Oblast: Sva pitanja
Na ovoj stranici možete pronaći odgovore na neka od do sada postavljenih pitanja u vezi sa odredbama Zakona o planiranju i izgradnji. Pitanja i odgovori su sistematizovani prema redosledu podnaslova iz Zakona. Omogućeno je i vršenje pretrage pitanja i odgovora po ključnim rečima. Ukoliko ne nađete odgovor koji ste tražili, možete nam poslati vaše pitanje preko stranice za postavljanje pitanja.
Pitanja i odgovore po oblastima u PDF formatu možete preuzeti na sledećoj stranici: PDF-ovi po oblastima.
Sprovođenje objedinjene procedure regulisano je odredbama Pravilnika o postupku sprovođenja objedinjene procedure elektronskim putem i Pravilnika o načinu razmene dokumenata i podnesaka elektronskim putem i formi u kojoj se dostavljaju akta u vezi sa objedinjenom procedurom. Navedeni pravilnici predstavljaju „legi specialis“ za ovu oblast.
Kada je reč o pitanjima koja se odnose na postupak objedinjene procedure, a nisu uređena navedenim pravilnicima, shodno se primenjuju odredbe zakona kojim se uređuje opšti upravni postupak, odnosno Zakona o opštem upravnom postupku ("Službeni list SRJ" broj 33/97 i 31/01 i "Službeni glasnik Republike Srbije" broj 30/10).
Članom 18. stav 2. Pravilnika o postupku sprovođenja objedinjene procedure elektronskim putem propisano je da protiv zaključka o odbacivanju zahteva za izdavanje građevinske dozvole podnosilac zahteva može izjaviti prigovor nadležnom opštinskom, odnosno gradskom veću, preko nadležnog organa, u roku od tri dana od dana dostavljanja. Međutim, drugostepeni postupak, odnosno postupak po prigovoru nije regulisan navedenim Pravilnikom, pa bi u tom delu trebalo shodno primeniti odredbe Zakona o opštem upravnom postupku.
Zakonom nije posebno regulisano postupanje drugostepenog organa po prigovoru, već po žalbi, pa bi trebalo primeniti zakonske odredbe koje se odnose na postupanje po žalbi.
Saglasno članu 230. Zakona o opštem upravnom postupku, drugostepeni organ će odbiti žalbu:
- kad utvrdi da je postupak koji je rešenju prethodio pravilno sproveden i da je rešenje pravilno i na zakonu zasnovano, a žalba neosnovana;
- kad nađe da je u prvostepenom postupku bilo nedostataka, ali da oni nisu mogli imati uticaja na rešenje upravne stvari, kao i
- ukoliko je prvostepeno rešenje zasnovano na zakonu, ali zbog drugih razloga a ne zbog onih koji su u rešenju navedeni.
Saglasno članu 232. Zakona o opštem upravnom postupku, ukoliko drugostepeni organ utvrdi da su u prvostepenom postupku odlučne činjenice nepotpuno ili pogrešno utvrđene, da se u postupku nije vodilo računa o pravilima postupka koja su od uticaja na rešenje stvari, ili da je dispozitiv pobijanog rešenja nejasan ili je u protivrečnosti sa obrazloženjem, on će dopuniti postupak i otkloniti navedene nedostatke sam ili preko prvostepenog organa. Istim članom je propisano da, ako drugostepeni organ nađe da će nedostatke prvostepenog postupka brže i ekonomičnije otkloniti prvostepeni organ, on će svojim rešenjem poništiti prvostepeno rešenje i vratiti predmet prvostepenom organu na ponovni postupak. U tom slučaju, drugostepeni organ je dužan svojim rešenjem da ukaže prvostepenom organu u kom pogledu treba dopuniti postupak, a prvostepeni organ je dužan u svemu da postupi po drugostepenom rešenju i da, bez odlaganja, a najdocnije u roku od 30 dana od dana prijema predmeta, donese novo rešenje.
Članom 233. Zakona o opštem upravnom postupku propisano je da, ako drugostepeni organ utvrdi da su u prvostepenom rešenju pogrešno ocenjeni dokazi, da je iz utvrđenih činjenica izveden pogrešan zaključak u pogledu činjeničnog stanja, da je pogrešno primenjen pravni propis na osnovu koga se rešava upravna stvar, ili ako nađe da je na osnovu slobodne ocene trebalo doneti drukčije rešenje, on će svojim rešenjem poništiti prvostepeno rešenje i sam rešiti upravnu stvar.
