Oblast: Sva pitanja
Na ovoj stranici možete pronaći odgovore na neka od do sada postavljenih pitanja u vezi sa odredbama Zakona o planiranju i izgradnji. Pitanja i odgovori su sistematizovani prema redosledu podnaslova iz Zakona. Omogućeno je i vršenje pretrage pitanja i odgovora po ključnim rečima. Ukoliko ne nađete odgovor koji ste tražili, možete nam poslati vaše pitanje preko stranice za postavljanje pitanja.
Pitanja i odgovore po oblastima u PDF formatu možete preuzeti na sledećoj stranici: PDF-ovi po oblastima.
Za izvođenje radova za koje je nadležni organ izdao rešenje po čl. 145 Zakona o planiranju i izgradnji, nije predviđeno obavezno pribavljanje upotrebne dozvole od strane investitora niti su propisane bilo kakve sankcije.
Članom 145. stav 7. i 8. Zakona o planiranju i izgradnji propisano je da po završetku izgradnje, odnosno izvođenju radova, za objekte iz stava 1. ovog člana, po zahtevu investitora, nadležni organ može izdati upotrebnu dozvolu. Pravnosnažno rešenje o odobrenju izvođenja radova iz čl.145. Zakona, za objekte koji se u skladu sa odredbama zakona kojim se uređuje upis u javnu knjigu o evidenciji nepokretnosti i pravima na njima mogu upisati u javnu evidenciju, kao i za promenu namene objekta, odnosno dela objekta bez izvođenja radova, predstavlja osnov za upis u javnu knjigu o evidenciji nepokretnosti i pravima na njima, a ako je za predmetni objekat, odnosno izvođenje radova izdata i upotrebna dozvola po zahtevu investitora, osnov za upis u javnu knjigu predstavlja pravnosnažno rešenje iz stava 2. ovog člana i pravnosnažno rešenje o upotrebnoj dozvoli.
Takođe, Pravilnikom o postupku sprovođenja objedinjene procedure elektornskim putem je propisano da kada se investitor, u skladu sa članom 145. stav 7. Zakona, opredeli da za objekat, odnosno radove, koji se izvode u skladu sa članom 145. Zakona, a za koje je propisana obaveza pribavljanja saglasnosti na tehničku dokumentaciju u pogledu mera zaštite od požara, ne podnese zahtev za upotrebnu dozvolu, utvrđivanje podobnosti objekta za upotrebu u pogledu sprovedenosti mera zaštite od požara vrši se van objedinjene procedure, u skladu sa odredbama zakona kojim se uređuje zaštita od požara.
Izmena rešenja o građevinskoj dozvoli
Članom 142.,stavovi 1-4, Zakona o planiranju i izgradji propisano je-
Po izdavanju rešenja o građevinskoj dozvoli, investitor, u skladu sa novonastalim finansijskim i drugim okolnostima, izmenama u dostupnosti komunalne i druge infrastrukture, radi usaglašavanja sa projektom za izvođenje i iz drugih razloga, može podneti zahtev za izmenu građevinske dozvole.
Ako u toku izgradnje, odnosno izvođenja radova, nastanu izmene u odnosu na izdatu građevinsku dozvolu, glavni projekat, odnosno projekat za građevinsku dozvolu, investitor je dužan da obustavi gradnju i podnese zahtev za izmenu građevinske dozvole".
Izmenom u smislu stava 1. ovog člana smatra se svako odstupanje od položaja, dimenzija, namene ioblika objekta, kao i drugih parametara i uslova utvrđenih u građevinskoj dozvoli, odnosno izvodu izprojekta.
Uz zahtev iz stava 1. ovog člana prilaže se novi projekat za građevinsku dozvolu, odnosno separat projekta za građevinsku dozvolu koji se menja.
U tom smislu smatramo da je neophodno da se u konkretnom slučaju izvrši izmena građevinske dozvole.
