Oblast: Sva pitanja
Na ovoj stranici možete pronaći odgovore na neka od do sada postavljenih pitanja u vezi sa odredbama Zakona o planiranju i izgradnji. Pitanja i odgovori su sistematizovani prema redosledu podnaslova iz Zakona. Omogućeno je i vršenje pretrage pitanja i odgovora po ključnim rečima. Ukoliko ne nađete odgovor koji ste tražili, možete nam poslati vaše pitanje preko stranice za postavljanje pitanja.
Pitanja i odgovore po oblastima u PDF formatu možete preuzeti na sledećoj stranici: PDF-ovi po oblastima.
Prema članu 53a Zakona o planiranju i izgradnji, lokacijski uslovi su javna isprava koja sadrži podatke o mogućnostima i ograničenjima gradnje na katastarskoj parceli koja ispunjava uslove za građevinsku parcelu, a sadrži sve uslove za izradu tehničke dokumentacije. Lokacijski uslovi se izdaju za izgradnju, odnosno dogradnju objekata za koje se izdaje građevinska dozvola, kao i za objekte koji se priključuju na komunalnu i drugu infrastrukturu.
Saglasno citiranoj odredbi Zakona, pribavljanje lokacijskih uslova je neophodno ukoliko se želi izvođenje radova za koje je prema odredbama Zakona potrebno dobiti građevinsku dozvolu.
U skladu sa članom 145. Zakona o planiranju i izgradnji, promena namene uz izvođenje građevinskih radova vrši se na osnovu rešenja kojim se odobrava izvođenje tih radova, koje izdaje organ nadležan za izdavanje građevinske dozvole.
Postupak izdavanja rešenja kojim se odobrava izvođenje radova, kao i dokumentacija koju je potrebno priložiti, definisani su članom 145. Zakona o planiranju i izgradnji i članom 28. Pravilnika o postupku sprovođenja objedinjene procedure elektronskim putem. Navedene propise možete pronaći na sajtu http://gradjevinskedozvole.rs, u okviru Sekcije „Propisi“.
Pitanja u vezi sa plaćanjem doprinosa za uređenje građevinskog zemljišta regulisana su članovima 97. i 98. Zakona o planiranju i izgradnji. Prema navedenim odredbama Zakona, jedinica lokalne samouprave utvrđuje osnovicu za obračunavanje iznosa doprinosa za uređenje građevinskog zemljišta, koju čini prosečna cena kvadratnog metra stanova novogradnje u jedinici lokalne samouprave, odnosno gradskoj opštini, prema poslednjim objavljenim podacima organa nadležnog za poslove statistike. Tako utvrđena osnovica množi se ukupnom neto površinom objekta koji je predmet gradnje, izraženom u metrima kvadratnim, i sa koeficijentom zone i koeficijentom namene objekta, koje takođe utvrđuje jedinica lokalne samouprave.
Doprinos za uređivanje građevinskog zemljišta se plaća kada se namena objekta, odnosno dela objekta, menja iz jedne namene u drugu namenu za koju je propisan veći iznos doprinosa, saglasno članu 97. stav 9. Zakona o planiranju i izgradnji. Saglasno citiranoj odredbi, potrebno je izvršiti uvid u odluku jedinice lokalne samouprave na čijoj teritoriji se nalazi predmetni objekat, kako biste utvrdili da li se u konkretnom slučaju plaća doprinos za uređivanje građevinskog zemljišta.
Kada je reč o troškovima koji se plaćaju povodom podnošenja zahteva za izdavanje rešenja o odobrenju izvođenje radova, predmetna materija je regulisana članom 28. Pravilnika o postupku sprovođenja objedinjene procedure elektronskim putem. Navedenim članom Pravilnika je propisano da se uz zahtev prilažu dokaz o uplaćenoj administrativnoj taksi za podnošenje zahteva i donošenje rešenja i naknadi za Centralnu evidenciju, dok za izvođenje radova za koje je propisano plaćanje doprinosa za uređivanje građevinskog zemljišta, sastavni deo zahteva čini i izjašnjenje podnosioca o načinu plaćanja doprinosa za uređivanje građevinskog zemljišta, kao i sredstvima obezbeđenja u slučaju plaćanja na rate.
