Oblast: Sva pitanja
Na ovoj stranici možete pronaći odgovore na neka od do sada postavljenih pitanja u vezi sa odredbama Zakona o planiranju i izgradnji. Pitanja i odgovori su sistematizovani prema redosledu podnaslova iz Zakona. Omogućeno je i vršenje pretrage pitanja i odgovora po ključnim rečima. Ukoliko ne nađete odgovor koji ste tražili, možete nam poslati vaše pitanje preko stranice za postavljanje pitanja.
Pitanja i odgovore po oblastima u PDF formatu možete preuzeti na sledećoj stranici: PDF-ovi po oblastima.
U zavisnosti od radova koji se izvode u konkretnoom slučaju, moguće su sledeće varijante:
Ukoliko je u konkretnom slučaju reč o radovima iz čl.145. Zakona, izvođenje ovih radova vrši se na osnovu rešenja o odobrenju izvođenja radova iz čl.145. Zakona.
Podnošenje zahteva za izdavanje rešenja kojim se odobrava izvođenje radova iz čl.145. Zakona vrši se u skladu sa čl.28. Pravilnika o postupku sprovođenja objedinjene procedure elektronskim putem, koji možete pronaći ovde. Pre pribavljanja rešenja o odobrenju izvođenja radova iz čl.145. Zakona, za potrebe izrade idejnog projekta, potrebno je prethodno pribaviti lokacijske uslove, osim u slučaju izvođenja radova iz čl.2. st.2. Uredbe o lokacijskim uslovima, koju možete pronaći ovde.
Podnošenje zahteva za izdavanje lokacijskih uslova vrši se u skladu sa čl.6. Pravilnika o postupku sprovođenja objedinjene procedure elektronskim putem.
Ukoliko je u konkretnom slučaju reč o izgradnji novog prostora van postojećeg gabarita objekta, sa kojim čini građevinsku, funkcionalnu ili tehničku celinu, za izvođenje radova na dogradnji potrebno je pribaviti građevinsku dozvolu.
U skladu sa čl.2. tač.33) Zakona o planiranju i izgradnji, dogradnja jeste izvođenje građevinskih i drugih radova kojima se izgrađuje novi prostor van postojećeg gabarita objekta, kao i nadziđivanje objekta, i sa njim čini građevinsku, funkcionalnu ili tehničku celinu.
Podnošenje zahteva za izdavanje rešenja o građevinskoj dozvoli vrši se u skladu sa čl.16. Pravilnika o postupku sprovođenja objedinjene procedure elektronskim putem. Pre pribavljanja građevinske dozvole, potrebno je prethodno pribaviti lokacijske uslove za potrebe izrade projekta za građevinsku dozvolu.
Pitanje ne sadrži dovoljno podataka na osnovu kojih bi se mogao dati sveobuhvatan odgovor, te iz tog razloga upućujemo na sledeće.
U konkrentom slučaju radi se o izgradnji pomoćnog objekta koje je u funkciji naftne bušotine, te iz tog razloga potrebno je pribaviti Lokacijske uslove i potom podneti zahtev za izdavanje rešenja na osnovu člana 145 Zakona o planiranju i izgradnji. Za izgradnju predmetnog objekta, obzirom na specifičnosti samog zemljišta na kojem se planira izgradnja i obzirom na član 69 st. 1 Zakona o planiranju i izgradnji, nije potrebno formirati građevinsku parcelu u smislu odredbi člana 65. I 66. Zakona o planiranju i izgradnji, već se to za slučaj potrebe može učiniti pre podnošenja zahteva za upotrebnu dozvolu.
Ukazujemo na stav 2 člana 69. Zakona o planiranju i izgradnji koji reguliše vrstu transformatorskih stanica za koje je izričito propisano da se odredbe Zakona u pogledu formiranja građevinske parcele ne primenjuju, što znači da za izgradnju te vrste objekata nije potrebno formirati građevinsku parcelu.
