Oblast: Sva pitanja
Na ovoj stranici možete pronaći odgovore na neka od do sada postavljenih pitanja u vezi sa odredbama Zakona o planiranju i izgradnji. Pitanja i odgovori su sistematizovani prema redosledu podnaslova iz Zakona. Omogućeno je i vršenje pretrage pitanja i odgovora po ključnim rečima. Ukoliko ne nađete odgovor koji ste tražili, možete nam poslati vaše pitanje preko stranice za postavljanje pitanja.
Pitanja i odgovore po oblastima u PDF formatu možete preuzeti na sledećoj stranici: PDF-ovi po oblastima.
Da, moguće je pristupiti izmeni rešenja o građevinskoj dozvoli pre prijave radova.
U skladu sa čl.142.st.1. Zakona o planiranju i izgradnji, po izdavanju rešenja o građevinskoj dozvoli, investitor, u skladu sa novonastalim finansijskim i drugim okolnostima, izmenama u dostupnosti komunalne i druge infrastrukture, radi usaglašavanja sa projektom za izvođenje i iz drugih razloga, može podneti zahtev za izmenu građevinske dozvole.
Podnošenje zahteva za izmenu rešenja o građevinskoj dozvoli vrši se u skladu sa čl.24. Pravilnika o postupku sprovođenja objedinjene procedure elektronskim putem, koji možete pronaći ovde.
U skladu sa čl.24.st.2.tač.2) Pravilnika o postupku sprovođenja objedinjene procedure elektronskim putem, uz zahtev za izmenu rešenja o građevinskoj dozvoli dostavlja se dokaz o sticanju, odnosno gubitku odgovarajućeg prava na zemljištu ili objektu u smislu Zakona, osim ako je to pravo upisano u javnoj knjizi ili je uspostavljeno zakonom, odnosno ako je Zakonom propisano da se taj dokaz ne dostavlja, ako se izmena traži zbog promene investitora.
Izmena rešenja o građevinskoj dozvoli
Podnošenje zahteva za izmenu rešenja o građevinskoj dozvoli
Član 24.
Postupak za izmenu rešenja o građevinskoj dozvoli sprovodi se u objedinjenoj proceduri, a pokreće se podnošenjem zahteva nadležnom organu kroz CIS.
Uz zahtev za izmenu rešenja o građevinskoj dozvoli dostavlja se:
1) novi projekt za građevinsku dozvolu, sa izvodom iz projekta za građevinsku dozvolu, izrađen u skladu sa pravilnikom kojim se uređuje sadržina tehničke dokumentacije, ako se izmena traži zbog izmene projekta za građevinsku dozvolu;
2) dokaz o sticanju, odnosno gubitku odgovarajućeg prava na zemljištu ili objektu u smislu Zakona, osim ako je to pravo upisano u javnoj knjizi ili je uspostavljeno zakonom, odnosno ako je Zakonom propisano da se taj dokaz ne dostavlja, ako se izmena traži zbog promene investitora;
3) ugovor između investitora i finansijera, ako se izmena traži zbog unosa finansijera u to rešenje, odnosno saglasnost finansijera za njegovo brisanje iz rešenja o građevinskoj dozvoli, ako se izmena traži zbog brisanja finansijera iz tog rešenja;
4) izjašnjenje investitora o načinu plaćanja doprinosa za uređivanje građevinskog zemljišta, ako se izmena traži zbog promene načina plaćanja doprinosa.
Zahtev za izdavanje lokacijskih uslova elektronski potpisuje podnosilac zahteva. Dokumenta koja se u sistem prilažu prilikom podnošenja zahteva, dostavljaju se u formi elektronskog dokumenta, u pdf formatu potpisana kvalifikovanim elektornskim potpisom od strane lica koje podnosi zahtev (zakonski zastupnik ili punomoćnik), osim tehničke dokumentacije.
Tehničku dokumentaciju (idejno rešenje) overavaju i potpisuju lica koja su vršila izradu tehničke dokumentacije, u svemu prema Uputstvu o formatima elektronskih dokumenata i njihovim dostavljanjem kroz CEOP, koje možete pronaći ovde.