Iz Vašeg pitanja ne može se zaključiti u kom postupku se organ uprave pozvao na odredbe Pravilnika o opštim pravilima za parcelaciju, regulaciju i izgradnju („Službeni glasnik Republike Srbije“ broj 22/15).
Pravilnik o opštim pravilima za parcelaciju, regulaciju i izgradnju je donet na osnovu člana 201. stav 5. tačka 25) Zakona o planiranju i izgradnji, kojim je utvrđeno da se Pravilnikom bliže propisuju opšta pravila za parcelaciju, regulaciju i izgradnju, odnosno vrši razrada materije koja je regulisana članovima 31. i 57. Zakona. Član 31. Zakona o planiranju i izgradnji reguliše pitanja u vezi sa pravilima građenja u prostornom planu područja posebne namene, prostornim planom jedinice lokalne samouprave i planovima generalne i detaljne regulacije, dok se član 57. Zakona odnosi na izdavanje lokacijskih uslova.
Ukoliko se nadležni organ uprave pozvao na odredbe Pravilnika o opštim pravilima za parcelaciju, regulaciju i izgradnju u nekom od postupaka koji su obuhvaćeni članovima 31. i 57. Zakona o planiranju i izgradnji, mišljenja smo da postoji pravni osnov, odnosno utemeljenje za takvo postupanje.
Ukoliko se u konkretnom slučaju vrši samo zamena krovnog pokrivača, a da se ne menja spoljni izgled objekta, kojima se obezbeđuje održavanje objekta na zadovoljavajućem nivou upotrebljivosti, reč je o radovima na tekućem održavanju objekta, za koje nije potrebno pribavljati akt nadležnog organa za gradnju.
U drugom slučaju, ukoliko se u konkretnom slučaju vrši promena krovnog pokrivača, u cilju poboljšanja uslova korišćenja objekta u toku eksploatacije, reč je o radovima na investicionom održavanju objekta, koji se vrše na osnovu rešenja o odobrenju izvođenja radova iz čl.145. Zakona, koje izdaje organ nadležan za izdavanje građevinske dozvole. U tom slučaju, investitor uz zahtev za izdavanje rešenja ne prilaže idejni projekat, već samo tehnički opis i popis radova, u skladu sa čl.145.st. Zakona o planiranju i izgradnji.
U skladu sa čl.2. tač.36) i 36a) Zakona o planiranju i izgradnji,
36) investiciono održavanje je izvođenje građevinsko-zanatskih, odnosno drugih radova zavisno od vrste objekta u cilju poboljšanja uslova korišćenja objekta u toku eksploatacije;
36a) tekuće (redovno) održavanje objekta jeste izvođenje radova koji se preduzimaju radi sprečavanja oštećenja koja nastaju upotrebom objekta ili radi otklanjanja tih oštećenja, a sastoje se od pregleda, popravki i preduzimanja preventivnih i zaštitnih mera, odnosno svi radovi kojima se obezbeđuje održavanje objekta na zadovoljavajućem nivou upotrebljivosti, a radovi na tekućem održavanju stana jesu krečenje, farbanje, zamena obloga, zamena sanitarija, radijatora i drugi slični radovi;
Ukoliko se u konkretnom slučaju vrši zamena konstruktivnih elemenata, u zavisnosti od radova koji se izvode u konkretnom slučaju, takođe može biti reč o sanaciji ili rekonstrukciji objekta, u skladu sa definicijama iz čl.2. tač. 32) i 35) Zakona o planiranju i izgradnji. Izvođenje radova na sanaciji i rekonstrukciji objekta vrši se na osnovu rešenja o odobrenju izvođenja radova iz čl.145. Zakona. U tom slučaju, investitor uz zahtev za izdavanje rešenja prilaže idejni projekat izrađen u skladu sa Pravilnikom o sadržini, načinu i postupku izrade i načinu vršenja kontrole teničke dokumentacije prema klasi i nameni objekata, u skladu sa čl.145.st.2. Zakona o planiranju i izgradnji.
