaše pitanje preko stranice za postavljanje pitanja.
Pitanja i odgovore po oblastima u PDF formatu možete preuzeti na sledećoj stranici: PDF-ovi po oblastima.
Članom 88.st.5. Zakona o planiranju i izgradnji propisano je da je vlasnik katastarske parcele kojoj je promenjena namena izpoljoprivrednog u građevinsko zemljište dužan da plati naknadu za promenu namene zemljišta pre izdavanja građevinske dozvole, u skladu sa zakonom kojim se uređuje poljoprivredno zemljište. Takođe, članom 88.st.2.ovog zakona propisano je da organ nadležan za poslove državnog premera i katastra rešenjem provodi nastalu promenu i stavlja zabeležbu o obavezi plaćanja naknade za promenu namene poljoprivrednog zemljišta u bazu podataka katastra nepokretnosti iz koje se izdaje list nepokretnosti.
Član 88.
Kada se planskim dokumentom promeni namena poljoprivrednog u građevinsko zemljište, organ nadležan za donošenje planskog dokumenta je dužan da u roku od 15 dana od dana stupanja na snagu tog dokumenta, organu nadležnom za poslove državnog premera i katastra dostavi akt koji sadrži popis katastarskih parcela kojima je promenjena namena.
Organ nadležan za poslove državnog premera i katastra rešenjem provodi nastalu promenu i stavlja zabeležbu o obavezi plaćanja naknade za promenu namene poljoprivrednog zemljišta u bazu podataka katastra nepokretnosti iz koje se izdaje list nepokretnosti.
Poljoprivredno zemljište kojem je planskim dokumentom promenjena namena u građevinsko, do privođenja zemljišta nameni može se koristiti za poljoprivrednu proizvodnju.
Rešenje iz stava 2. ovog člana dostavlja se vlasniku zemljišta, ministarstvu nadležnom za poslove poljoprivrede i nadležnom poreskom organu u roku od 15 dana od dana donošenja rešenja.
Vlasnik katastarske parcele kojoj je promenjena namena iz poljoprivrednog u građevinsko zemljište dužan je da plati naknadu za promenu namene zemljišta pre izdavanja građevinske dozvole, u skladu sa zakonom kojim se uređuje poljoprivredno zemljište.
Ako je promena namene, odnosno vrste zemljišta iz poljoprivrednog u građevinsko izvršena na osnovu zakona, planskog dokumenta ili odluke nadležnog organa do 15. jula 1992. godine, odnosno do dana stupanja na snagu Zakona o poljoprivrednom zemljištu ("Službeni glasnik RS", broj 49/92), ne plaća se naknada za promenu namene zemljišta, bez obzira što je kao kultura određene klase tog zemljišta upisana njiva, vinograd, voćnjak, livada, pašnjak, trstik-močvara ili neplodno zemljište.
Organ nadležan za poslove državnog premera i katastra dužan je da, po dobijanju akta iz stava 1. ovog člana u roku od 60 dana upiše zabeležbu o obavezi plaćanja naknade za promenu namene zemljišta, za zemljište kome je namena promenjena izpoljoprivrednog u građevinsko zemljište posle roka utvrđenog u stavu 6. ovog člana.
Naknada za promenu namene poljoprivrednog u građevinsko zemljište ne plaća se prilikom izgradnje objekata od značaja za Republiku Srbiju, kao i za izgradnju objekata javne namene u skladu sa programom uređivanja građevinskog zemljišta kada je obveznik plaćanja Republika Srbija, autonomna pokrajina, odnosno jedinica lokalne samouprave.
Vlada, na predlog ministarstva nadležnog za poslove građevinarstva, utvrđuje projekte za izgradnju objekata od značaja za Republiku Srbiju.
Saniranje oštećenja na postojećem betonskom pokrivačuj stazi pedstavlja radove za koje se u skladu sa članom 144. Zakon o planiranju i izgradnji ne izdaje građevinska dozvola.
Ukoliko je u konkretnom slučaju reč o radovima iz čl.144. Zakona o planiranju i izgradnji (ovde), nije potrebno pribavljati akt nadležnog organa za gradnju.
Član 144.