Ne, potrebno je navesti kategoriju kompletnog stambenog objekta, čiji je deo stambena jedinica, u svemu prema Pravilniku o klasifikaciji objekata, koji možete pronaći ovde.
Glavni projektant određuje koje sve projekte po oblastima će sadržati idejni projekat u konkretnom slučaju, u skladu sa čl.26.st.7. Pravilnika o sadržini, načinu i postupku izrade i načinu vršenja kontrole tehničke dokumentacije prema klasi i nameni objekata, koji možete pronaći ovde.
Iz pitanja se može zaključiti da je u konkretnom slučaju reč o izvođenju radova iz čl.145. Zakona o planiranju i izgradnji, koji možete pronaći ovde. Izvođenje ovih radova vrši se na osnovu rešenja o odobrenju izvođenja radova iz čl.145. Zakona, koje izdaje organ nadležan za izdavanje građevinske dozvole.
Podnošenje zahteva za izdavanje rešenja kojim se odobrava izvođenje radova iz čl.145. Zakona vrši se u skladu sa čl.28. Pravilnika o postupku sprovođenja objedinjene procedure elektronskim putem, koji možete pronaći ovde.
U skladu sa čl.2. Zakona o planiranju i izgradnji, u zavisnosti od radova koji se izvode u konkretnom slučaju, može biti reč o:
32) rekonstrukcija jeste izvođenje građevinskih radova na postojećem objektu u gabaritu i volumenu objekta, kojima se: utiče na stabilnost i sigurnost objekta i zaštitu od požara; menjaju konstruktivni elementi ili tehnološki proces; menja spoljni izgled objekta ili povećava broj funkcionalnih jedinica, vrši zamena uređaja, postrojenja, opreme i instalacija sa povećanjem kapaciteta;
34) adaptacija jeste izvođenje građevinskih i drugih radova na postojećem objektu, kojima se: vrši promena organizacije prostora u objektu, vrši zamena uređaja, postrojenja, opreme i instalacija istog kapaciteta, a kojima se ne utiče na stabilnost i sigurnost objekta, ne menjaju konstruktivni elementi, ne menja spoljni izgled i ne utiče na bezbednost susednih objekata, saobraćaja, zaštite od požara i životne sredine;
35) sanacija jeste izvođenje građevinskih i drugih radova na postojećem objektu kojima se vrši popravka uređaja, postrojenja i opreme, odnosno zamena konstruktivnih elemenata objekta, kojima se ne menja spoljni izgled, ne utiče na bezbednost susednih objekata, saobraćaja i životne sredine i ne utiče na zaštitu prirodnog i nepokretnog kulturnog dobra, odnosno njegove zaštićene okoline, osim restauratorskih, konzervatorskih i radova na revitalizaciji;
36) investiciono održavanje je izvođenje građevinsko-zanatskih, odnosno drugih radova zavisno od vrste objekta u cilju poboljšanja uslova korišćenja objekta u toku eksploatacije;
Građenje objekta u konkretnom slučaju vrši se na osnovu rešenja o građevinskoj dozvoli. Za potrebe izrade projekta za građevinsku dozvolu, potrebno je prvo pribaviti lokacijske uslove, koji sadrže podatke o mogućnostima i ograničenjima gradnje na katastarskoj parceli koja ispunjava uslove za građevinsku parcelu, u skladu sa čl.53a Zakona o planiranju i izgradnji.
Podnošenje zahteva za izdavanje lokacijskih uslova vrši se u skladu sa čl.6. Pravilnika o postupku sprovođenja objedinjene procedure elektronskim putem, koji možete pronaći ovde.
Podnošenje zahteva za izdavanje rešenja o građevinskoj dozvoli vrši se u skladu sa čl.16. Pravilnika o postupku sprovođenja objedinjene procedure elektronskim putem.