32) rekonstrukcija jeste izvođenje građevinskih radova na postojećem objektu u gabaritu i volumenu objekta, kojima se: utiče na stabilnost i sigurnost objekta i zaštitu od požara; menjaju konstruktivni elementi ili tehnološki proces; menja spoljni izgled objekta ili povećava broj funkcionalnih jedinica, vrši zamena uređaja, postrojenja, opreme i instalacija sa povećanjem kapaciteta.
35) sanacija jeste izvođenje građevinskih i drugih radova na postojećem objektu kojima se vrši popravka uređaja, postrojenja i opreme, odnosno zamena konstruktivnih elemenata objekta, kojima se ne menja spoljni izgled, ne utiče na bezbednost susednih objekata, saobraćaja i životne sredine i ne utiče na zaštitu prirodnog i nepokretnog kulturnog dobra, odnosno njegove zaštićene okoline, osim restauratorskih, konzervatorskih i radova na revitalizaciji;
Podnošenje zahteva za izdavanje rešenja kojim se odobrava izvođenje radova iz čl.145. Zakona vrši se u skladu sa čl.28. Pravilnika o postupku sprovođenja objedinjene procedure elektronskim putem, koji možete pronaći ovde. Podnošenje zahteva vrši se kroz Centralni informacioni sistem, kome možete pristupiti ovde. Sva uputstva za korišćenje portala za elektronsko podnošenje zahteva za građenje možete pronaći na sajtu www.gradjevinskedozvole.rs u sekciji E-procedura.
Ukoliko u konkretnom slučaju prilikom izvođenja radova dođe do izmena u odnosu na ishodovano rešenje o odobrenju izvođenja radova (ukoliko je uopšte bilo potrebno ishodovati rešenje u konkretnom slučaju), moguće je pristupiti izmeni tog rešenja. Ukoliko se tokom izvođenja radova za koje nije bilo potrebno pribaviti akt nadležnog organa za gradnju ispostavi da će se u konkretnom slučaju ipak izvoditi radovi iz čl.145. Zakona, tada je potrebno za izvođenje tih radova pribaviti odgovarajući akt nadležnog organa za gradnju.
Članom 2. tačka 23. Zakona o planiranju I izgradnji propisano je da je zgrada objekat sa krovom i spoljnim zidovima, izgrađena kao samostalna upotrebna celina koja pruža zaštitu od vremenskih i spoljnih uticaja, a namenjena je za stanovanje, obavljanje neke delatnosti ili za smeštaj i čuvanje životinja, robe, opreme za različite proizvodne i uslužne delatnosti i dr, pri čemu se zgradama se smatraju i objekti koji imaju krov, ali nemaju (sve) zidove (npr. nadstrešnice), kao i objekti koji su pretežno ili potpuno smešteni ispod površine zemlje (skloništa, podzemne garaže i sl.).
Izgradnja nadstrešnica osnove do 10m² (a ne 15m2, kako je navedeno u Vašem pitanju) vrši se bez obaveze pribavljanja akta nadležnog organa za njihovu izgradnju, u skladu sa odredbama člana 144. Zakona o planiranju i izgradnji. Izgradnja nadstrešnice osnove koja prelazi diemnzije od 10m² vrši se u skladu sa opštim pravilima koja regulišu postupak izgradnje objekata, odnosno na osnovu rešenja o građevinskoj dozvoli.
Postupak izdavanja građevinske dozvole, kao i dokumentacija koju je potrebno priložiti, definisani su članom 135. Zakona o planiranju i izgradnji i članom 16. Pravilnika o postupku sprovođenja objedinjene procedure elektronskim putem. Navedene propise možete pronaći na sajtu http://gradjevinskedozvole.rs, u okviru Sekcije „Propisi“.