Posebna vrsta objekata, odnosno radova za koje nije potrebno pribavljati akt nadležnog organa za gradnju, odnosno akt za izvođenje radova jesu: radovi na tekućem odražavanju objekta ili stana; postavljanje žičane ili drvene ograde; građenje objekata protivgradne odbrane; građenje jednostavnih objekata koji se grade na istoj katastarskoj parceli na kojoj je sagrađen glavni objekat, a koji se izvode na način da ne ometaju redovno korišćenje susednih objekata (vrtna senila do 15 m² osnove, staze, platoi, vrtni bazeni i ribnjaci površine do 12 m² i dubine do 1 m, nadstrešnice osnove do 10 m², dečja igrališta, dvorišni kamini površine do 2 m i visine do 3 m, kolski prilazi objektima širine 2,5-3 m, solarni kolektori koji se ne priključuju na elektrodistributivnu mrežu; stočne jame do 20 m² u osnovi; grobnice i spomenici na groblju; pešačke staze, ploče za obaveštavanje površine do 6 m² i druga oprema u zaštićenim prirodnim dobrima (prema odluci privrednog društva, javnog preduzeća, odnosno drugog pravnog lica koji upravlja tim prirodnim dobrom); nosači antena sa antenama na postojećim zgradama, putevima, infrastrukturi i kontejnerima elektronskih komunikacija, kao i tipski kabineti baznih stanica na odgovarajućim nosačima, sredstva elektronskih komunikacija koja se postavljaju ili instaliraju na kablovima i mrežama elektronskih komunikacija i kablovi elektronskih komunikacija koji se postavljaju ili instaliraju u postojeću linijsku infrastrukturu elektronskih komunikacija - kablovsku kanalizaciju; kontejneri za smeštaj elektronsko komunikacione i elektroenergetske opreme i uređaja, mikrorovovi za optičke i druge kablove, tipski ormani za unutrašnju i spoljašnju montažu za smeštaj opreme elektronske komunikacije i sl.; radovi na održavanju, popravke i zamena opreme na objektima vetroelektrana koji se izvode bez građevinskih radova (zamena elisa, zamena gondola, zamena određenih uređaja i njihovih delova); stubići katodne zaštite za čelične cevovode i stanice katodne zaštite, oznake kilometraže, oznake skretanja i zaštitne lule na ukrštanjima sa putevima i prugama na linijskim infrastrukturnim objektima tipa gasovoda, naftovoda i produktovoda.
Radovi koje ste opisali u Vašem pitanju spadaju u dogradnju, u smislu odredaba člana 2. tačka 33. Zakona o planiranju i izgradnji i definisani su kao izvođenje građevinskih i drugih radova kojima se izgrađuje novi prostor van postojećeg gabarita objekta, kao i nadziđivanje objekta, i sa njim čini građevinsku, funkcionalnu ili tehničku celinu. Za izvođenje radova na dogradnji objekta neophodno je pribaviti građevinsku dozvolu.
Postupak, odnosno dokumentacija koja se prilaže uz zahtev za izdavanje građevinske dozvole propisani su članom 135. Zakona o planiranju i izgradnji i članom 16. Pravilnika o postupku sprovođenja objedinjene procedure elektronskim putem. Navedene propise možete pronaći na sajtu http://gradjevinskedozvole.rs u okviru Sekcije „Propisi“.
Napominjemo da se radovi na dogradnji stambene zgrade smatraju radovima na investicionom održavanju u smislu odredaba Zakona o održavanju stambenih zgrada ("Službeni glasnik RS" broj 44/95, 46/98 i 88/11). Shodno tome, za izvođenje radova investicionom održavanju zgrade neophodna je odluka skupština zgrade, saglasnošću članova skupštine kojima pripada više od polovine ukupne površine stanova i drugih posebnih delova zgrade, u skladu sa članom 17. stav 3. predmetnog Zakona.
Smatramo da se u ovom slučaju radi o građenju ekonomskih i pomoćnih objekata koje se vrši na osnvou rešenja o odobrenju izvođenja radova iz čl.145. Zakona.
Članom 18. stav 5. Pravilnika o sadržini, načinu i postupku izrade i
način vršenja kontrole tehničke dokumentacije
prema klasi i nameni objekata ("Službeni glasnik Republike Srbije" broj 23/15, 77/15 i 58/16) propisano je da je izrada projekta za izvođenje obavezna za građenje objekata za koje je pribavljena građevinska dozvola,
osim za objekte kategorije "A". Međutim, ova odredba Pravilnika ne podrazumeva da investitor nema mogućnost izrade projekta za izvođenje za gtađenje objekata kategorije "A". Kada je reč o priključenju objekata na infrastrukturu, članom 40. Pravilnika o postupku sprovođenja objedinjene procedure elektronskim putem na jedinstven način je propisana dokumentacija koja se prilaže uz zahtev za priključenje objekta na infrastrukturu, bez obzira na kategoriju objekta. Shodno tome, za građenje objekata kategorije "A" koji se priključuju na infrastrukturu, investitor je u obavezi da uz zahtev za priključenje objekta na infrastrukturu priloži separat iz projekta izvedenog objekta, odnosno iz projekta
za izvođenje ako u toku građenja nije odstupljeno od projekta za izvođenje.
Primerak upotrebne dozvole nalazi se u arhivi nadležnog organa koji je tu dozvolu izdao.
Članom 133. stav 2. Zakona o planiranju i izgradnji jedinicama lokalne samouprave povereno je izdavanje građevinskih dozvola za izgradnju objekata koji nisu određeni u članu 133. ovog zakona (što se odnosi i na stambene zgrade). Članom 158. stav 2. istog Zakona propisano je da organ nadležan za izdavanje građevinske dozvole izdaje rešenjem upotrebnu dozvolu.