U zavisnosti od razloga, odnosno pravnog osnova po kome je drugostepeni organ (Opštinsko veće) usvojilo prigovor stranke, trebalo bi postupiti u skladu sa odgovarajućom odredbom Zakona o opštem upravnom postupku koja reguliše tu situaciju.
Obaveza investitora je da pribavi građevinsku dozvolu odnosno rešenje o odobrenju za izvođenje radova za sve radove koji se izvode na objektu nakon izdavanja upotrebne dozvole, osim ukoliko se ne radi o posebnim slučajevima građenja iz člana 143 ili izgradnji objekat ili izvođenju drugih radova za koje se po čl. 144 Zakona o planiranju i izgradnji ne izdaje građevinska dozvola.
Izgradnja međusprata sa 2 prostorije u ovom lsučaju predstavlja radove za koje je potrebno pribaviti rešenje o građevinskoj dozvoli a potom i u potrebnu dozvolu. aža
Predmet upisa u javnoj evidenciji koju vodi Republički geodetski zavod može biti površina u osnovi (gabaritu) objekta, površina posebnih (etažnih) delova zgrade kao i oznaka spratnosti objekta. Republički geodetski eavod u svojoj evidenciji ne vodi ukupnu površinu svih etaža jedne zgrade.
Što se tiče površina na koje ukazujete, tj podataka ne daje dovoljno informacija da li označena površina u Zapisniku o tehničkom pregledu predstavralja unutrašnju površinu objekta u osnovi (bez zidova) ili se radi o bruto površini objekta u gabaritu.
Za potrebe građenja pomoćnih objekata potrebno je pre izdavanja rešenja o odobrenju izvođenja radova iz čl.145. Zakona izvršiti
Vlasnik katastarske parcele kojoj je promenjena namena iz poljoprivrednog u građevinsko zemljište dužan je da plati naknadu za promenu namene zemljišta pre izdavanja građevinske dozvole, u skladu sa zakonom kojim se uređuje poljoprivredno zemljište.
Ne, s obzirom na to da je članom 69. st.6. Zakona o planiranju i izgradnji propisano da se objekti iz člana 2. tač. 26) i 27) ovog zakona, elektroenergetski i elektronski objekti ili komunikacione mreže i uređaji, mogu graditi i na poljoprivrednom zemljištu, uz prethodno pribavljenu saglasnost ministarstva nadležnog za poslove poljoprivrede. Za potrebe izgradnje navedenih objekata na poljoprivrednom zemljištu, mogu se primenjivati odredbe ovog zakona koje se odnose na preparcelaciju, parcelaciju i ispravku granica susednih parcela, kao i odredbe o odstupanju od površine ili položaja predviđenih planskim dokumentom u skladu sa stavom 1. ovog člana.
Iz pitanja se može zaključiti da je u konkretnom slučaju reč o dogradnji objekta, u skladu sa definicijom iz čl.2. tač.33) Zakona o planiranju i izgradnji. Za izvođenje radova na dogradnji objekta potrebno je pribaviti građevinsku dozvolu. Podnošenje zahteva za izdavanje rešenja o građevinskoj dozvoli vrši se u skladu sa čl.16. Pravilnika o postupku sprovođenja objedinjene procedure elektronskim putem, koji možete pronaći ovde.
Za potrebe izrade projekta za građevinsku dozvolu, pre pribavljanja građevinske dozvole, potrebno je prethodno pribaviti lokacijske uslove. Podnošenje zahteva za izdavanje lokacijskih uslova vrši se u skladu sa čl.6. Pravilnika o postupku sprovođenja objedinjene procedure elektronskim putem, koji možete pronaći ovde.
Iz Vašeg pitanja se može zaključiti da se predmetna garaža nalazi u okviru porodične stambene zgrade, odnosno da ne predstavlja zaseban, fizički odvojen objekat. U tom slučaju, na regulisanje statusa garaže primenjuju se odredbe Zakona o planiranju i izgradnji koje se odnose i na porodičnu stambenu zgradu čiji je garaža sastavni deo.
Naime, članom 158. stav 1. Zakona o planiranju i izgradnji propisano je da se objekat, za koji je u skladu sa Zakonom predviđeno izdavanje građevinske dozvole, može koristiti po prethodno pribavljenoj upotrebnoj dozvoli. S obzirom na to da je za izgradnju porodične stambene zgrade neophodno pribaviti građevinsku dozvolu, pre otpočinjanja korišćenja zgrade potrebno je pribaviti i upotrebnu dozvolu za nju (ukoliko to već nije učinjeno).
