Oblast: Sva pitanja
Na ovoj stranici možete pronaći odgovore na neka od do sada postavljenih pitanja u vezi sa odredbama Zakona o planiranju i izgradnji. Pitanja i odgovori su sistematizovani prema redosledu podnaslova iz Zakona. Omogućeno je i vršenje pretrage pitanja i odgovora po ključnim rečima. Ukoliko ne nađete odgovor koji ste tražili, možete nam poslati vaše pitanje preko stranice za postavljanje pitanja.
Pitanja i odgovore po oblastima u PDF formatu možete preuzeti na sledećoj stranici: PDF-ovi po oblastima.
: Članom 135. stav 1. Zakona o planiranju I izgradnji propisano je da se građevinska dozvola izdaje investitoru koji uz zahtev za izdavanje građevinske dozvole dostavi projekat za građevinsku dozvolu, ima odgovarajuće pravo na zemljištu ili objektu i koji je dostavio dokaze propisane podzakonskim aktom kojim se bliže uređuje sadržina i način izdavanja građevinske dozvole i platio odgovarajuće administrativne takse. U stavu 2. istog člana Zakona propisano je da se kao odgovarajuće pravo na zemljištu smatra pravo svojine, pravo zakupa na građevinskom zemljištu u javnoj svojini, kao i druga prava propisana ovim zakonom.
Članom 9. Zakona o javnoj svojini (“Službeni glasnik Republike Srbije” broj 72/11, 88/13 i 105/14) propisano je da su vode, vodotoci i njihovi izvori, mineralni resursi, resursi podzemnih voda, geotermalni i drugi geološki resursi i rezerve mineralnih sirovina, i druga dobra koja su posebnim zakonom određena kao prirodna bogatstva, u svojini Republike Srbije. Takođe, članom 10. stav 1. Zakona o javnoj svojini utvrđeno je da su stvari koje su zakonom određene kao dobra od opšteg interesa u javnoj svojini (poljoprivredno zemljište, šume i šumsko zemljište, vodno zemljište, vodni objekti, zaštićena prirodna dobra, kulturna dobra i dr.), zbog čega uživaju posebnu zaštitu.
Imajući u vidu citirane odredbe Zakona o javnoj svojini, fizička i pravna lica ne mogu steći pravo svojine na vodama, vodotocima i njihovim izvorima, kao ni na vodnom zemljištu, pa samim tim ne mogu steći ni odgovarajuće pravo na tom zemljištu, u smislu odredaba Zakona o planiranju i izgradnji, koje je neophodno radi dobijanja građevinske dozvole. Shodno tome, ne postoji mogućnost izgradnje bazena na području koje je obuhvaćeno vodnim zemljištem.
Članovima 144 – 146. Zakona o planiranju i izgradnji propisani su objekti i radovi za koje se ne izdaje građevinska dozvola. Imajući u vidu činjenicu da predmetnim članovima nije obuhvaćena situacija koju ste opisali u Vašem pitanju (izgradnja kranskih staza od betonske konstrukcije), neophodno je pribaviti rešenje o građevinskoj dozvoli.
Postupak izdavanja građevinske dozvole, kao i dokumentacija koju je potrebno priložiti, definisani su članom 135. Zakona o planiranju i izgradnji i članom 16. Pravilnika o postupku sprovođenja objedinjene procedure elektronskim putem. Navedene propise možete pronaći na sajtu http://gradjevinskedozvole.rs, u okviru Sekcije „Propisi“.
Od dana stupanja na snagu Pravilnika o postupku sprovođenja objedinjene procedure elektronskim putem (“Službeni glasnik Republike Srbije” broj 113/15), tj. 1. januara 2016. godine, objedinjena procedura, odnosno određene faze objedinjene procedure pokreću se pred nadležnim organom popunjavanjem odgovarajućeg zahteva, odnosno prijave kroz CIS, koji se potpisuje kvalifikovanim elektronskim potpisom (član 3. stav 1. Pravilnika). Odredbama Zakona o planiranju i izgradnji, kao ni Pravilnika o postupku sprovođenja objedinjene procedure elektronskim putem nije propisan izuzetak od ovog pravila.
Imajući to u vidu, ne postoji mogućnost podnošenja bilo kog zahteva koji je obuhvaćen objedinjenom procedurom van centralnog informacionog sistema (CEOP-a).
Članom 2. tačka 32. Zakona o planiranju i izgradnji propisano je da je rekonstrukcija izvođenje građevinskih radova na postojećem objektu u gabaritu i volumenu objekta. Imajući u vidu citiranu definiciju, radovima na rekonstrukciji koji bi se eventualno izvodili ne bi mogao biti bio povećan gabarit, niti volumen objekta.