Podnošenje zahteva vrši se kroz Centralni informacioni sistem, kome možete pristupiti ovde.
Sva uputstva za korišćenje portala za elektronsko podnošenje zahteva za građenje možete pronaći na sajtu www.gradjevinskedozvole.rs u sekciji E-procedura.
Pozivni centar ne raspolaže tom informacijom.
Članom 88.st.5. Zakona o planiranju i izgradnji propisano je da je vlasnik katastarske parcele kojoj je promenjena namena iz poljoprivrednog u građevinsko zemljište dužan da plati naknadu za promenu namene zemljišta pre izdavanja građevinske dozvole, u skladu sa zakonom kojim se uređuje poljoprivredno zemljište. Takođe, članom 88.st.2.ovog zakona propisano je da organ nadležan za poslove državnog premera i katastra rešenjem provodi nastalu promenu i stavlja zabeležbu o obavezi plaćanja naknade za promenu namene poljoprivrednog zemljišta u bazu podataka katastra nepokretnosti iz koje se izdaje list nepokretnosti.
Član 88.
Kada se planskim dokumentom promeni namena poljoprivrednog u građevinsko zemljište, organ nadležan za donošenje planskog dokumenta je dužan da u roku od 15 dana od dana stupanja na snagu tog dokumenta, organu nadležnom za poslove državnog premera i katastra dostavi akt koji sadrži popis katastarskih parcela kojima je promenjena namena.
Organ nadležan za poslove državnog premera i katastra rešenjem provodi nastalu promenu i stavlja zabeležbu o obavezi plaćanja naknade za promenu namene poljoprivrednog zemljišta u bazu podataka katastra nepokretnosti iz koje se izdaje list nepokretnosti.
Poljoprivredno zemljište kojem je planskim dokumentom promenjena namena u građevinsko, do privođenja zemljišta nameni može se koristiti za poljoprivrednu proizvodnju.
Rešenje iz stava 2. ovog člana dostavlja se vlasniku zemljišta, ministarstvu nadležnom za poslove poljoprivrede i nadležnom poreskom organu u roku od 15 dana od dana donošenja rešenja.
Vlasnik katastarske parcele kojoj je promenjena namena iz poljoprivrednog u građevinsko zemljište dužan je da plati naknadu za promenu namene zemljišta pre izdavanja građevinske dozvole, u skladu sa zakonom kojim se uređuje poljoprivredno zemljište.
Ako je promena namene, odnosno vrste zemljišta iz poljoprivrednog u građevinsko izvršena na osnovu zakona, planskog dokumenta ili odluke nadležnog organa do 15. jula 1992. godine, odnosno do dana stupanja na snagu Zakona o poljoprivrednom zemljištu ("Službeni glasnik RS", broj 49/92), ne plaća se naknada za promenu namene zemljišta, bez obzira što je kao kultura određene klase tog zemljišta upisana njiva, vinograd, voćnjak, livada, pašnjak, trstik-močvara ili neplodno zemljište.
Organ nadležan za poslove državnog premera i katastra dužan je da, po dobijanju akta iz stava 1. ovog člana u roku od 60 dana upiše zabeležbu o obavezi plaćanja naknade za promenu namene zemljišta, za zemljište kome je namena promenjena iz poljoprivrednog u građevinsko zemljište posle roka utvrđenog u stavu 6. ovog člana.
Naknada za promenu namene poljoprivrednog u građevinsko zemljište ne plaća se prilikom izgradnje objekata od značaja za Republiku Srbiju, kao i za izgradnju objekata javne namene u skladu sa programom uređivanja građevinskog zemljišta kada je obveznik plaćanja Republika Srbija, autonomna pokrajina, odnosno jedinica lokalne samouprave.
Vlada, na predlog ministarstva nadležnog za poslove građevinarstva, utvrđuje projekte za izgradnju objekata od značaja za Republiku Srbiju.
