Oblast: Sva pitanja
Na ovoj stranici možete pronaći odgovore na neka od do sada postavljenih pitanja u vezi sa odredbama Zakona o planiranju i izgradnji. Pitanja i odgovori su sistematizovani prema redosledu podnaslova iz Zakona. Omogućeno je i vršenje pretrage pitanja i odgovora po ključnim rečima. Ukoliko ne nađete odgovor koji ste tražili, možete nam poslati vaše pitanje preko stranice za postavljanje pitanja.
Pitanja i odgovore po oblastima u PDF formatu možete preuzeti na sledećoj stranici: PDF-ovi po oblastima.
Članom 53a stav 1. Zakona o planiranju i izgradnji propisano je da se lokacijski uslovi izdaju za izgradnju, odnosno dogradnju objekata za koje se izdaje građevinska dozvola, kao i za objekte koji se priključuju na komunalnu i drugu infrastrukturu. Članom 2. tačka 26. istog Zakona propisano je da se linijskim infrastrukturnim objektom, između ostalog, smatra i javni put. S obzirom na činjenicu da se mostovi priključuju (osnosno da su priključeni) na javni put, za potrebe njihove rekonstrukcije neophodno je pribaviti lokacijske uslove.
Članom 133. stav 2. tačka 14. Zakona o planiranju i izgradnji propisano je da Ministarstvo građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture izdaje građevinsku dozvolu za izgradnju državnih puteva prvog i drugog reda, putnih objekata i saobraćajnih priključaka na ove puteve i graničnih prelaza. Članom 2. stav 1. tačka 22. Zakona o javnim putevima propisano je da se mostovi smatraju putnim objektima. Članom 145. stav 1. Zakona o planiranju i izgradnji propisano je da se rekonstrukcija vrši na osnovu rešenja kojim se odobrava izvođenje tih radova, koje izdaje organ nadležan za izdavanje građevinske dozvole. Imajući u vidu citirane odredbe zakona, Ministarstvo građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture nadležno je za izdavanje rešenja o odobrenju izvođenja radova na rekonstrukciji mosta, a samim tim i za izdavanje lokacijskih uslova za izvođenje predmetnih radova, saglasno članu 53a stav 4. Zakona o planiranju i izgradnji.
Projekat za izvođenje izrađuje se za potrebe izvođenja radova na građenju, u svrhu izdavanja upotrebne dozvole. S obziom na činjenicu da je prema članu 158. Zakona o planiranju i izgradnji pribavljanje upotrebne dozvole obavezno samo za korišćenje objekata za koje je u skladu sa Zakonom predviđeno izdavanje građevinske dozvole, ne postoji obaveza izrade projekta za izvođenje za radove koji se realizuju na osnovu rešenja o odobrenju izvođenja radova.
Iz Vašeg pitanja ne može se zaključiti da li je postojećim planskim dokumentom (plan generalne regulacije) predviđena izrada plana detaljne regulacije za teritoriju o kojoj je reč, pri čemu je u oba moguća slučaja propisan način izdavanja lokacijskih uslova.
Članom 57. stav 2. Zakona o planiranju i izgradnji propisano je da se lokacijski uslovi izdaju na osnovu plana generalne regulacije, za delove teritorije za koje nije predviđena izrada plana detaljne regulacije. U stavu 5. istog člana propisano je da, ukoliko je za područje na kome se nalazi katastarska parcela za koju je podnet zahtev za izdavanje lokacijskih uslova predviđena obaveza dalje planske razrade, a takav planski dokument nije donet u roku određenom u odluci o izradi planskog dokumenta, lokacijski uslovi izdaju se na osnovu podzakonskog akta kojim se uređuju opšta pravila parcelacije, uređenja i građenja (Pravilnik o opštim pravilima za parcelaciju, regulaciju i izgradnju) i na osnovu postojećeg planskog dokumenta koji sadrži regulacionu liniju.
