Oblast: Sva pitanja
Na ovoj stranici možete pronaći odgovore na neka od do sada postavljenih pitanja u vezi sa odredbama Zakona o planiranju i izgradnji. Pitanja i odgovori su sistematizovani prema redosledu podnaslova iz Zakona. Omogućeno je i vršenje pretrage pitanja i odgovora po ključnim rečima. Ukoliko ne nađete odgovor koji ste tražili, možete nam poslati vaše pitanje preko stranice za postavljanje pitanja.
Pitanja i odgovore po oblastima u PDF formatu možete preuzeti na sledećoj stranici: PDF-ovi po oblastima.
Članom 126. Zakona o planiranju i izgradnji propisano je:
Tehničku dokumentaciju za izgradnju objekata, za koje građevinsku dozvolu izdaje ministarstvo
nadležno za poslove građevinarstva, odnosno nadležni organ autonomne pokrajine, može da izrađuje
privredno društvo, odnosno drugo pravno lice koje je upisano u odgovarajući registar za izradu tehničke dokumentacije za tu vrstu objekata i koje ima zaposlena lica sa licencom za odgovornog projektanta i koja imaju odgovarajuće stručne rezultate u izradi tehničke dokumentacije za tu vrstu i namenu objekta.
Članom 13. Pravilnika o sadržini, načinu i postupku izrade i načinu vršenja kontrole tehničke dokumentacije prema klasi i nameni objekata propisano je:
Vrste tehničke dokumentacije su:
1) generalni projekat (GNP);
2) idejno rešenje (IDR);
3) idejni projekat (IDP);
4) projekat za građevinsku dozvolu (PGD);
5) projekat za izvođenje (PZI);
6) projekat izvedenog objekta (PIO)
Iz citiranih odredbi sledi da projekat izvedenog objekta iz čl.133. Zakona može da izrađuje privredno društvo, odnosno drugo pravno lice koje poseduje odgovarajuću licencu za izradu tehničke dokumentacije za građenje objekata za koje građevinsku dozvolu izdaje ministarstvo nadležno za poslove građevinarastva, odnosno nadležni organ autonomne pokrajine.
Kao što je u Vašem pitanju ispravno konstatovano, članom 11. stav 2. Pravilnika o tehničko-tehnološkim postupcima za formiranje kvalifikovanog elektronskog potpisa i kriterijumima koje treba da ispune sredstva za formiranje kvalifikovanog elektronskog potpisa („Službeni glasnik Republike Srbije“ broj 26/08, 13/10 i 23/15) propisano je da kvalifikovani elektronski sertifikat opciono sadrži podatak o JMBG-u korisnika.
Imajući to u vidu, korisnici kvalifikovanih elektronskih sertifikata imaju pravo da se prilikom podnošenja zahteva za njihovo izdavanje opredele da li će njihov sertifikat sadržati podatke o JMBG-u ili ne, a sertifikaciona tela su u obavezi da u tom smislu postupe u skladu sa zahtevom. Pritom, sertifikaciono telo je dužno da korisniku jasno stavi do znanja da li će sertifikat sadržati JMBG, saglasno članu 11. stav 3. Pravilnika o tehničko-tehnološkim postupcima za formiranje kvalifikovanog elektronskog potpisa i kriterijumima koje treba da ispune sredstva za formiranje kvalifikovanog elektronskog potpisa.
Međutim, u stavu 4. člana 11. citiranog Pravilnika propisano je da sertifikati koji se koriste u opštenju organa, opštenju organa i stranaka, dostavljanju i izradi odluke organa u elektronskom obliku u upravnom, sudskom i drugom postupku pred državnim organom, treba da sadrže JMBG, osim ako posebnim propisima nije drugačije određeno.
Nijednim posebnim propisom nije određeno da sertifikati koji se koriste u objedinjenoj proceduri ne moraju sadržati JMBG. Imajući to u vidu, sertifikat koji ne sadrži podatak o JMBG-u korisnika nije podoban za upotrebu u postupku objedinjene procedure, iako je validan u smislu odredaba Zakona o elektronskom potpisu i Pravilnika o tehničko-tehnološkim postupcima za formiranje kvalifikovanog elektronskog potpisa i kriterijumima koje treba da ispune sredstva za formiranje kvalifikovanog elektronskog potpisa.
Preduslov za korišćenje sertifikata koji ne sadrži podatak o JMBG-u u postupku objedinjene procedure je da takva mogućnost eventualno bude predviđena posebnim propisom.