Ukoliko investitor insistira na izgradnji vrste trafostanice koja je navedena u pitanju, na osnovu podatka da bi se izgradnja planiranog objekta vršila na udaljenosti od 5 km (vazdušno) od naseljenog mesta, može se zaključiti da predmetna lokacija nije u građevinskom području sela, te iz tog razloga preporučujemo investitoru da se shodno čl. 69 st. 6 Zakona o planiranju i izgradnji obrati Ministarstvu za poljoprivredu radi pribavljanja saglasnosti za izgradnju planiranog objekta na predmetnom poljoprivrednom zemljištu. U slučaju dobijanja te saglasnosti nadležnog Ministarstva, neće se primenjivati odredbe Zakona o poljoprivrednom zemljištu o deobi parcela, već će se u smislu čl. 69. St. 6 Zakona o planiranju i izgradnji primenjivati odredbe Zakona o planiranju i izgradnji, a to znači da se na predmetnom poljoprivrednom zemljištu može formirati nova parcela – građevinska parcela čija bi površina bila manja od one površine koja je propisana Zakonom o poljoprivrednom zemljištu.
Pre pribavljanja ove saglasnosti Ministarstva za poljoprivredu, mišljenja smo da je potrebno da investitor prethodno izvrši sledeće neophodne pripreme i pravne radnje:
- Da pribavi Informaciju o lokaciji kako bi se utvrdilo koja je namena predmetnog zemljišta i da li je za predmetni prostor predviđeno ili nije predviđeno obavezno donošenje planskog dokumenta nižeg reda ili npr. izrada urbanističko-tehničkog dokumenta – urbanističkog projekta. Ukoliko je prostornim planom predviđena dalja urbanistička razrada tog prostora, potrebno je u tom slučaju inicirati donošenje takvih dokumenata jer tek po njihovim donošenju ispunjeni su uslovi za izgradnju predmetnog i drugih objekata.
- U slučaju da prostornim planom nije predviđena dalja urbanistička razrada predmetnog prostora potrebno je pribaviti Lokacijske uslove koje nadležni organ izdaje na osnovu važećeg Prostornog plana uz dopunsku primenu pravila građenja propisanih Pravilnikom o opštim pravilima za parcelaciju, regulaciju i izgradnju (Sl. Glasnik RS br. 22/2015).
Po dobijanju saglasnosti Ministarstva za poljoprivredu za izgradnju predmetnog objekta na planiranoj lokaciji, a pre podnošenja zahteva za izdavanje rešenja po čl. 145. Zakona o planiranju i izgradnji, potrebno je da investitor:
- reši imovinske odnose na predmetnoj parceli: zaključi ugovor o kupoprodaji dela predmetne parcele sa vlasnikom poljoprivrednog zemljišta ili u smislu čl, 69 st. 8 Zakona o planiranju i izgradnji ugovor o zakupu zemljišta u privatnoj svojini i izvrši upis prava na nepokretnosti u evidenciji koju vodi RGZ SKN,
- da planiranoj lokaciji za izgradnju obezbedi pristup javnoj površini tako što će zaključiti:
- ili ugovor o kupovini dela zemljišta
- ili ugovor o ustanovljavanju službenosti prolaza sa vlasnicima poslužnih dobara i izvršiti upis u evidenciji prava na nepokretnostima koju vodi RGZ SKN (upis prava službenosti u teretnom listu Lista nepokretnosti).
Ukoliko do planirane lokacije postoji poljski – nekategorisani put, u tom slučaju potrebno je od planirane lokacije do tog puta obezbediti pristup.
Što se tiče prenamene poljoprivrednog u građevinsko zemljište u skladu sa odredbama Zakona o poljoprivrednom zemljištu, u zavisnosti od vrste namene predmetnog prostora i godine donošenja planskog dokumenta, u smislu odredbi člana 88. stav 6 Zakona o planiranju i izgradnji, potrebno je proveriti da li je ili nije nužno u smislu odredbi Zakona o poljoprivrednom zemljištu pokrenuti i voditi postupak prenamene.
U slučaju pokretanja postupka prenamene u smislu odredbi Zakona o poljoprivrednom zemljištu, uz zahtev sene dostvlja Izvod iz urbanističkog plana odnosno Informacija o lokaciji, već se dostavljaju izdati Lokacijski uslovi i napred navedena saglasnost Ministarstva za poljoprivredu.
