Oblast: Sva pitanja
Na ovoj stranici možete pronaći odgovore na neka od do sada postavljenih pitanja u vezi sa odredbama Zakona o planiranju i izgradnji. Pitanja i odgovori su sistematizovani prema redosledu podnaslova iz Zakona. Omogućeno je i vršenje pretrage pitanja i odgovora po ključnim rečima. Ukoliko ne nađete odgovor koji ste tražili, možete nam poslati vaše pitanje preko stranice za postavljanje pitanja.
Pitanja i odgovore po oblastima u PDF formatu možete preuzeti na sledećoj stranici: PDF-ovi po oblastima.
U ovom slučaju potrebno je da se pribavi rešenje o odobrenju izvođenja radova u skladu sa članom 145. Zakona o planiranju i izgradnji.
U ovom slučaju ne bi bilo potrebno pribavljanje građevinske dozvole, već rešenja o odobrenju izvođenja radova u skladu sa članom 145. Zakona o planiranju I izgradnji.
Članom 33. Pravilnika o opštim pravilima za parcelaciju, regulaciju i izgradnju propisano je da za parkiranje za sopstvene potrebe, vlasnici porodičnih i stambenih objekata svih vrsta po pravilu obezbeđuju prostor na sopstvenoj građevinskoj parceli, izvan javne saobraćajne površine, i to -jedno parking ili garažno mesto na jedan stan.Za parkiranje vozila za sopstvene potrebe, vlasnici ostalih objekata obezbeđuju prostor na sopstvenoj građevinskoj parceli, izvan javne saobraćajne površine, gde se broj potrebnih parking mesta određuje na osnovu namene i vrste delatnosti. Ipak, pitanje načina korišćenja parking mesta nije pitanje koje je regulisano odredbama Zakona o planiranju i izgradnji i podzakonskih akata koji se donose na osnovu njih. Parcela koja služi za redovnu upotrebu objekta mogla bi se smatrati zajedničkim dvorištem, koje bi samim tim predstavljala zajedničku imovinu svih vlasnika posebnih delova zgrade, a način njenog korišćenja uređuje se aktom skupštine zgrade.
Da biste u konkretnom slučaju stekli pravo na građenje, možete izvršiti sledeće:
- Izvršiti parcelaciju, nakon čega se ishoduju lokacijski uslovi i građevinska dozvola; ili
- Prilikom podnošenja zahteva za izdavanje građevinske dozvole priložiti overenu saglasnost svih lica u čijem je vlasništvu građevinsko zemljište (u kom slučaju se ne vrši parcelacija), u skladu sa čl.135.st.6.Zakona o planiranju i izgradnji.
Parcelacija
Shodno članu 31. Zakona o planiranju i izgradnji, pravila građenja u prostornom planu područja posebne namene, prostornog plana jedinice lokalne samouprave i planovima generalne i detaljne regulacije sadrže, između ostalog, uslove za parcelaciju, preparcelaciju i formiranje građevinske parcele, kao i minimalnu i maksimalnu površinu građevinske parcele.
Na osnovu člana 65. stav 2. Zakona o planiranju i izgradnji, na jednoj katastarskoj parceli može se obrazovati veći broj građevinskih parcela, koje se mogu deliti parcelacijom do minimuma utvrđenog primenom pravila o parcelaciji ili ukrupniti preparcelacijom, a prema planiranoj ili postojećoj izgrađenosti, odnosno, planiranoj ili postojećoj nameni građevinske parcele, na osnovu projekta parcelacije.
Projekat preparcelacije izrađuje ovlašćeno privredno društvo, odnosno drugo pravno lice ili preduzetnik koje je upisano u odgovarajući registar. Projekat preparcelacije potvrđuje organ jedinice lokalne samouprave nadležan za poslove urbanizma. Ako nadležni organ utvrdi da projekat preparcelacije, odnosno parcelacije nije urađen u skladu sa važećim planskim dokumentom, odnosno podzakonskim aktom kojim se utvrđuju opšta pravila parcelacije, regulacije i izgradnje, obavestiće o tome podnosioca zahteva.
Overena saglasnost suvlasnika
Članom 135. st.1. Zakona o planiranju I izgradnji propisano je da se građevinska dozvola izdaje investitoru koji ima odgovarajuće pravo na zemljištu ili objektu. U skladu sa čl.135.st.2. ovog zakona, kao odgovarajuće pravo na zemljištu smatra se pravo svojine, pravo zakupa na građevinskom zemljištu u javnoj svojini, kao i druga prava propisana ovim zakonom. Članom 135.st.6. Zakona o planiranju I izgradnji regulisano je da se za izgradnju ili izvođenje radova na građevinskom zemljištu ili objektu koji je u vlasništvu više lica, kao dokaz o odgovarajućem pravu prilaže i overena saglasnost tih lica, a ako se izvode radovi na nadziđivanju, prilaže se i ugovor zaključen u skladu sa posebnim zakonom.