Ne, podnosilac zahteva može samo jednom iskoristiti pravo na podnošenje usaglašenog zahteva bez obaveze dostavljanja dokumentacije podnete uz zahtev koji je odbačen i ponovnog plaćanja administrativne takse, odnosno naknade, u skladu sa čl.8.st.7. Pravilnika o postupku sprovođenja objedinjene procedure elektronskim putem (ovde).
Pretvaranje prava korišćenja u pravo svojine na građevinskom zemljištu bez naknade regulisano je članom 102. Zakona o planiranju i izgradnji. Prema citiranom članu Zakona, pravo svojine na katastarskoj parceli upisuje se u korist lica koje je upisano kao vlasnik objekta, odnosno objekata koji se nalaze na toj parceli, odnosno u vlasništvu lica koje je upisano kao nosilac prava korišćenja na katastarskoj parceli na neizgrađenom građevinskom zemljištu, osim za lica iz člana 102. stav 9. Zakona.
Iz Vašeg pitanja proizlazi da niste evidentirani kao vlasnik objekta koji se nalazi na predmetnoj parceli, dok se ne može zaključiti da li ste evidentirani kao nosilac prava korišćenja na katastarskoj parceli na neizgrađenom građevinskom zemljištu. Ukoliko niste nosilac prava korišćenja na katastarskoj parceli, ne postoji pravni osnov da budete upisani kao vlasnik zemljišta (konverzija prava korišćenja u pravo svojine), već je neophodno da prethodno sprovedete postupak za izdavanje upotrebne dozvole za predmetni objekat.
Članom 158. stav 4. Zakona o planiranju i izgradnji regulisano je da se upotrebna dozvola izdaje za ceo objekat ili za deo objekta koji predstavlja tehničko-tehnološku celinu i može se kao takav samostalno koristiti.
Ukoliko Vaš deo objekta predstavlja tehničko-tehnološku celinu i može se samostalno koristiti, postoji mogućnost izdavanja upotrebne dozvole samo za taj deo objekta.
U tom slučaju, potrebno je postupiti u skladu sa odredbama propisa koji regulišu izdavanje upotrebne dozvole. Postupak i dokumentacija koju je potrebno priložiti uz zahtev za izdavanje upotrebne dozvole propisani su članom 158. Zakona o planiranju i izgradnji i članom 42. Pravilnika o postupku sprovođenja objedinjene procedure elektronskim putem. Navedene propise možete pronaći na sajtu http://gradjevinskedozvole.rs u okviru Sekcije „Propisi“.
Mišljenja smo da je u konkretnom slučaju potrebno prilikom izrade lokacijskih uslova u odnosu na rekonstrukciju delova derivacionog kanala koji prolazi ispod državnog puta II reda, uputiti investitora da pre podnošenja zahteva za izdavanje građevinske dozvole za izvođenje planiranih radova na postojećoj MHE i pratećim objektima, pribavi od upravljača državnog puta II reda – JP Putevi Srbije odnosno ako je deo tog javnog poveren kao gradska saobraćajnica na upravljanje upravljaču puteva čiji je osnivač jedinica lokalne samouprave, saglasnost za izvođenje radova na rekonstrukciji derivacionog kanala u onim delovima koji prolaze ispod tog javnog puta.
Nadležni organ opštinske uprave ne može izdavati lokacijske uslove za rekonstrukciju javnih puteva kojima upravlja JP Putevi Srbije, tako da idejni projekat u ovom slučaju ne može obuhvatati i radove na rekonstrukciji državnog puta II reda.
U smislu člana 4. st. 1 tač. 1 Pravilnika o tehničkim zahtevima bezbednosti požara spoljnih zidova zgrada, spoljni zid zgrade je svaka noseća ili nenoseća zidna konstrukcija koja deli prostor unutar zgrade od spoljnjeg okruženja i ne odnosi se na krovne ravni.
Kategorizacija objekata u članu 5 ovog Pravilnika izvršena je za potrebe utvrđivanja tehničkih zahteva bezbednosti od požara i ne radi se o klasifikaciji objekata izvršenoj za potrebe izgradnje objekata po Pravilniku o klasifikaciji objekata.