Shodno čl.144. Zakona o planiranju i izgradnji, posebna vrsta objekata, odnosno radova za koje nije potrebno pribavljati akt nadležnog organa za gradnju, odnosno akt za izvođenje radova jesu: radovi na tekućem odražavanju objekta ili stana; postavljanje žičane ili drvene ograde; građenje objekata protivgradne odbrane; građenje jednostavnih objekata koji se grade na istoj katastarskoj parceli na kojoj je sagrađen glavni objekat, a koji se izvode na način da ne ometaju redovno korišćenje susednih objekata (vrtna senila do 15 m² osnove, staze, platoi, vrtni bazeni i ribnjaci površine do 12 m² i dubine do 1 m, nadstrešnice osnove do 10 m², dečja igrališta, dvorišni kamini površine do 2 m i visine do 3 m, kolski prilazi objektima širine 2,5-3 m, solarni kolektori koji se ne priključuju na elektrodistributivnu mrežu; stočne jame do 20 m² u osnovi; grobnice i spomenici na groblju; pešačke staze, ploče za obaveštavanje površine do 6 m² i druga oprema u zaštićenim prirodnim dobrima (prema odluci privrednog društva, javnog preduzeća, odnosno drugog pravnog lica koji upravlja tim prirodnim dobrom); nosači antena sa antenama na postojećim zgradama, putevima, infrastrukturi i kontejnerima elektronskih komunikacija, kao i tipski kabineti baznih stanica na odgovarajućim nosačima, sredstva elektronskih komunikacija koja se postavljaju ili instaliraju na kablovima i mrežama elektronskih komunikacija i kablovi elektronskih komunikacija koji se postavljaju ili instaliraju u postojeću linijsku infrastrukturu elektronskih komunikacija - kablovsku kanalizaciju; kontejneri za smeštaj elektronsko komunikacione i elektroenergetske opreme i uređaja, mikrorovovi za optičke i druge kablove, tipski ormani za unutrašnju i spoljašnju montažu za smeštaj opreme elektronske komunikacije i sl.; radovi na održavanju, popravke i zamena opreme na objektima vetroelektrana koji se izvode bez građevinskih radova (zamena elisa, zamena gondola, zamena određenih uređaja i njihovih delova); stubići katodne zaštite za čelične cevovode i stanice katodne zaštite, oznake kilometraže, oznake skretanja i zaštitne lule na ukrštanjima sa putevima i prugama na linijskim infrastrukturnim objektima tipa gasovoda, naftovoda i produktovoda.
Dvorišni kamin, odnosno roštilj, koji prelaze površinu i visinu propisanu članom 144. Smatrao bi se pomoćnim objektom. Shodno čl.2. tač. 24) Zakona o planiranju i izgradnji, pomoćni objekat jeste objekat koji je u funkciji glavnog objekta, a gradi se na istoj parceli na kojoj je sagrađen ili može biti sagrađen glavni stambeni, poslovni ili objekat javne namene (garaže, ostave, septičke jame, bunari, cisterne za vodu i sl.).
Shodno čl.145. ovog zakona, građenje pomoćnih objekata vrši se na osnovu rešenja kojim se odobrava izvođenje tih radova.
Poštovani, članom 8đ. Zakona o planiranju i izgradnji propisane su granice ovlašćenja nadležnog organa:
Član 8đ
Tokom sprovođenja objedinjene procedure, nadležni organ isključivo vrši proveru ispunjenosti formalnih uslova za izgradnju i ne upušta se u ocenu tehničke dokumentacije, niti ispituje verodostojnost dokumenata koje pribavlja u toj proceduri, već lokacijske uslove, građevinsku i upotrebnu dozvolu izdaje, a prijavu radova potvrđuje, u skladu sa aktima i drugim dokumentima iz člana 8b ovog zakona.
Nadležni organ u skladu sa stavom 1. ovog člana proverava isključivo ispunjenost sledećih formalnih uslova:
1) nadležnost za postupanje po zahtevu, odnosno prijavi;
2) da li je podnosilac zahteva, odnosno prijave lice koje, u skladu sa ovim zakonom, može bitipodnosilac zahteva odnosno prijave;
3) da li zahtev, odnosno prijava sadrži sve propisane podatke;
4) da li je uz zahtev, odnosno prijavu priložena sva dokumentacija propisana ovim zakonom ipodzakonskim aktima donetim na osnovu ovog zakona;
5) da li je uz zahtev priložen dokaz o uplati propisane naknade, odnosno takse;
6) da li su podaci navedeni u izvodu iz projekta, koji je sastavni deo zahteva za izdavanje građevinske dozvole, u skladu sa izdatim lokacijskim uslovima.
Za potrebe izvođenja radova na priključivanju na izgrađenu vodovodnu, kanalizacionu, gasnu i sl. mrežu, u skladu sa čl.145. Zakona o planiranju i izgradnji, vrši se izrada idejnog projekta.