Postavljanje žičanih i drvenih ograda predstavlja vrstu radova za koje nije potrebno pribavljati akt nadležnog organa za gradnju, odnosno za izvođenje radova, u skladu sa odredbama član. 144 Zakona o planiranju i izgradnji. Ukoliko je reč o zidanoj ogradi, za ovu vrstu radova potrebno je pribaviti rešenje o odobrenju izvođenja radova iz čl.145. Zakona, koje izdaje organ nadležan za izdavanje građevinske dozvole.
Takođe, napominjemo da se izvođenje radova (radova iz čl.144. I čl.145.) odnosno građenje objekta na katastarskoj parceli mora izvoditi u skladu sa planskim dokumentom.
Nadalje, potrebno je utvrditi i da li postoji stvarna službenost, kao što je službenost prolaza, zasnovana u skladu sa odredbama Zakona o osnovama svojinskopravnih odnosa, u kom slučaju bi vlasnik povlasnog dobra (susedne nepokretnosti) imao pravo da postavi i kapiju prema poslužnom dobru (Vašoj nepokretnosti).
Zakon o osnovama svojinskopravnih odnosa:
Član 50
Stvarna službenost vrši se na način kojim se najmanje opterećuje poslužno dobro.
Ako je za vršenje stvarne službenosti potrebno korišćenje nekog uređaja ili preduzimanje neke radnje, troškove održavanja tog uređaja i preduzimanje te radnje snosi vlasnik povlasnog dobra.
Ako uređaj ili radnja služi i interesima vlasnika poslužnog dobra, troškove održavanja tog uređaja i troškove preduzimanja te radnje snose, srazmerno koristi koju imaju, vlasnik povlasnog dobra i vlasnik poslužnog dobra.
Član 51
Stvarna službenost zasniva se pravnim poslom, odlukom državnog organa i održajem.
Član 52
Na osnovu pravnog posla stvarna službenost stiče se upisom u javnu knjigu ili na drugi odgovarajući način određen zakonom.
Član 53
Odlukom suda ili drugog državnog organa stvarna službenost ustanovljava se kada vlasnik povlasnog dobra u celini ili delimično ne može koristiti to dobro bez odgovarajućeg korišćenja poslužnog dobra, kao i u drugim slučajevima određenim zakonom.
Službenost iz stava 1. ovog člana stiče se danom pravnosnažnosti odluke, ako zakonom nije drukčije određeno.
Na zahtev vlasnika poslužnog dobra, nadležni državni organ utvrđuje i odgovarajuću naknadu koju je vlasnik povlasnog dobra dužan da plati vlasniku poslužnog dobra.
Član 54
Stvarna službenost stiče se održajem kada je vlasnik povlasnog dobra faktički ostvarivao službenost za vreme od 20 godina a vlasnik poslužnog dobra se tome nije protivio.
Stvarna službenost se ne može steći održajem ako je vršena zloupotrebom poverenja vlasnika ili držaoca poslužnog dobra, silom, prevarom ili ako je službenost ustupljena do opoziva.
Član 56
Vlasnik povlasnog dobra može zahtevati da se prema vlasniku poslužnog dobra utvrdi postojanje stvarne službenosti.
Na tužbu iz stava 1. ovog člana shodno se primenjuju odredbe člana 37. stav 2. ovog zakona.
Član 57
Ako se vlasnik povlasnog dobra neosnovano sprečava ili ometa u vršenju stvarne službenosti, on može tužbom zahtevati da to sprečavanje ili ometanje prestane.
Član 58
Stvarna službenost prestaje ako se vlasnik poslužnog dobra protivi njenom vršenju a vlasnik povlasnog dobra tri uzastopne godine nije vršio svoje pravo.
Vlasnik poslužnog dobra može zahtevati da prestane pravo stvarne službenosti kada ona postane nepotrebna za korišćenje povlasnog dobra ili kad prestane drugi razlog zbog koga je ona zasnovana.
Stvarna službenost prestaje ako se ne vrši za vreme potrebno za njeno sticanje održajem, kada isto lice postane vlasnik poslužnog i povlasnog dobra ili propašću povlasnog, odnosno poslužnog dobra.
Član 59
Ako se podeli povlasno dobro, stvarna službenost ostaje u korist svih njegovih delova.