U oba slučaja, uz zahtev za izdavanje lokacijskih uslova prilaže se dokumentacija propisana članom 53a stav 6. Zakona o planiranju i izgradnji i članom 6. Pravilnika o postupku sprovođenja objedinjene procedure elektronskim putem.
Prema odredbama člana 140. važećeg Zakona o planiranju i izgradnji, građevinska dozvola prestaje da važi ako se u roku od dve godine od dana pravnosnažnosti rešenja kojim je izdata ne otpočne sa građenjem objekta, odnosno izvođenjem radova, a najkasnije ako se u roku od pet godina od dana pravnosnažnosti rešenja kojim je izdata građevinska dozvola, ne izda upotrebna dozvola. Istim članom propisani su slučajevi u kojima je moguće produžiti važenje građevinske dozvole i nakon isteka roka od pet godina od dana pravnosnažnosti rešenja kojim je izdata (za još dve godine).
Međutim, rok važenja građevinske dozvole koja je izdata u toku 2009. godine treba utvrditi na osnovu odredaba Zakona koji je važio u trenutku njenog izdavanja, pri čemu bi u samom rešenju o građevinskoj dozvoli trebalo da bude naveden rok njenog važenja. Ukoliko je rok važenja predmetne građevinske dozvole istekao, ne postoji mogućnost njenog produženja, već je potrebno ishodovati novu građevinsku dozvolu. Postupak izdavanja građevinske dozvole, kao i dokumentacija koju je potrebno priložiti, definisani su članom 135. Zakona o planiranju i izgradnji i članom 16. Pravilnika o postupku sprovođenja objedinjene procedure elektronskim putem. Navedene propise možete pronaći na sajtu http://gradjevinskedozvole.rs, u okviru Sekcije „Propisi“.
Ukoliko je rok važenja građevinske dozvole istekao, ne postoji mogućnost njene izmene ni iz jednog razloga, pa ni zbog promene investitora. Ukoliko rok važenja građevinske dozvole nije istekao, novi investitor je dužan da u roku od 15 dana od dana nastanka promene, podnese organu koji je izdao građevinsku dozvolu zahtev za izmenu rešenja o građevinskoj dozvoli, saglasno članu 141. stav 1. Zakona o planiranju i izgradnji. Uz zahtev za izmenu rešenja o građevinskoj dozvoli prilaže se dokumentacija propisana članom 141. Zakona o planiranju i izgradnji i članom 24. Pravilnika o postupku sprovođenja objedinjene procedure elektronskim putem.
Smisao stava 10. i 11. člana 69. Zakona o planiranju i izgradnji je sprečavanje situacije u kojoj bi zlonamerni sopstvenik, odnosno držalac zemljišta, bez odgovarajućeg pravnog interesa, ometao izgradnju, održavanje i upotrebu podzemnog objekta ispod njegovog zemljišta, odnosno objekata iznad tog zemljišta (vodovi visokonaponskih dalekovodova i elise vetroturbina). Međutim, navedenim odredbama Zakona investitor nije oslobođen opšte obaveze uzdržavanja od činjenja štete sopstveniku, odnosno držaocu zemljišta preko koga ima pravo prolaza ili preleta.
U tom smislu, investitor ostaje obavezan da vlasnicima ili držaocima susednog ili okolnog zemljišta nadoknadi štetu koja bude pričinjena prolazom i prevozom i vrati zemljište u prvobitno stanje, uz eventualno donošenje sudske odluke u slučaju da strane ne postignu sporazum o visini naknade štete.
Zaključenje sporazuma o naknadi štete koju investitor eventualno pričini prolazom, odnosno prevoz, nije obavezni deo objedinjene procedure. Zaključenje tog sporazuma vrši se izuzetno, ukoliko dođe do nastanka štete, a sporazum o naknadi štete ne prilaže se ni u jednom od postupaka obuhvaćenih objedinjenom procedurom.