Materija u vezi sa pretvaranjem prava korišćenja na građevinskom zemljištu u pravo svojine regulisana je članom 102. Zakona o planiranju i izgradnji.
Naime, u stavu 1. navedenog člana propisano je da se pravo korišćenja na građevinskom zemljištu pretvara u pravo svojine, bez naknade, dok je u stavu 2. precizirano da se pravo svojine stiče danom stupanja na snagu izmena i dopuna Zakona (decembar 2014. godine), a upis prava svojine vrši organ nadležan za poslove državnog premera i katastra, po službenoj dužnosti. U stavu 3. člana 102. Zakona regulisano je da se pravo svojine na katastarskoj parceli upisuje u korist lica koje je upisano kao vlasnik objekta, odnosno objekata koji se nalaze na toj parceli, odnosno u vlasništvu lica koje je upisano kao nosilac prava korišćenja na katastarskoj parceli na neizgrađenom građevinskom zemljištu. Pritom, navedene odredbe ne odnose se na lica iz člana 102. stav 9. Zakona, u koje spadaju:
- lica, nosioci prava korišćenja na građevinskom zemljištu, koja su bila ili jesu privredna društva i druga pravna lica na koja su se primenjivale odredbe zakona kojima se uređuje privatizacija, stečajni i izvršni postupak, kao i njihove pravne sledbenike;
- lica nosioci prava korišćenja na neizgrađenom građevinskom zemljištu u državnoj svojini koje je stečeno radi izgradnje u skladu sa ranije važećim zakonima kojima je bilo uređeno građevinsko zemljište do 13. maja 2013. godine, ili na osnovu odluke nadležnog organa;
- lica, nosioci prava korišćenja na građevinskom zemljištu, čiji je položaj određen zakonom kojim se uređuje sport, kao i udruženja;
- društvena preduzeća, nosioci prava korišćenja na građevinskom zemljištu;
- lica, nosioci prava korišćenja na građevinskom zemljištu, na koja se primenjuju odredbe propisa Republike Srbije i bilateralnih međunarodnih ugovora kojima se uređuje sprovođenje Aneksa g Sporazuma o pitanjima sukcesije ("Službeni list SRJ - Međunarodni ugovori", broj 6/02).
Na lica iz člana 102. stav 9. Zakona o planiranju i izgradnji, primenjuju se odredbe Zakona o pretvaranju prava korišćenja u pravo svojine na građevinskom zemljištu uz naknadu ("Službeni glasnik Republike Srbije" broj 64/15).
Iz navoda u Vašem pitanju proizlazi da bi u konkretnom slučaju trebalo primeniti odredbe člana 102. Zakona o planiranju i izgradnji, odnosno da su ispunjeni uslovi da vlasnik objekta stekne pravo svojine na katastarskoj parceli. Ukoliko je organ nadležan za poslove državnog premera i katastra propustio da izvrši upis prava svojine po službenoj dužnosti, možete se obratiti teritorijalno nadležnoj Službi za katastar nepokretnosti, kako bi taj upis bio izvršen.
Iako u Vašem pitanju to nije jasno navedeno, može se zaključiti da je reč o postupku izdavanja lokacijskih uslova pribavljanjem uslova za projektovanje i priključenje od imaoca javnih ovlašćenja.