Vlasnik poslužnog dobra može zahtevati da stvarna službenost vlasnika pojedinog dela podeljenog povlasnog dobra prestane ako stvarna službenost ne služi za potrebe tog dela.
Ako je podeljeno poslužno dobro, stvarna službenost ostaje samo na delovima na kojima je vršena.
Članom 144. Zakona o planiranju i izgradnji je propisano:
Posebna vrsta objekata, odnosno radova za koje nije potrebno pribavljati akt nadležnog organa za gradnju, odnosno akt za izvođenje radova jesu: radovi na tekućem odražavanju objekta ili stana; postavljanje žičane ili drvene ograde; građenje objekata protivgradne odbrane; građenje jednostavnih objekata koji se grade na istoj katastarskoj parceli na kojoj je sagrađen glavni objekat, a koji se izvode na način da ne ometaju redovno korišćenje susednih objekata (vrtna senila do 15 m² osnove, staze, platoi, vrtni bazeni i ribnjaci površine do 12 m² i dubine do 1 m, nadstrešnice osnove do 10 m², dečja igrališta, dvorišni kamini površine do 2 m i visine do 3 m, kolski prilazi objektima širine 2,5-3 m, solarni kolektori koji se ne priključuju na elektrodistributivnu mrežu; stočne jame do 20 m² u osnovi; grobnice i spomenici na groblju; pešačke staze, ploče za obaveštavanje površine do 6 m² i druga oprema u zaštićenim prirodnim dobrima (prema odluci privrednog društva, javnog preduzeća, odnosno drugog pravnog lica koji upravlja tim prirodnim dobrom); nosači antena sa antenama na postojećim zgradama, putevima, infrastrukturi i kontejnerima elektronskih komunikacija, kao i tipski kabineti baznih stanica na odgovarajućim nosačima, sredstva elektronskih komunikacija koja se postavljaju ili instaliraju na kablovima i mrežama elektronskih komunikacija i kablovi elektronskih komunikacija koji se postavljaju ili instaliraju u postojeću linijsku infrastrukturu elektronskih komunikacija - kablovsku kanalizaciju; kontejneri za smeštaj elektronsko komunikacione i elektroenergetske opreme i uređaja, mikrorovovi za optičke i druge kablove, tipski ormani za unutrašnju i spoljašnju montažu za smeštaj opreme elektronske komunikacije i sl.; radovi na održavanju, popravke i zamena opreme na objektima vetroelektrana koji se izvode bez građevinskih radova (zamena elisa, zamena gondola, zamena određenih uređaja i njihovih delova); stubići katodne zaštite za čelične cevovode i stanice katodne zaštite, oznake kilometraže, oznake skretanja i zaštitne lule na ukrštanjima sa putevima i prugama na linijskim infrastrukturnim objektima tipa gasovoda, naftovoda i produktovoda.
Članom 145. Zakona o planiranju i izgradnji je propisano da je potrebno pribavljanje rešenja o odobrenju izvođenja radova, između ostalog, za građenje pomoćnih objekata i ekonomskih objekata. Članom 2. Tačkama 24) i 24a) Zakona o planiranju izgradnji propisano je:
24) pomoćni objekat jeste objekat koji je u funkciji glavnog objekta, a gradi se na istoj parceli na
kojoj je sagrađen ili može biti sagrađen glavni stambeni, poslovni ili objekat javne namene (garaže,
ostave, septičke jame, bunari, cisterne za vodu i sl.);
24a) ekonomski objekti jesu objekti za gajenje životinja (staje za gajenje konja, štale za gajenje
goveda, objekti za gajenje živine, koza, ovaca i svinja, kao i objekti za gajenje golubova, kunića,
ukrasne živine i ptica); prateći objekti za gajenje domaćih životinja (ispusti za stoku, betonske piste za
odlaganje čvrstog stajnjaka, objekti za skladištenje osoke); objekti za skladištenje stočne hrane (senici, magacini za skladištenje koncentrovane stočne hrane, betonirane silo jame i silo trenčevi), objekti za skladištenje poljoprivrednih proizvoda (ambari, koševi) i drugi slični objekti na poljoprivrednom gazdinstvu (objekti za mašine i vozila, pušnice, sušionice i sl.);
S obzirom na to da nema podataka o kakvoj vrsti malog montažnog objekta je reč, ne možemo dati precizan odgovor o tome da li bi se na konkretan objekat primenjivale odredbe člana 144. Ili člana 145. Zakona o planiranju i izgradnji.