Postupak i dokumentacija koju je potrebno priložiti uz zahtev za izdavanje upotrebne dozvole propisani su članom 158. Zakona o planiranju i izgradnji i članom 42. Pravilnika o postupku sprovođenja objedinjene procedure elektronskim putem. Navedene propise možete pronaći na sajtu http://gradjevinskedozvole.rs u okviru Sekcije „Propisi“.
Kada je reč o nadležnosti za izdavanje građevinske dozvole za pojedine vrste objekata, članom 133. Zakona o planiranju i izgradnji propisani su objekti za čiju izgradnju građevinsku dozvolu izdaje Ministarstvo građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture. Članom 134. stav 2. Zakona, jedinicama lokalne samouprave povereno je izdavanje građevinskih dozvola za izgradnju objekata koji nisu određeni u članu 133. Zakona. S obzirom na činjenicu da izdavanje građevinskih (a samim tim i upotrebnih) dozvola za izgradnju porodičnih stambenih zgrada ne spada u nadležnost Ministarstva građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture, zahtev za izdavanje upotrebne dozvole bi u konkretnom slučaju trebalo podneti nadležnom organu jedinice lokalne samouprave (odnosno grada Čačka).
Kada je reč o otpočinjanju obavljanja određene privredne delatnosti, predmetna materija nije regulisana odredbama Zakona o planiranju i izgradnji i podzakonskim aktima donetim na osnovu tog Zakona, već drugim propisima.
Pitanje ne sadrži dovoljno podataka na osnovu kojih bi se mogao dati sveobuhvatan odgovor, te iz tog razloga upućujemo na sledeće.
U konkrentom slučaju radi se o izgradnji pomoćnog objekta koje je u funkciji naftne bušotine, te iz tog razloga potrebno je pribaviti Lokacijske uslove i potom podneti zahtev za izdavanje rešenja na osnovu člana 145 Zakona o planiranju i izgradnji. Za izgradnju predmetnog objekta, obzirom na specifičnosti samog zemljišta na kojem se planira izgradnja i obzirom na član 69 st. 1 Zakona o planiranju i izgradnji, nije potrebno formirati građevinsku parcelu u smislu odredbi člana 65. I 66. Zakona o planiranju i izgradnji, već se to za slučaj potrebe može učiniti pre podnošenja zahteva za upotrebnu dozvolu.
Ukazujemo na stav 2 člana 69. Zakona o planiranju i izgradnji koji reguliše vrstu transformatorskih stanica za koje je izričito propisano da se odredbe Zakona u pogledu formiranja građevinske parcele ne primenjuju, što znači da za izgradnju te vrste objekata nije potrebno formirati građevinsku parcelu.
Ukoliko investitor insistira na izgradnji vrste trafostanice koja je navedena u pitanju, na osnovu podatka da bi se izgradnja planiranog objekta vršila na udaljenosti od 5 km (vazdušno) od naseljenog mesta, može se zaključiti da predmetna lokacija nije u građevinskom području sela, te iz tog razloga preporučujemo investitoru da se shodno čl. 69 st. 6 Zakona o planiranju i izgradnji obrati Ministarstvu za poljoprivredu radi pribavljanja saglasnosti za izgradnju planiranog objekta na predmetnom poljoprivrednom zemljištu. U slučaju dobijanja te saglasnosti nadležnog Ministarstva, neće se primenjivati odredbe Zakona o poljoprivrednom zemljištu o deobi parcela, već će se u smislu čl. 69. St. 6 Zakona o planiranju i izgradnji primenjivati odredbe Zakona o planiranju i izgradnji, a to znači da se na predmetnom poljoprivrednom zemljištu može formirati nova parcela – građevinska parcela čija bi površina bila manja od one površine koja je propisana Zakonom o poljoprivrednom zemljištu.
Pre pribavljanja ove saglasnosti Ministarstva za poljoprivredu, mišljenja smo da je potrebno da investitor prethodno izvrši sledeće neophodne pripreme i pravne radnje:
- Da pribavi Informaciju o lokaciji kako bi se utvrdilo koja je namena predmetnog zemljišta i da li je za predmetni prostor predviđeno ili nije predviđeno obavezno donošenje planskog dokumenta nižeg reda ili npr. izrada urbanističko-tehničkog dokumenta – urbanističkog projekta. Ukoliko je prostornim planom predviđena dalja urbanistička razrada tog prostora, potrebno je u tom slučaju inicirati donošenje takvih dokumenata jer tek po njihovim donošenju ispunjeni su uslovi za izgradnju predmetnog i drugih objekata.