Napominjemo da je namena Pozivnog centra davanje dodatnih informacija i pojašnjenja u cilju boljeg razumevanja i pravilne primene Zakona o planiranju i izgradnji i podzakonskih akata donetih na osnovu tog Zakona, dok se sva dokumentacija u postupku objedinjene procedure dostavlja posredstvom Centralnog informacionog sistema (CEOP), koja se vodi u okviru Agencije za privredne registre.
- Članom 145. stav 2. Zakona o planiranju i izgradnji propisano je (kao izuzetak od pravila) da se uz zahtev za izdavanje rešenja o odobrenju radova na investicionom održavanju, odnosno uklanjanju prepreka za kretanje osoba sa invaliditetom, umesto idejnog projekta, dostavlja tehnički opis i popis radova. Međutim, citiranim članom, kao ni nekom drugom odredbom Zakona, nije propisan izuzetak u pogledu ovlašćenja za izradu te vrste tehničke dokumentacije. Imajući to u vidu, primenjuju se opšta pravila propisana Zakonom o planiranju i izgradnji, kojim je propisano da odgovorni projektant potvrđuje svojim potpisom i pečatom lične licence deo projekta za koji poseduje odgovarajuću licencu.
- Nakon stupanja na snagu Pravilnika o postupku sprovođenja objedinjene procedure elektronskim putem, doneto je Uputstvo o formatima elektronskih dokumenata tehničke dokumentacije i njihovom dostavljanju u CEOP-u. Tekst Uputstva možete pronaći posredstvom sledećeg linka:
Prema odredbama navedenog Uputstva, elektronsko potpisivanje projekta vrši odgovorno lice projektanta predmetnog dela projekta (preduzetnika, odnosno pravnog lica koje je nosioc izrade dela tehničke dokumentacije) i odgovorni projektant (Prilog 1, strana 13. Uputstva).
- Postupak izdavanja rešenja kojim se odobrava izvođenje radova, kao i dokumentacija koju je potrebno priložiti, definisani su članom 145. Zakona o planiranju i izgradnji i članom 28. Pravilnika o postupku sprovođenja objedinjene procedure elektronskim putem. Navedene propise možete pronaći na sajtu http://gradjevinskedozvole.rs, u okviru Sekcije „Propisi“.
Odredbama navedenih propisa nije predviđeno da se uz zahtev za izdavanje rešenja o odobrenju radova prilažu kopija plana i izvod iz kopije plana vodova.
Članom 2. tačka 24. Zakona o planiranju i izgradnji definisan je pomoćni objekat (u smislu odredaba Zakona), kao objekat koji je u funkciji glavnog objekta, a gradi se na istoj parceli na kojoj je sagrađen ili može biti sagrađen glavni stambeni, poslovni ili objekat javne namene (garaže, ostave, septičke jame, bunari, cisterne za vodu i sl.). Mišljenja smo da objekat koji nameravate da gradite po svojoj prirodi odgovara pomoćnom objektu, u smislu odredaba Zakona o planiranju i izgradnji.
Članom 145. Zakona o planiranju i izgradnji propisano je da se građenje pomoćnih objekata vrši na osnovu rešenja kojim se odobrava izvođenje tih radova, koje izdaje organ nadležan za izdavanje građevinske dozvole.
Postupak izdavanja rešenja kojim se odobrava izvođenje radova, kao i dokumentacija koju je potrebno priložiti, definisani su članom 145. Zakona o planiranju i izgradnji i članom 28. Pravilnika o postupku sprovođenja objedinjene procedure elektronskim putem. Navedene propise možete pronaći na sajtu http://gradjevinskedozvole.rs, u okviru Sekcije „Propisi“.
Postupak i dokumentacija koju je potrebno priložiti uz zahtev za izdavanje upotrebne dozvole propisani su članom 158. Zakona o planiranju i izgradnji i članom 42. Pravilnika o postupku sprovođenja objedinjene procedure elektronskim putem. Navedene propise možete pronaći na sajtu http://gradjevinskedozvole.rs u okviru Sekcije „Propisi“.
U odredbama navedenih propisa nije eksplicitno navedeno da podnosilac zahteva za izdavanje upotrebne dozvole mora biti investitor, iz čega proizlazi da to može biti svako lice koje ima interes za dobijanje upotrebne dozvole i evidentiranje objekta u katastru nepokretnosti. Međutim, treba imati u vidu da, bez obzira na to ko se javlja kao podnosilac, uz zahtev moraju biti dostavljeni svi prilozi propisani Zakonom o planiranju i izgradnji i Pravilnikom o postupku sprovođenja objedinjene procedure elektronskim putem.