Ovlašćenje za potpisivanje dokumenata koji se izdaju za potrebe izdavanja lokacijskih uslova u elektornskom sistemu CEOP potrebno je sagledavati na isti način kao i ovlašćenje za potpisivanje drugih akata i dokumenata u okviru nadležnosti organa ili privrednog društva koji taj akt izdaje . To znači da ovlašćenje za potpisivanje tehničkih uslova za projektovanje i priključenje u postupku izdavanja lokacijskih uslova zavisi od unutrašnje organizacije privrednog društva Elektrodistribucija. Ukoliko je rukovodilac ili drugo ovlašćeno lice ED nadređeni rukovodilac licima koji rade u pogonu, nema nikakvih smetnji da tehničke uslove potpiše rukovodilac odnosno ovlašćeno lice ED.
Član 140. Zakona o planiranju i izgradnji (Sl. Glasnik RS br. 72/09....145/2014) ne odnosi se na rešenje o odobrenju za izradnju izdato po starom Zakonu, već se odnosi samo na građevinsku dozvolu izdatu po Zakonu koji je stupio na snagu 11.09.2009.god.
Po članu 96. Zakona o planiranju i izgadnji (Sl. glasnik RS br. 47/03, 34/06 i 39/09) ukoliko se u roku od 2 godine od dana pravnosnažnosti rešenja o odobrenju za izgradnju ne započen sa izgradnjom objekta, to rešenje je prestajalo da važi. Naime, tada se na osnovu pravnosnažnog odobrenja za izgradnju nije moglo pristupiti građenju ukoliko nije podneta prijava radova i uz nju odgovarajuća dokumentacija. Razlog za ovakvo zakonsko rešenje je taj što se rešenje o odobrenju za izgradnju izdavalo, pored ostale dokumentacije, na osnovu idejnog projekta na osnovu kojeg nije bilo moguće izvoditi radove. Zato je investitor bio u obavezi da nakon pribavljanja rešenja o odobrenju za izgradnju izradi glavni projekat, plati naknadu za uređivanje građevinskog zemljištu i podnese prijavu radova najmanje 8 dana pre početka izvođenja radova. Uz prijavu radova podnosio se glavni projekat sa potvrdom i izveštajem o izvršenoj tehničkoj kontroli i dokaz o uređivanju odnosa u pogledu naknade za uređivanje građevinskgo zemljišta
Ukoliko u konkretnom slučaju, u roku od 2 godine od dana pravnosnažnosti tog rešenja nije započeta izgradnja objekta (a to znači nije ni podneta prijava radova sa označenom urednom dokumentacijom) u tom slučaju rešenje o odobrenju za izgradnju prestaje da važi istekom tog roka. Međutim, ukoliko je nakon pravnosnažnosti rešenja o odobrenju za izgradnju bila podneta uredna prijava radova u zakonom propisanom roku, šribavljena potvrda prijave radova i započeta izgradnja objekta, u tom slučaju to rešenje o odobrenju za izgradnju i dalje važi i ne može se primenjivati rok iz člana 140.st. 3 novog Zakona, ovo stoga što bi to predstavljalo kršenje osnovnog pravnog principa vacatio legis - na odnose koji su regulisani jednim zakonom primenjuje se taj zakon bez obzira na način kako si tu odnosi regulisani kasnije donetim zakonom. Naime, Zakonom iz 2003.god. nije bio određen nikakav rok za pribavljanje upotrebne dozvole za objekat koji je predmet izgradnje, već je taj rok uveden tek Zakonom iz 2009. god. I taj rok važi samo za građevinske dozvole izdate po tom zakonu.
Ukoliko u konkretnom slučaju postoji samo pravnosnažno rešenje o odobrenju za izgradnju ali ne i potvrđena prijava radova (prijava radova se mogla potvrditi samo ukoliko je uz nju podnet glavni projekat sa potvrdom i izveštajem o izvršenoj tehničkoj kontroli, dokazom o uređenim odnosima u pogledu naknade za uređivanje građevinskog zemljišta i dokazom o plaćenoj administrativnoj taksi), u tom slučaju zbog isteka roka to odobrenje je prestalo da važi. U tom slučaju potrebno je da investitor u skadu sa danas važećim Zakonom prvo, podnese zahtev za izdavanje lokacijskih uslova u elektronskom sistemu CEOP, potom zahtev za građevinsku dozvolu a nakon toga i da podnese i prijavu radova, sa svom dokumentacijom koja je važećim propisima određena da se podnosi uz zahtev.