Stoga je potrebno da se obratite nadležnom organu lokalne samouprave i proverite da li je upotrebna dozvola izdata. U tom postupku će Vam biti potrebno da znate broj katastarske parcele na kojoj je objekat izgrađen.
Legalizacija, odnosno ozakonjenje, je postupak na koji se ne primenjuju odredbe Zakona o planiranju i izgradnji, već odredbe Zakona o ozakonjenju. Ukoliko za pomoćni objekat nije podnet zahtev u skladu sa odredbama prethodnih zakona koji su regulisali ovu materiju, a uz to objekat nije vidljiv na satelitskom snimku teritorije Republike Srbije iz 2015. Godine u smislu člana 6 Zakona o ozakonjenju, objekat ne može biti predmet ozakonjenja. U tom smislu bi bilo korisno proveriti da li se predmetni pomoćni objekat nalazi na popisu i evidenciji nezakonito izgrađenih objekata koje je dužna da sačini jedinica lokalne samouprave.
Članom 2, tačka 33. Zakona o planiranju i izgradnji propisano je da je dogradnja izvođenje građevinskih i drugih radova kojima se izgrađuje novi prostor van postojećeg gabarita objekta, kao i nadziđivanje objekta, i sa njim čini građevinsku, funkcionalnu ili tehničku celinu. Za izvođenje radova na dogradnji objekta neophodno je pribaviti građevinsku dozvolu. Članom 53a stav 1. Zakona o planiranju i izgradnji propisano je da se lokacijski uslovi izdaju za izgradnju, odnosno dogradnju objekata za koje se izdaje građevinska dozvola, kao i za objekte koji se priključuju na komunalnu i drugu infrastrukturu, te će pre podnošenja zahteva za izdavanje građevinske dozvole biti potrebno da pribavite lokacijske uslove.
Član 18. Pravilnika o sadržini, načinu i postupku izrade i način vršenja kontrole tehničke dokumentacije prema klasi i nameni objekata glasi:
Projekat za izvođenje je skup međusobno usaglašenih projekata neophodnih za izvođenje građevinskih, zanatskih, instalaterskih radova i drugih radova, kojim se utvrđuju građevinsko-tehničke, tehnološke i eksploatacione karakteristike objekta sa opremom i instalacijama, tehničko-tehnološka i organizaciona rešenja za izgradnju objekta, investiciona vrednost objekta, kao i uslovi održavanja objekta.
Projektom za izvođenje se razrađuju detalji i tehnološka rešenja koji su određeni projektom za građevinsku dozvolu, kao i idejnim projektom za rekonstrukciju objekta, koji se vrše na osnovu rešenja kojim se odobrava izvođenje tih radova.
Projekat za izvođenje se izrađuje za potrebe građenja objekta i izvođenja radova i može se izrađivati i u fazama, odnosno delovima, u skladu sa dinamikom građenja, odnosno izvođenja radova.
Projekat za izvođenje je obavezan za građenje objekata za koje je pribavljena građevinska dozvola, osim za objekte kategorije "A".
Za linijske infrastrukturne objekte pored prethodno navedenog, u projektu za izvođenje vrši se razrada detalja i tehnoloških rešenja u granicama prostora za izgradnju, određenih projektom za građevinsku dozvolu. Izrada projekta za izvođenje je obavezna i za izvođenje radova na rekonstrukciji objekata, koji se vrše na osnovu rešenja kojim se odobrava izvođenje tih radova. (član 145. Zakona), osim za objekte kategorije "A", kao i u slučajevima za koje je predviđeno pribavljanje saglasnosti na projekat za izvođenje u skladu sa propisima kojima se uređuje zaštita od požara
Projekat za izvođenje, odnosno delovi projekta za izvođenje za inženjerske objekte imaju sadržaj i obim, prema pravilima struke, na nivou koji je odgovarajući projektu za izvođenje za zgrade.
Zakonom o planiranju i izgradnji propisano je:
Član 126.
Tehničku dokumentaciju za izgradnju objekata može da izrađuje privredno društvo, odnosno drugo
pravno lice, odnosno preduzetnik koji su upisani u registar privrednih subjekata
Budući da se u konkretnom slučaju izlazi iz postojećih gabarita objekta, stava smo da se radi o dogradnji u smislu člana 2, tačka 33. Zakona o planiranju i izgradnji:izvođenje građevinskih i drugih radova kojima se izgrađuje novi prostor van postojećeg gabarita objekta, kao i nadziđivanje objekta, i sa njim čini građevinsku, funkcionalnu ili tehničku celinu. Za izvođenje radova na dogradnji objekta neophodno je pribaviti građevinsku dozvolu.
Na osnovu raspoloživih informacija može se zaključiti da se radi o dogradnji u smislu člana 2, tačka 33. Zakona o planiranju i izgradnjil, za koje je potrebno pribaviti građevinsku dozvolu. Pre pribavljanja građevinske dozvole potrebno je ishodovati lokacijske uslove, budući da se objekat priključivati na komunalnu i drugu infrastrukturu.