Članom 209. st.1.tač.7) Zakona o planiranju i izgradnji propisano je da će se novčanom kaznom od 25.000 do 50.000 dinara ili kaznom zatvora do 30 dana kazniti za prekršaj odgovorno službeno lice u nadležnom organu uprave ako ne preduzme propisane mere u vršenju inspekcijskog nadzora (čl. 173. i 175). Član 209.st.2. ovog zakona reguliše da će se za ponovljeni prekršaj iz stava 1. ovog člana učiniocu izreći novčana kazna i kazna zatvora do 30 dana. U skladu sa čl.209.st.3. ovog zakona, zahtev za pokretanje prekršajnog postupka iz stava 1. tač. 7) ovog člana podnosi organ nadležan za izdavanje građevinske dozvole.
Članom 175. st.1.tač.14) Zakona o planiranju i izgradnji propisano je da građevinski inspektor u vršenju inspekcijskog nadzora ima dužnost da obavlja poslove utvrđene zakonom ili propisom donetim na osnovu zakona.
Članom 35.st.4. Pravilnika o postupku sprovođenja objedinjene procedure elektronskim putem propisano je da je nadležna građevinska inspekcija obavezna da u roku od tri radna dana po prijemu obaveštenja o prijemu izjave o završetku izrade temelja od nadležnog organa, izvrši inspekcijski nadzor izgrađenih temelja i da o rezultatima tog nadzora obavesti nadležni organ.
Članom 209. st.1.tač.7) Zakona o planiranju i izgradnji propisano je da će se novčanom kaznom od 25.000 do 50.000 dinara ili kaznom zatvora do 30 dana kazniti za prekršaj odgovorno službeno lice u nadležnom organu uprave ako ne preduzme propisane mere u vršenju inspekcijskog nadzora (čl. 173. i 175). Član 209.st.2. ovog zakona reguliše da će se za ponovljeni prekršaj iz stava 1. ovog člana učiniocu izreći novčana kazna i kazna zatvora do 30 dana. U skladu sa čl.209.st.3. ovog zakona, zahtev za pokretanje prekršajnog postupka iz stava 1. tač. 7) ovog člana podnosi organ nadležan za izdavanje građevinske dozvole.
Članom 175. st.1.tač.14) Zakona o planiranju i izgradnji propisano je da građevinski inspektor u vršenju inspekcijskog nadzora ima dužnost da obavlja poslove utvrđene zakonom ili propisom donetim na osnovu zakona.
Članom 35.st.4. Pravilnika o postupku sprovođenja objedinjene procedure elektronskim putem propisano je da je nadležna građevinska inspekcija obavezna da u roku od tri radna dana po prijemu obaveštenja o prijemu izjave o završetku izrade temelja od nadležnog organa, izvrši inspekcijski nadzor izgrađenih temelja i da o rezultatima tog nadzora obavesti nadležni organ.
Prvostepeni organ prosleđuje žalbu drugostepenom organu van postupka objedinjene procedure, odnosno dostavljanje žalbe ne vrši se kroz Centralni informacioni sistem.
Takođe, nakon postupanja po žalbi, prvostepeni organ prilaže rešenje drugostepenog organa u Centralni informacioni sistem.
Odredbama člana 135. Zakona o planiranju i izgradnji propisano je da se građevinska dozvola izdaje investitoru koji uz zahtev za izdavanje građevinske dozvole dostavi projekat za građevinsku dozvolu, ima odgovarajuće pravo na zemljištu ili objektu i koji je dostavio dokaze propisane podzakonskim aktom kojim se bliže uređuje sadržina i način izdavanja građevinske dozvole i platio odgovarajuće administrativne takse, pri čemu se kao odgovarajuće pravo na zemljištu smatra pravo svojine, pravo zakupa na građevinskom zemljištu u javnoj svojini, kao i druga prava propisana zakonom. Posebni slučajevi, u smislu načina rešavanja imovinsko – pravnih odnosa, regulisani su članom 69. Zakona o planiranju i izgradnji.