Ukoliko se u konkretnom slučaju vrši samo zamena krovnog pokrivača, a da se ne menja spoljni izgled objekta, kojima se obezbeđuje održavanje objekta na zadovoljavajućem nivou upotrebljivosti, reč je o radovima na tekućem održavanju objekta, za koje nije potrebno pribavljati akt nadležnog organa za gradnju.
U drugom slučaju, ukoliko se u konkretnom slučaju vrši promena krovnog pokrivača, u cilju poboljšanja uslova korišćenja objekta u toku eksploatacije, reč je o radovima na investicionom održavanju objekta, koji se vrše na osnovu rešenja o odobrenju izvođenja radova iz čl.145. Zakona.
U skladu sa čl.2. tač.36) i 36a) Zakona o planiranju i izgradnji,
36) investiciono održavanje je izvođenje građevinsko-zanatskih, odnosno drugih radova zavisno od vrste objekta u cilju poboljšanja uslova korišćenja objekta u toku eksploatacije;
36a) tekuće (redovno) održavanje objekta jeste izvođenje radova koji se preduzimaju radi sprečavanja oštećenja koja nastaju upotrebom objekta ili radi otklanjanja tih oštećenja, a sastoje se od pregleda, popravki i preduzimanja preventivnih i zaštitnih mera, odnosno svi radovi kojima se obezbeđuje održavanje objekta na zadovoljavajućem nivou upotrebljivosti, a radovi na tekućem održavanju stana jesu krečenje, farbanje, zamena obloga, zamena sanitarija, radijatora i drugi slični radovi;
Da, idejni projekat u konkretnom slučaju se može koristiti kao projekat za izvođenje, s obzirom na to da se projekat za izvođenje ne izrađuje u slučaju izvođenja radova iz čl.145. Zakona, osim kada je reč o rekonstrukciji objekta.
Izrada projekta za izvođenje je obavezna za izvođenje radova na rekonstrukciji objekata, koji se vrše na osnovu rešenja kojim se odobrava izvođenje tih radova (član 145. Zakona), u skladu sa čl.18. Pravilnika o sadržini, načinu i postupku izrade i načinu vršenja kontrole tehničke dokumentacije prema klasi i nameni objekata, koji možete pronaći ovde.
Može se u konkretnom slučaju pristupiti izmeni rešenja o građevinskoj dozvoli u skladu sa čl.142. Zakona o planiranju i izgradnji, ukoliko je za objekat prethodno pribavljena građevinska dozvola.
Podnošenje zahteva za izmenu rešenja o građevinskoj dozvoli vrši se u skladu sa čl.24. Pravilnika o postupku sprovođenja objedinjene procedure elektronskim putem, koji možete pronaći ovde.
Ukoliko je u konkretnom slučaju reč o objektu iz čl.146. Zakona o planiranju izgradnji, za postavljanje objekta potrebno je da obratite nadležnom organu jedinice lokalne samouprave.
Izmena rešenja o građevinskoj dozvoli
Član 142.
Po izdavanju rešenja o građevinskoj dozvoli, investitor, u skladu sa novonastalim finansijskim i drugim okolnostima, izmenama u dostupnosti komunalne i druge infrastrukture, radi usaglašavanja sa projektom za izvođenje i iz drugih razloga, može podneti zahtev za izmenu građevinske dozvole. Ako u toku izgradnje, odnosno izvođenja radova, nastanu izmene u odnosu na izdatu građevinsku dozvolu, glavni projekat, odnosno projekat za građevinsku dozvolu, investitor je dužan da obustavi gradnju i podnese zahtev za izmenu građevinske dozvole.
Izmenom u smislu stava 1. ovog člana smatra se svako odstupanje od položaja, dimenzija, namene i oblika objekta, kao i drugih parametara i uslova utvrđenih u građevinskoj dozvoli, odnosno izvodu iz projekta.