- U slučaju da prostornim planom nije predviđena dalja urbanistička razrada predmetnog prostora potrebno je pribaviti Lokacijske uslove koje nadležni organ izdaje na osnovu važećeg Prostornog plana uz dopunsku primenu pravila građenja propisanih Pravilnikom o opštim pravilima za parcelaciju, regulaciju i izgradnju (Sl. Glasnik RS br. 22/2015).
Po dobijanju saglasnosti Ministarstva za poljoprivredu za izgradnju predmetnog objekta na planiranoj lokaciji, a pre podnošenja zahteva za izdavanje rešenja po čl. 145. Zakona o planiranju i izgradnji, potrebno je da investitor:
- reši imovinske odnose na predmetnoj parceli: zaključi ugovor o kupoprodaji dela predmetne parcele sa vlasnikom poljoprivrednog zemljišta ili u smislu čl, 69 st. 8 Zakona o planiranju i izgradnji ugovor o zakupu zemljišta u privatnoj svojini i izvrši upis prava na nepokretnosti u evidenciji koju vodi RGZ SKN,
- da planiranoj lokaciji za izgradnju obezbedi pristup javnoj površini tako što će zaključiti:
- ili ugovor o kupovini dela zemljišta
- ili ugovor o ustanovljavanju službenosti prolaza sa vlasnicima poslužnih dobara i izvršiti upis u evidenciji prava na nepokretnostima koju vodi RGZ SKN (upis prava službenosti u teretnom listu Lista nepokretnosti).
Ukoliko do planirane lokacije postoji poljski – nekategorisani put, u tom slučaju potrebno je od planirane lokacije do tog puta obezbediti pristup.
Što se tiče prenamene poljoprivrednog u građevinsko zemljište u skladu sa odredbama Zakona o poljoprivrednom zemljištu, u zavisnosti od vrste namene predmetnog prostora i godine donošenja planskog dokumenta, u smislu odredbi člana 88. stav 6 Zakona o planiranju i izgradnji, potrebno je proveriti da li je ili nije nužno u smislu odredbi Zakona o poljoprivrednom zemljištu pokrenuti i voditi postupak prenamene.
U slučaju pokretanja postupka prenamene u smislu odredbi Zakona o poljoprivrednom zemljištu, uz zahtev sene dostvlja Izvod iz urbanističkog plana odnosno Informacija o lokaciji, već se dostavljaju izdati Lokacijski uslovi i napred navedena saglasnost Ministarstva za poljoprivredu.
Članom 49. Pravilnika o postupku sprovođenja objedinjene procedure elektronskim putem (ovde) propisano je postupanje organa nadležnog za poslove državnog premera i katastra, po prijemu upotrebne dozvole, u postupku upisa prava svojine na izgrađenom objektu, odnosno posebnim delovima objekta i izdavanju rešenja o kućnom broju u okviru objedinjene procedure.
Član 49.
Organ nadležan za poslove državnog premera i katastra, u roku od sedam dana od dostavljanja upotrebne dozvole:
1) donosi rešenje o kućnom broju, ako je dostavljena upotrebna dozvola za novo izgrađeni objekat;
2) donosi rešenje kojim vrši upis prava svojine na objektu, odnosno posebnim delovima objekta, u skladu sa izdatom upotrebnom dozvolom.
Rešenja iz stava 1. ovog člana nadležni organ za poslove državnog premera i katastra dostavlja investitoru bez odlaganja, a nadležnom organu radi informisanja.
Organ nadležan za poslove državnog premera i katastra u roku od 30 dana od dostavljanja upotrebne dozvole vrši odgovarajući upis u katastar vodova.
U skladu sa čl.134 ( s3) Zakona o planiranju i izgradnji, odredbe drugih zakona kojima se na drugačiji način uređuju pitanja koja su predmet uređivanja ovog zakona neće se primenjivati, osim zakona i propisa kojima se uređuje zaštita životne sredine.