Članom 69. stav 1. Zakona propisano je da se za građenje, odnosno postavljanje objekata iz člana 2. tač. 26) i 27), elektroenergetskih i elektronskih objekata ili komunikacionih mreža i uređaja, može formirati građevinska parcela koja odstupa od površine ili položaja predviđenih planskim dokumentom za tu zonu. Članom 2. tačka 26) Zakona o planiranju i izgradnji definisani su linijski infrastrukturni objekti, u koje, između ostalog, spada i javni put.
Članom 4. stav 1. tačka 2) Zakona o javnim putevima propisano je da javni put, između ostalog, obuhvata putne objekte, u koje spadaju mostovi, nadvožnjaci, podvožnjaci, vijadukti, akvadukti, propusti, tuneli, galerije, potporni i obložni zidovi i sl.
Članom 69. stav 8. Zakona o planiranju i izgradnji propisano je da se, kao dokaz o rešenim imovinsko - pravnim odnosima na zemljištu, za objekte iz stava 1. i 2. (u koje spadaju i linijski infrastrukturni objekti), može podneti i ugovor o ustanovljavanju prava službenosti, odnosno ugovor o zakupu zemljišta u privatnoj svojini sa vlasnikom zemljišta, zaključen u skladu sa posebnim propisima, kao i ugovor o uspostavljanju prava službenosti zaključen sa vlasnikom, odnosno korisnikom zemljišta koji je imalac javnih ovlašćenja, na period koji odredi vlasnik, odnosno korisnik zemljišta.
S obzirom na činjenicu da je osnovano za obavljanje vodne delatnosti na teritoriji grada Beograda, Javno vodoprivredno preduzeće „Beogradvode“ jeste imalac javnih ovlašćenja, saglasno članu 23. stav 1. Zakona o vodama („Službeni glasnik Republike Srbije“ broj 30/10 i 93/12).
Ukoliko je u konkretnom slučaju JVP „Beogradvode“ vlasnik, odnosno korisnik predmetnog zemljišta, mišljenja smo da se kao dokaz o rešenim imovinsko - pravnim odnosima na zemljištu, u cilju izgradnje mosta, može podneti ugovor o uspostavljanju prava službenosti, zaključen sa JVP „Beogradvode“ (na period koji Preduzeće odredi).
Kada je reč o odredbama Zakona o planiranju i izgradnji, članom 144. Zakona propisano je da za postavljanje nosača antena sa antenama na postojećim zgradama nije potrebno pribavljati akt nadležnog organa za gradnju, odnosno akt za izvođenje radova.
Međutim, saglasnost vlasnika posebnih delova stambene zgrade je neophodna u skladu sa odredbama Zakona o održavanju stambenih zgrada ("Službeni glasnik Republike Srbije" broj 44/95, 46/98 i 88/11). Naime, članom 10. Zakona o održavanju stambenih zgrada propisano je da upravljanje stambenom zgradom obuhvata odlučivanje o načinu korišćenja zajedničkih delova zgrade, u koje spada i krov. Članom 14. istog Zakona propisano je da skupština zgrade (koju čine svi vlasnici stanova i drugih posebnih delova zgrade) uređuje način korišćenja zajedničkih delova zgrade.
U članu 17. Zakona o održavanju stambenih zgrada definisano je da skupština zgrade može punovažno odlučivati ako je prisutno više od polovine članova skupštine, a odluke koje se odnose na tekuće održavanje zgrade donose se većinom glasova prisutnih članova skupštine zgrade. Pritom, smatra se da je glasanje obavljeno i u slučaju kada vlasnici stanova i drugih posebnih delova u zgradi daju pismenu saglasnost na odluku.
Zakonom nije propisana posebna saglasnost vlasnika stanova i drugih posebnih delova na poslednjem spratu zgrade.
Uputstvom o formatima elektronskih dokumenata i njihovim dostavljanjem kroz CEOP, koje možete pronaći ovde, propisani su formati elektronskih dokumenata i njihovo dostavljanje kroz Centralni informacioni sistem.