Poštovani, kako biste dobili odgovor na svoje pitanje najuputnije bi bilo da nadležnom organu podnesete zahtev za izdavanje informacije o lokaciji ili lokacijskih uslova. Napominjemo da u postupku pribavljanja informacije o lokaciji i lokacijskih uslova u okviru postupka sprovođenja objedinjene procedure elektronskim putem činjenica da lice koje je podnosilac zahteva nije ujedno i vlasnik predmetne katastarske parcele nije uslov za izdavanje informacije o lokaciji ili lokacijskih uslova.
Članom 57, stav 6. Propisano je da lokacijski uslovi obavezno sadrže i bruto razvijenu građevinsku površinu. Uz zahtev za izdavanje lokacijskih uslova prilaže se idejno rešenje , u skladu sa članom 6. stav 2. Pravilnika o postupku sprovođenja objedinjene procedure elektronskim putem. Istim Pravilnikom, članom 17. Stav 2 je propisano da po prijemu zahteva za izdavanje građevinske dozvole nadležni organ proverava i da li su podaci navedeni u izvodu iz projekta, koji je sastavni deo zahteva za izdavanje građevinske dozvole, u skladu sa izdatim lokacijskim uslovima. Usklađenost podataka navedenih u izvodu iz projekta sa lokacijskim uslovima predstavlja formalni uslov čije neispunjavanje za posledicu ima odbacivanje zahteva.
Članom 140. Zakona o planiranju i izgradnji propisano je da građevinska dozvola prestaje da važi ako se ne otpočne sa građenjem objekta, odnosno izvođenjem radova, u roku od dve godine od dana pravnosnažnosti rešenja kojim je izdata građevinska dozvola, a u svakom slučaju ako se u roku od pet godina od dana pravnosnažnosti rešenja kojim je izdata građevinska dozvola, ne izda upotrebna dozvola. Mogućnost produžetka važenja građevinske dozvole propisana je u stavu 4. člana 140. Zakona, i to još dve godine nakon proteka 5 godina od dana pravnosnažnosti rešenja kojim je izdata, ukoliko investitor pruži dokaz da je stepen završenosti objekata preko 80%, odnosno ako se u postupku utvrdi da je objekat ukrovljen, sa postavljenom spoljnom stolarijom i izvedenim razvodima unutrašnjih instalacija koje omogućavaju njegovo priključenje na spoljnu mrežu infrastrukture.
Iz Vašeg pitanja proizlazi da je u konkretnom slučaju rok važenja građevinske dozvole (odobrenja za izgradnju) istekao, kao i da nisu ispunjeni uslovi za produžetak važenja građevinske dozvole, propisani članom 140. stav 4. Zakona o planiranju i izgradnji.
U tom slučaju, za izvođenje radova na dogradnji (koji odgovaraju opisu iz Vašeg pitanja) neophodno je sprovesti kompletnu proceduru za pribavljanje nove građevinske dozvole. Postupak i dokumentacija koju je potrebno priložiti uz zahtev za izdavanje građevinske dozvole propisani su članom 135. Zakona o planiranju i izgradnji i članom 16. Pravilnika o postupku sprovođenja objedinjene procedure elektronskim putem. Navedene propise možete pronaći na sajtu http://gradjevinskedozvole.rs u okviru Sekcije „Propisi“.
Iz pitanja je nejasno šta podrazumevate pod „već uplaćenim troškovima komunalija“, ali je nesporno da ste prilikom podnošenja zahteva za izdavanje nove građevinske dozvole u obavezi da priložite dokaz o uplaćenoj administrativnoj taksi za podnošenje zahteva i donošenje rešenja o građevinskoj dozvoli i naknadi za Centralnu evidenciju, saglasno članu 16. stav 2. tačka 3. Pravilnika o postupku sprovođenja objedinjene procedure elektronskim putem.
U skladu sa odredbama člana 65. Zakona o planiranju i izgradnji, Ako nadležni organ utvrdi da projekat preparcelacije, odnosno parcelacije nije urađen u skladu sa važećim planskim dokumentom, odnosno podzakonskim aktom kojim se utvrđuju opšta pravila parcelacije, regulacije i izgradnje, obavestiće o tome podnosioca zahteva. Podnosilac zahteva može podneti prigovor na obaveštenje iz stava 5. ovog člana opštinskom, odnosno gradskom veću, u roku od tri dana od dana od dana dostavljanja.Iz pitanja koje ste postavili nije jasno da il ste od nadležnog drugostepenog organa dobili odluku po prigovoru i koja je sadržina te odluke. Potrebno je da nadležni drugostepeni organ donese odluku po prigovoru, protiv koje ćete, u slučaju da za to ima osnova, najverovatnije moći da pokrenete upravni spor.