Ukoliko su svi objekti na parceli legalni, ne postoji razlog zbog koga ne bi moglo da bude izdato rešenje o odobrenju izvođenja radova na rekonstrukciji, pod uslovom da u potpunosti budu ispoštovane odredbe člana 145. Zakona o planiranju i izgradnji i člana 28. Pravilnika o postupku sprovođenja objedinjene procedure elektronskim putem, kojima je regulisan postupak izdavanja rešenja kojim se odobrava izvođenje radova, kao i dokumentacija koju je potrebno priložiti.
Članom 57. stav 5. Zakona o planiranju i izgradnji propisano je da, ukoliko je za područje na kome se nalazi katastarska parcela za koju je podnet zahtev za izdavanje lokacijskih uslova predviđena obaveza dalje planske razrade, a takav planski dokument nije donet u roku iz člana 27. stav 6. Zakona, lokacijski uslovi izdaju se na osnovu podzakonskog akta kojim se uređuju opšta pravila parcelacije, uređenja i građenja (Pravilnik o opštim pravilima za parcelaciju, regulaciju i izgradnju) i na osnovu postojećeg planskog dokumenta koji sadrži regulacionu liniju.
Imajući u vidu citiranu odredbu Zakona o planiranju i izgradnji, prilikom izdavanja lokacijskih uslova u opisanoj situaciji kumulativno se primenjuju Pravilnik o opštim pravilima za parcelaciju, regulaciju i izgradnju i postojeći planski dokument koji sadrži regulacionu liniju.
Ukoliko je postojeći planski dokument u pojedinim delovima u suprotnosti sa odredbama Zakona o planiranju i izgradnji i podzakonskim aktima donetim na osnovu njega, mišljenja smo da nadležni organ u tim delovima ne bi trebalo da primenjuje postojeći planski dokument.
Članom 145. Zakona o planiranju i izgradnji propisano je da se ugradnja unutrašnjih instalacija (gas, struja, voda, toplotna energija i sl.) u postojeći objekat vrši se na osnovu rešenja kojim se odobrava izvođenje tih radova, koje izdaje organ nadležan za izdavanje građevinske dozvole.
Postupak izdavanja rešenja kojim se odobrava izvođenje radova, kao i dokumentacija koju je potrebno priložiti, definisani su članom 145. Zakona o planiranju i izgradnji i članom 28. Pravilnika o postupku sprovođenja objedinjene procedure elektronskim putem. Navedene propise možete pronaći na sajtu http://gradjevinskedozvole.rs, u okviru Sekcije „Propisi“.
Uz zahtev za izdavanje rešenja kojim se odobrava izvođenje radova neophodno je priložiti dokaz o odgovarajućem pravu na zemljištu ili objektu u smislu Zakona. U slučaju izgradnje ili izvođenja radova na građevinskom zemljištu ili objektu koji je u vlasništvu više lica, kao dokaz o odgovarajućem pravu prilaže se i overena saglasnost tih lica, saglasno članu 135. stav 6. Zakona o planiranju i izgradnji.
Članom 8. stav 1. Pravilnika o postupku sprovođenja objedinjene procedure elektronskim putem propisano je da, ukoliko utvrdi da nisu ispunjeni formalni uslovi za dalje postupanje po zahtevu, propisani članom 7. Pravilnika, nadležni organ zahtev za izdavanje lokacijskih uslova odbacuje zaključkom uz navođenje svih nedostataka, odnosno razloga za odbacivanje.
Međutim, u stavu 3. istog člana propisano je da, izuzetno od stava 1, nadležni organ neće odbaciti zahtev za izdavanje lokacijskih uslova ako je podnosilac u zahtevu pogrešno uneo klasu i namenu objekta, već će te podatke ispraviti kroz CIS, na osnovu idejnog rešenja dostavljenog uz zahtev.
Ukoliko je u konkretnom slučaju donet zaključak o odbacivanju zahteva za izdavanje lokacijskih uslova isključivo zbog pogrešno navedene klase objekta, nadležni organ je postupio suprotno članu 8. stav 3. Pravilnika o postupku sprovođenja objedinjene procedure elektronskim putem, što predstavlja razlog za eventualno izjavljivanje prigovora protiv zaključka nadležnom opštinskom, odnosno gradskom veću.
Članom 2. tačka 35. Zakona o planiranju i izgradnji propisano je da se pod sanacijom smatra izvođenje građevinskih i drugih radova na postojećem objektu kojima se vrši popravka uređaja, postrojenja i opreme, odnosno zamena konstruktivnih elemenata objekta, kojima se ne menja spoljni izgled, ne utiče na bezbednost susednih objekata, saobraćaja i životne sredine i ne utiče na zaštitu prirodnog i nepokretnog kulturnog dobra. Članom 145. Zakona propisano je da se radovi na sanaciji vrše na osnovu rešenja kojim se odobrava izvođenje tih radova, koje izdaje organ nadležan za izdavanje građevinske dozvole.