Da, izrada projekta za izvođenje je obavezna u svim slučajevima izvođenja radova na rekonstrukciji objekata, koji se vrše na osnovu rešenja kojim se odobrava izvođenje tih radova (član 145. Zakona), u skladu sa čl.18. Pravilnika o sadržini, načinu i postupku izrade i načinu vršenja kontrole tehničke dokumentacije prema klasi i nameni objekata, koji možete pronaći ovde.
Ne. Kada je reč o radovima iz čl.145. Zakona o planiranju i izgradnji, projekat za izvođenje se izrađuje samo u slučaju rekonstrukcije objekta, u skladu sa čl.18. Pravilnika o sadržini, načinu i postupku izrade i načinu vršenja kontrole tehničke dokumentacije prema klasi i nameni objekata.
Projekat za izvođenje može da izrađuje privredno društvo, odnosno drugo pravno lice, odnosno preduzetnik koji su upisani u registar privrednih subjekata, u skladu sa čl.126. st.1. Zakona o planiranju i izgradnji, koji možete pronaći ovde. Ukoliko je u konkrentom slučaju reč o izgradnji objekta za koji građevinsku dozvolu izdaje ministarstvo nadležno za poslove građevinarstva, odnosno nadležni organ autonomne pokrajine, projekat za izvođenje može da izrađuje privredno društvo, odnosno drugo pravno lice koje je upisano u odgovarajući registar za izradu tehničke dokumentacije za tu vrstu objekata i koje ima zaposlena lica sa licencom za odgovornog projektanta i koja imaju odgovarajuće stručne rezultate u izradi tehničke dokumentacije za tu vrstu i namenu objekta, shodno čl.126.st.2. Zakona o planiranju i izgradnji.
Sadržina projekta za izvođenje propisana je čl.61-68. Pravilnika o sadržini, načinu i postupku izrade i načinu vršenja kontrole tehničke dokumentacije prema klasi i nameni objekata, koji možete pronaći ovde.
Članom 145.st.9. Zakona o planiranju i izgradnji propisano je da će ministar nadležan za poslove građevinarstva odrediti za koje objekte, odnosno radove, se pre izvođenja radova obavezno izrađuje projekat za izvođenje. Upravo je odredbama člana 18. Pravilnika o sadržini, načinu i postupku izrade i načinu vršenja kontrole tehničke dokumentacije prema klasi i nameni objekata detaljnije propisano u kojim slučajevima izvođenja radova je obavezna izrada projekta za izvođenje.
U zavisnosti od radova koji se izvode u konkretnoom slučaju, moguće su sledeće varijante:
Ukoliko je u konkretnom slučaju reč o radovima iz čl.145. Zakona, izvođenje ovih radova vrši se na osnovu rešenja o odobrenju izvođenja radova iz čl.145. Zakona.
Podnošenje zahteva za izdavanje rešenja kojim se odobrava izvođenje radova iz čl.145. Zakona vrši se u skladu sa čl.28. Pravilnika o postupku sprovođenja objedinjene procedure elektronskim putem, koji možete pronaći ovde. Pre pribavljanja rešenja o odobrenju izvođenja radova iz čl.145. Zakona, za potrebe izrade idejnog projekta, potrebno je prethodno pribaviti lokacijske uslove, osim u slučaju izvođenja radova iz čl.2. st.2. Uredbe o lokacijskim uslovima, koju možete pronaći ovde.
Podnošenje zahteva za izdavanje lokacijskih uslova vrši se u skladu sa čl.6. Pravilnika o postupku sprovođenja objedinjene procedure elektronskim putem.
Ukoliko je u konkretnom slučaju reč o izgradnji novog prostora van postojećeg gabarita objekta, sa kojim čini građevinsku, funkcionalnu ili tehničku celinu, za izvođenje radova na dogradnji potrebno je pribaviti građevinsku dozvolu.
U skladu sa čl.2. tač.33) Zakona o planiranju i izgradnji, dogradnja jeste izvođenje građevinskih i drugih radova kojima se izgrađuje novi prostor van postojećeg gabarita objekta, kao i nadziđivanje objekta, i sa njim čini građevinsku, funkcionalnu ili tehničku celinu.
Podnošenje zahteva za izdavanje rešenja o građevinskoj dozvoli vrši se u skladu sa čl.16. Pravilnika o postupku sprovođenja objedinjene procedure elektronskim putem.
Potrebno je podneti usaglašeni zahtev za izdavanje rešenja o odobrenju izvođenja radova iz čl.145. Zakona.