Za izvođenje radova iz čl.145. Zakona potrebno je pribaviti lokacijske uslove koji sadrže sve urbanističke, tehničke i druge uslove i podatke potrebne za izradu idejnog projekta, osim u slučajevima iz čl.2.st.2. Uredbe o lokacijskim uslovima, koju možete pronaći ovde.
U skladu sa čl.2.st.2.Uredbe o lokacijskim uslovima, lokacijski uslovi se ne izdaju za izvođenje radova na investicionom održavanju objekta i uklanjanju prepreka za osobe sa invaliditetom, radove kojima se ne menja spoljni izgled, ne povećava broj funkcionalnih jedinica i kapacitet instalacija, adaptaciju, sanaciju, građenje zidanih ograda, kao i u svim ostalim slučajevima izvođenja radova kojima se ne vrši priključenje na komunalnu infrastrukturu odnosno ne menjaju kapaciteti i funkcionalnost postojećih priključaka na infrastrukturnu mrežu, osim u slučajevima za koje je Zakonom, odnosno planskim dokumentom propisana obaveza pribavljanja uslova.
S obzirom na to da se u konkretnom slučajuvrši priključenje na komunalnu, saobraćajnu i drugu infrastrukturu, potrebno je ishodovati lokacijske uslove.
Podnošenje zahteva za izdavanje lokacijskih uslova vrši se u skladu sa čl.6. Pravilnika o postupku sprovođenja objedinjene procedure elektronskim putem, koji možete pronaći ovde.
Podnošenje zahteva za izdavanje rešenja kojim se odobrava izvođenje radova iz čl.145. Zakona vrši se u skladu sa čl.28. Pravilnika o postupku sprovođenja objedinjene procedure elektronskim putem.
Podnošenje zahteva za priključenje objekta na komunalnui drugu infrastrukturu vrši se u skladu sa čl.40. Pravilnika o postupku sprovođenja objedinjene procedure elektronskim putem.
Ukoliko se u konkretnom slučaju vrši samo zamena krovnog pokrivača, a da se ne menja spoljni izgled objekta, kojima se obezbeđuje održavanje objekta na zadovoljavajućem nivou upotrebljivosti, reč je o radovima na tekućem održavanju objekta, za koje nije potrebno pribavljati akt nadležnog organa za gradnju.
U drugom slučaju, ukoliko se u konkretnom slučaju vrši promena krovnog pokrivača, u cilju poboljšanja uslova korišćenja objekta u toku eksploatacije, reč je o radovima na investicionom održavanju objekta, koji se vrše na osnovu rešenja o odobrenju izvođenja radova iz čl.145. Zakona.
U skladu sa čl.2. tač.36) i 36a) Zakona o planiranju i izgradnji,
36) investiciono održavanje je izvođenje građevinsko-zanatskih, odnosno drugih radova zavisno od vrste objekta u cilju poboljšanja uslova korišćenja objekta u toku eksploatacije;
36a) tekuće (redovno) održavanje objekta jeste izvođenje radova koji se preduzimaju radi sprečavanja oštećenja koja nastaju upotrebom objekta ili radi otklanjanja tih oštećenja, a sastoje se od pregleda, popravki i preduzimanja preventivnih i zaštitnih mera, odnosno svi radovi kojima se obezbeđuje održavanje objekta na zadovoljavajućem nivou upotrebljivosti, a radovi na tekućem održavanju stana jesu krečenje, farbanje, zamena obloga, zamena sanitarija, radijatora i drugi slični radovi;
U konkrentnom slučaju je bilo neophodno pribavljanje lokacijskih uslove, s obzirom na to da se u vrši priključenje na komunalnu infrastrukturu, odnosno menjaju kapaciteti i funkcionalnost postojećih priključaka na infrastrukturnu mrežu, u skladu sa čl.2.st.2. Uredbe o lokacijskim uslovima.