Postupak izdavanja rešenja kojim se odobrava izvođenje radova, kao i dokumentacija koju je potrebno priložiti, definisani su članom 145. Zakona o planiranju i izgradnji i članom 28. Pravilnika o postupku sprovođenja objedinjene procedure elektronskim putem. Navedene propise možete pronaći na sajtu http://gradjevinskedozvole.rs, u okviru Sekcije „Propisi“.
Ukoliko bi predmetnim radovima bilo obuhvaćeno proširenje postojeće terase, u pitanju bi bila dogradnja u smislu člana 2. tačka 33. Zakona o planiranju i izgradnji (izvođenje građevinskih i drugih radova kojima se izgrađuje novi prostor van postojećeg gabarita objekta) i u tom slučaju bi bilo neophodno pribaviti građevinsku dozvolu.
Postupak izdavanja građevinske dozvole, kao i dokumentacija koju je potrebno priložiti, definisani su članom 135. Zakona o planiranju i izgradnji i članom 16. Pravilnika o postupku sprovođenja objedinjene procedure elektronskim putem. Navedene propise možete pronaći na sajtu http://gradjevinskedozvole.rs, u okviru Sekcije „Propisi“.
Odredbama člana 2. tačka 24) Zakona o planiranju i izgradnji, garaža je definisana kao pomoćni objekat (objekat koji je u funkciji glavnog objekta, a gradi se na istoj parceli na kojoj je sagrađen ili može biti sagrađen glavni stambeni, poslovni ili objekat javne namene). Članom 145. stav 1. Zakona propisano je da se građenje pomoćnih objekata vrši na osnovu rešenja kojim se odobrava izvođenje tih radova, koje izdaje organ nadležan za izdavanje građevinske dozvole. U stavu 2. istog člana propisano je da se rešenje o odobrenju izvođenja radova izdaje investitoru koji ima odgovarajuće pravo na zemljištu ili objektu i koji dostavi idejni projekat, a uredio je odnose sa jedinicom lokalne samouprave u pogledu doprinosa za uređivanje građevinskog zemljišta i platio odgovarajuću administrativnu taksu.
Članom 135. Zakona o planiranju i izgradnji propisano je da se kao odgovarajuće pravo na zemljištu smatra pravo svojine, pravo zakupa na građevinskom zemljištu u javnoj svojini, kao i druga prava propisana Zakonom. U slučaju izgradnje ili izvođenja radova na građevinskom zemljištu koje je u vlasništvu više lica, kao dokaz o odgovarajućem pravu prilaže se i overena saglasnost tih lica.
Iz Vašeg pitanja se ne može zaključiti da li planirate izgradnju pomoćnog objekta na katastarskoj parceli čiji ste jedini vlasnik, ili je reč o situaciji gde postoji suvlasništvo više lica. Ukoliko ste jedini vlasnik katastarske parcele na kojoj planirate izgradnju pomoćnog objekta, nije potrebna saglasnost drugih lica, a ukoliko na toj parceli postoji suvlasništvo, neophodno je pribaviti overenu saglasnost svih suvlasnika.
Postupak izdavanja rešenja kojim se odobrava izvođenje radova, kao i dokumentacija koju je potrebno priložiti, definisani su članom 145. Zakona o planiranju i izgradnji i članom 28. Pravilnika o postupku sprovođenja objedinjene procedure elektronskim putem. Navedene propise možete pronaći na sajtu http://gradjevinskedozvole.rs, u okviru Sekcije „Propisi“.
Radovi koje ste opisali u Vašem pitanju spadaju u investiociono održavanje, u smislu odredaba člana 2. tačka 36. Zakona o planiranju I izgradnji (izvođenje građevinsko-zanatskih, odnosno drugih radova zavisno od vrste objekta u cilju poboljšanja uslova korišćenja objekta u toku eksploatacije).
Članom 145. Zakona o planiranju i izgradnji propisano je da se izvođenje radova na investicionom održavanju objekta vrši na osnovu rešenja kojim se odobrava izvođenje tih radova, koje izdaje organ nadležan za izdavanje građevinske dozvole.
Postupak izdavanja rešenja kojim se odobrava izvođenje radova, kao i dokumentacija koju je potrebno priložiti, definisani su članom 145. Zakona o planiranju i izgradnji i članom 28. Pravilnika o postupku sprovođenja objedinjene procedure elektronskim putem. Navedene propise možete pronaći na sajtu http://gradjevinskedozvole.rs, u okviru Sekcije „Propisi“.