Takođe, u stavu 4. člana 158. Zakona o planiranju i izgradnji propisano je da se upotrebna dozvola izdaje za ceo objekat ili za deo objekta koji predstavlja tehničko-tehnološku celinu i može se kao takav samostalno koristiti. Imajući to u vidu, mišljenja smo da zahtevom za izdavanje upotrebne dozvole ne bi mogao da bude obuhvaćen samo jedan stan, već deo objekta koji predstavlja tehničko – tehnološku celinu (eventualno jedan sprat ili kompletna nadogradnja).
Prema terminologiji Zakona o planiranju i izgradnji, montažni objekti se postavljaju (a ne grade). U tom smislu, saglasno članu 146. Zakona, postavljanje i uklanjanje manjih montažnih objekata privremenog karaktera na javnim i drugim površinama (kiosci, bašte ugostiteljskih objekata, tezge i drugi pokretni mobilijar) ne vrši se na osnovu građevinske dozvole, već predmetnu materiju obezbeđuje i uređuje jedinica lokalne samouprave svojom odlukom.
Ukoliko je u konkretnom slučaju reč o pomoćnom objektu (objekat koji je u funkciji glavnog objekta, a gradi se na istoj parceli na kojoj je sagrađen ili može biti sagrađen glavni stambeni, poslovni ili objekat javne namene -garaže, ostave, septičke jame, bunari, cisterne za vodu i sl.), njegovo građenje vrši se na osnovu rešenja kojim se odobrava izvođenje tih radova, koje izdaje organ nadležan za izdavanje građevinske dozvole. Postupak izdavanja rešenja kojim se odobrava izvođenje radova, kao i dokumentacija koju je potrebno priložiti, definisani su članom 145. Zakona o planiranju i izgradnji i članom 28. Pravilnika o postupku sprovođenja objedinjene procedure elektronskim putem. Navedene propise možete pronaći na sajtu http://gradjevinskedozvole.rs, u okviru Sekcije „Propisi“.
Građenje jednostavnih objekata koji se grade na istoj katastarskoj parceli na kojoj je sagrađen glavni objekat, a koji se izvode na način da ne ometaju redovno korišćenje susednih objekata, vrši se bez pribavljanja akta nadležnog organa. Primeri jednostavnih objekata za čije građenje nije potreban akt nadležnog organa dati su u članu 144. Zakona o planiranju i izgradnji.
Članom 2. Uredbe o lokacijskim uslovima propisano je da lokacijski uslovi sadrže sve urbanističke, tehničke i druge uslove i podatke potrebne za izradu idejnog projekta, projekta za građevinsku dozvolu i projekta za izvođenje, u skladu sa Zakonom o planiranju i izgradnji. Izuzetno, lokacijski uslovi se ne izdaju za izvođenje radova na investicionom održavanju objekta i uklanjanju prepreka za osobe sa invaliditetom, radove kojima se ne menja spoljni izgled, ne povećava broj funkcionalnih jedinica i kapacitet instalacija, adaptaciju, sanaciju, građenje zidanih ograda, kao i u svim ostalim slučajevima izvođenja radova kojima se ne vrši priključenje na komunalnu infrastrukturu odnosno ne menjaju kapaciteti i funkcionalnost postojećih priključaka na infrastrukturnu mrežu.
Iz Vašeg pitanja može se zaključiti da se radovima čije izvođenje planirate menja spoljni izgled objekta, kao i da se povećava broj funkcionalnih jedinica i kapacitet instalacija, pa bi u konkretnom slučaju trebalo pribaviti lokacijske uslove.
Postupak izdavanja lokacijskih uslova, kao i dokumentacija koju je potrebno priložiti, definisani su članovima 53a - 57. Zakona o planiranju i izgradnji i članom 6. Pravilnika o postupku sprovođenja objedinjene procedure elektronskim putem. Navedene propise možete pronaći na sajtu http://gradjevinskedozvole.rs, u okviru Sekcije „Propisi“.
Što se tiče taksi, Centralni informacioni sistem automatski generiše broj računa, poziv na broj i iznos naknade koja se plaća za Centralnu evidenciju objedinjenih procedura. Obrazac uplatnice koji generiše sistem možete odštampati i iskoristiti u cilju plaćanja naknade u banci ili pošti.
Kada je reč o administrativnoj taksi koja se plaća za podnošenje zahteva, ne postoji jedinstveni iznos, kao ni broj računa niti poziv na broj. Zbog toga je neophodno u svakom konkretnom slučaju obratiti se nadležnom organu radi dobijanja informacije o tome.
Pozivni centar ne raspolaže informacijom o iznosima troškova u konkretnim slučajevima.
Nakon podnošenja odgovarajućeg zahteva posredstvom Centralnog informacionog sistema (CEOP-a), dobijate odgovarajući „link“, posredstvom koga možete pratiti status rešavanja u konkretnom predmetu.