Članom 2, tačke 24) i 24)a Zakona o planiranju i izgradnji propisano je:
24) pomoćni objekat jeste objekat koji je u funkciji glavnog objekta, a gradi se na istoj parceli na kojoj je sagrađen ili može biti sagrađen glavni stambeni, poslovni ili objekat javne namene (garaže, ostave, septičke jame, bunari, cisterne za vodu i sl.);
24a) ekonomski objekti jesu objekti za gajenje životinja (staje za gajenje konja, štale za gajenje goveda, objekti za gajenje živine, koza, ovaca i svinja, kao i objekti za gajenje golubova, kunića, ukrasne živine i ptica); prateći objekti za gajenje domaćih životinja (ispusti za stoku, betonske piste za odlaganje čvrstog stajnjaka, objekti za skladištenje osoke); objekti za skladištenje stočne hrane (senici, magacini za skladištenje koncentrovane stočne hrane, betonirane silo jame i silo trenčevi), objekti za skladištenje poljoprivrednih proizvoda (ambari, koševi) i drugi slični objekti na poljoprivrednom gazdinstvu (objekti za mašine i vozila, pušnice, sušionice i sl.).
Za građenje ovih objekata pribavlja se rešenje o odobrenju izvođenja radova u skladu sa članom 145. Zakona o planiranju i izgradnji.
Poštovani, u konkretnom slučaju bilo bi potrebno pribaviti prvo lokacijske uslove, s obzirom na to da planirate priključenje na komunalnu I drugu infrastrukturu, a potom i pribaviti građevinsku dozvolu. Budući da bi se radilo o stambenom kontejneru koji bi se postavio na parceli na kojoj ranije nije postojao nikakav objekat, smatramo da nema osnova da za primenu člana 145. Zakona o planiranju i izgradnji.
U skladu sa odredbom člana 57. stav 7. Zakona o planiranju I izgradnji, lokacijski uslovi važe 12 meseci od dana izdavanja ili do isteka važenja građevinske dozvole izdate u skladu sa tim uslovima, za katastarsku parcel za koju je podnet zahtev.
Članom 140. Zakona o planiranju i izgradnji propisano je da građevinska dozvola prestaje da važi ako se sa građenjem objekta to jest, sa izvođenjem radova ne počne u roku od dve godine od dana pravnosnažnosti rešenja kojim je građevinska dozvola izdata. U tom smislu, dovoljno je započeti sa izgradnjom objekta u roku od 2 godine da bi građevinska dozvola bila važeća. Ipak, treba voditi računa I ostalim odredbama člana 140. Zakona, kjima je propisano da građevinska dozvola takođe prestaje da važi ako se u roku od 5 godina od dana pravnosnažnosti rešenja kojim je izdata građevinska dozvola ne izda upotrebna dozvola, osim u slučaju porodične stambene zgrade koju investitor radi rešavanja svojih stambenih potreba. To znači da je u slučaju izgradnje porodičnog stambenog objekta potrebno da se sa izgradnjom krene pre isteka roka od 2 godine od dana kada je rešenje kojim je izdata građevinska dozvola postalo pravnosnažno, a da se zahtev za dobijanje upotrebne dozvole podnese pre isteka roka od 5 godina od dana kada je to rešenje postalo pravnosnažno. Izuzetak, kao što je rečeno, predstavlja situacija kada se radi o izgradnji porodičnog stambenog objekta, invstitor nije vezan ovim rokom. Ipak, čak i u slučaju da je investitor vezan rokom, on može od nadležnog organa zatražiti da građevinska dozvola ostane na snazi još dve godine po isteku roka od 5 godina od pravnosnažnosti rešenja kojim je izdata građevinska dozvola, ako pruži dokaz da je stepen završenosti objekta preko 80%, odnosno pruži dokaze o tome da je objekat ukrovljen, sa postavljenom spoljnom stolarijom I izvedenim razvodima unutrašnjih instalacija koji omogućavaju njegovo priključenje na spoljnu mrežu infrastructure.
Poštovani, ne postoje nikakva teritorijalna ograničenja u vezi sa primenom Zakona o planiranju I izgradnji, što znači da se on ima primenjivati na celokupnoj teritoriji Republike Srbije, a da svi ogani državne upravne I lokalne samouprave imaju dužnost da se staraju o njegovoj valjanoj primeni. Upućujemo Vas na činjenicu da su sve građevinske dozvole izdate u postupku sprovođenja objedinjene procedure elektronskim putem objavljene na internet stranici agencije za privredne registre, a da je u skladu sa članom 55. Stav Pravilnika o postupku sprovođenja objedinjene procedure elektronskim putem nadležni organ dužan da zainteresovanim licima omogući uvid u podatke, akta I dokumentaciju u vezi sa svakim pojedinačnom postupku.