Ukoliko je zaista reč o tom postupku, ukazujemo na odredbe člana 8b Zakona o planiranju i izgradnji, kojima je propisano da je imalac javnih ovlašćenja dužan da postupi po zahtevu nadležnog organa za izdavanje uslova za projektovanje i priključenje (ako se oni ne mogu pribaviti uvidom u planski dokument, odnosno separat), u roku od 15 dana od dana prijema zahteva, a za objekte iz člana 133. ovog zakona u roku od 30 dana od dana prijema zahteva. Pritom, nije propisana mogućnost produženja navedenog roka, izuzev u situaciji kada je podnosilac zahteva, u zahtevu za izdavanje lokacijskih uslova, izjavio da želi prethodno da se izjasni da li prihvata troškove izdavanja uslova za projektovanje i priključenje, saglasno članu 11. stav 4. Pravilnika o postupku sprovođenja objedinjene procedure elektronskim putem. U tom slučaju, za vreme koje je podnosiocu zahteva na raspolaganju za izjašnjenje o prihvatanju troškova postupka, ne teku rokovi propisani za izdavanje lokacijskih uslova.
Radovi koje ste opisali u Vašem pitanju spadaju u dogradnju, u smislu odredaba člana 2. tačka 33. Zakona o planiranju i izgradnji i definisani su kao izvođenje građevinskih i drugih radova kojima se izgrađuje novi prostor van postojećeg gabarita objekta, kao i nadziđivanje objekta, i sa njim čini građevinsku, funkcionalnu ili tehničku celinu. Za izvođenje radova na dogradnji objekta neophodno je pribaviti građevinsku dozvolu.
Postupak, odnosno dokumentacija koja se prilaže uz zahtev za izdavanje građevinske dozvole propisani su članom 135. Zakona o planiranju i izgradnji i članom 16. Pravilnika o postupku sprovođenja objedinjene procedure elektronskim putem. Navedene propise možete pronaći na sajtu http://gradjevinskedozvole.rs u okviru Sekcije „Propisi“.
Napominjemo da se radovi na dogradnji stambene zgrade smatraju radovima na investicionom održavanju u smislu odredaba Zakona o održavanju stambenih zgrada ("Službeni glasnik RS" broj 44/95, 46/98 i 88/11). Shodno tome, za izvođenje radova investicionom održavanju zgrade neophodna je odluka skupština zgrade, saglasnošću članova skupštine kojima pripada više od polovine ukupne površine stanova i drugih posebnih delova zgrade, u skladu sa članom 17. stav 3. predmetnog Zakona.
Članom 2. tačka 28. Zakona o planiranju i izgradnji propisano je da su pripremni radovi oni radovi koji prethode građenju objekta (uz navođenje primera), dok je u tački 30. istog člana regulisano da je izgradnja objekta skup radnji koji, između ostalog, obuhvata i pripremne radove za građenje.
Članom 137. Zakona o planiranju i izgradnji propisano je da se građevinska dozvola izdaje za ceo objekat, odnosno za deo objekta, ako taj deo predstavlja tehničku i funkcionalnu celinu, pri čemu se pripremni radovi izvode na osnovu te građevinske dozvole.
Imajući u vidu citiranu odredbu Zakona, nije propisana mogućnost izdavanja građevinske dozvole samo za pripremne radove.
Članom 183. stav 2. Zakona o planiranju i izgradnji propisano je da u rešenju o uklanjanju objekta, odnosno njegovog dela, građevinski inspektor određuje rok u kome je investitor dužan ukloniti objekat ili njegov deo. Istim rešenjem građevinski inspektor određuje da li je pre uklanjanja objekta, odnosno dela objekta potrebno uraditi projekat rušenja, kao i način izvršenja putem druge osobe u slučaju da investitor to sam ne učini u roku određenom rešenjem o uklanjanju.
Troškovi izvršenja inspekcijskog rešenja padaju na teret izvršenika. Na zahtev organa nadležnog za poslove građevinske inspekcije, nadležna policijska uprava, u skladu sa zakonom, pruža policijsku pomoć radi omogućavanja izvršenja rešenja o uklanjanju objekta, odnosno njegovog dela. Građevinski inspektor, po izvršenom uklanjanju objekta, odnosno njegovog dela sačinjava zapisnik o uklanjanju objekta, odnosno njegovog dela, koji se dostavlja i organu nadležnom za poslove katastra nepokretnosti.
Pozivni centar ne raspolaže podacima o trajanju postupka uklanjanja objekata u praksi.