Članom 110. Zakona o planiranju i izgradnji regulisano je da se građenje objekta vrši na osnovu građevinske dozvole i tehničke dokumentacije. Članom 135. Zakona propisano je da se građevinska dozvola izdaje investitoru koji uz zahtev za izdavanje građevinske dozvole dostavi projekat za građevinsku dozvolu, ima odgovarajuće pravo na zemljištu ili objektu i koji je dostavio dokaze propisane podzakonskim aktom kojim se bliže uređuje sadržina i način izdavanja građevinske dozvole i platio odgovarajuće administrativne takse. Pod odgovarajućim pravom na zemljištu smatra se pravo svojine, pravo zakupa na građevinskom zemljištu u javnoj svojini, kao i druga prava propisana ovim zakonom.
Imajući u vidu citirane odredbe Zakona o planiranju i izgradnji, izgradnja objekata je moguća samo na građevinskom zemljištu. Ukoliko planirate izgradnju objekta primarne poljoprivredne proizvodnje na poljoprivrednom zemljištu, neophodno je prethodno sprovesti promenu namene poljoprivrednog u građevinsko zemljište.
Postupak promene namene poljoprivrednog u građevinsko zemljište regulisan je članom 87. Zakona o planiranju I izgradnji, čiji tekst možete pronaći ovde.
Nakon stupanja na snagu Pravilnika o postupku sprovođenja objedinjene procedure elektronskim putem, doneto je Uputstvo o formatima elektronskih dokumenata tehničke dokumentacije i njihovom dostavljanju u CEOP-u. Tekst Uputstva možete pronaći posredstvom sledećeg linka:
U Prilogu 1 navedenog Uputstva (strane 13. i 14), definisano je koja lica obavezno elektronski potpisuju pojedine vrste dokumenata.
Izjavu investitora, vršioca stručnog nadzora i izvođača radova obavezno elektronski potpisuju odgovorno lice investitora, odgovorno lice vršioca stručnog nadzora (preduzetnika, odnosno pravnog lica koje je nosilac stručnog nadzora) i odgovorno lica izvođača radova.
Izmenama i dopunama Zakona o planiranju i izgradnji iz decembra 2014. godine, glavni projekat kao pojam je ukinut, a iz Vašeg pitanja ne može se zaključiti na koji deo tehničke dokumentacije ste mislili pod formulacijom „glavni projekat“. Ukoliko nakon sagledavanja teksta Uputstva budete imali dodatnih pitanja, možete nam se obratiti radi dobijanja traženih informacija.
Iz Vašeg pitanja ne može se zaključiti da li je su u konkretnom slučaju izdati lokacijski uslovi, kao i da li je dobijena građevinska dozvola. U zavisnosti od toga, razlikuje se i procedura koju je potrebno sprovesti.
Ukoliko je postupak po zahtevu za izdavanje lokacijskih uslova u toku, ali lokacijski uslovi nisu izdati, neophodno je najpre da posredstvom Centralnog informacionog sistema (CIS) odustanete od podnetog zahteva, a da nakon toga podnesete novi zahtev uz koji ćete priložiti izmenjeno idejno rešenje. Ukoliko su lokacijski uslovi izdati, potrebno je postupiti u skladu sa članom 15. Pravilnika o postupku sprovođenja objedinjene procedure elektronskim putem, odnosno neophodno je sprovesti postupak za izmenu lokacijskih uslova, koji se pokreće podnošenjem zahteva nadležnom organu. Na proveru ispunjenosti uslova za postupanje po zahtevu za izmenu lokacijskih uslova i na izdavanje izmenjenih lokacijskih uslova, shodno se primenjuju odredbe Pravilnika koje se odnose na izdavanje lokacijskih uslova.
Ukoliko je na osnovu prethodno izdatih lokacijskih uslova izdata i građevinska dozvola, investitor, u skladu sa novonastalim finansijskim i drugim okolnostima, izmenama u dostupnosti komunalne i druge infrastrukture, radi usaglašavanja sa projektom za izvođenje i iz drugih razloga, može podneti zahtev za izmenu građevinske dozvole. Ako se izmena građevinske dozvole traži zbog odstupanja u odnosu na izdatu građevinsku dozvolu, podnosilac zahteva je u obavezi da pribavi nove lokacijske uslove, odnosno zatraži izmenu važećih lokacijskih uslova, u kom slučaju se ne traži izmena idejnog rešenja, već se umesto idejnog rešenja koristi separat izmena projekta za građevinsku dozvolu koji se menja, odnosno novi projekat za građevinsku dozvolu ako ga je investitor izradio, u skladu sa članom 26. Pravilnika o postupku sprovođenja objedinjene procedure elektronskim putem.