Uz zahtev iz stava 1. ovog člana prilaže se novi projekat za građevinsku dozvolu, odnosno separat projekta za građevinsku dozvolu koji se menja.
Ako izmene iz stava 2. ovog člana nisu u saglasnosti sa izdatim lokacijskim uslovima, nadležni organ će u objedinjenoj proceduri od imaoca javnih ovlašćenja pribaviti izmenjene uslove i u skladu sa njima doneti rešenje po zahtevu investitora.
Ako organ nadležan za izdavanje građevinske dozvole utvrdi da su nastale izmene u skladu sa važećim planskim dokumentom i lokacijskim uslovima, doneće rešenje o izmeni građevinske dozvole u roku od pet radnih dana od dana prijema uredne dokumentacije.
Odredba ovog člana koja se odnosi na izmenu rešenja o građevinskoj dozvoli usled promena u toku građenja shodno će se primenjivati i na izmenu odobrenja za izgradnju i glavnog projekta potvrđenog u skladu sa odredbama Zakona o planiranju i izgradnji ("Službeni glasnik RS", br. 47/03 i 34/06), kao i na izmenu rešenja o građevinskoj dozvoli izdatoj po odredbama ranije važećih zakona kojima je uređivana izgradnja objekata, kada je u skladu sa tim rešenjem započeta izgradnja objekta
Član 146.
Postavljanje i uklanjanje manjih montažnih objekata privremenog karaktera na javnim i drugim površinama (kiosci, bašte ugostiteljskih objekata, tezge i drugi pokretni mobilijar), balon hala sportske namene, nadstrešnica za sklanjanje ljudi u javnom prevozu, objekata za deponovanje i separaciju rečnih agregata i plovećih postrojenja na vodnom zemljištu, obezbeđuje i uređuje jedinica lokalne samouprave.
Ukoliko se objekti iz stava 1. ovog člana nalaze u prostornoj kulturno-istorijskoj celini ili zaštićenoj okolini nepokretnog kulturnog dobra, njihovo postavljanje se vrši uz uslove nadležnog zavoda za zaštitu spomenika kulture.
Da.
Na sticanje prava na pretvaranje tavanskog prostora ili nadziđivanje stambene zgrade primenjuje se Zakon o održavanju stambenih zgrada (Sl. glasnik RS br. 44/95, 46/98, 1/2001 – Odluka USRS, 101/2005 – dr. zakon, 27/2011 – odluka US i 88/2011) i odgovarajuće odredbe Zakona o planiranju i izgradnji.
U skladu sa čl. 18 i 21 Zakona o održavanju stambenih zgrada, pretvaranje tavanskog prostora u stambeni ili nadogradnja može se vršiti samo ukoliko su ispunjena 2 uslova: prvo, ukoliko je Skupština zgrade većinom od ukupnog broja članova donela odluku o tome i drugo, ukoliko je sa stambenom zgradom zaključen i overen pred organom nadležnim za overu ugovor o regulisanju međusobnih odnosa sa investitorom radova.
Pre preduzimanja bilo kakvih radnji u vezi navedenih radova potrebno je od organa nadležnog za izdavanje građevinskih dozvola pribaviti informaciju o lokaciji kako bi se utvrdili podaci o mogućnostima i ograničenjima gradnje na osnovu važećeg planskog dokumenta. Informaciju o lokaciji nadležni organ izdaje van elektronskog sistema objedinjene procedure.
Podnošenje zahteva za izdavanje upotrebne dozvole vrši se u skladu sa 42. Pravilnika o postupku sprovođenja objedinjene procedure elektronskim putem, koji možete pronaći ovde.
Ukoliko je u konkretnom slučaju došlo do ostupanja koje nije u suprotnosti sa građevinskom dozvolom i lokacijskim uslovima, izrađuje se projekat izvedenog objekta, u skladu sa čl.70 - 74. Pravilnika o sadržini, načinu i postupku izrade i načinu vršenja kontrole tehničke dokumentacije prema klasi i nameni objekata, koji možete pronaći ovde.
Ukoliko je u konkretnom slučaju došlo do odstupanja od projekta za izvođenje, koje je u suprotnosti sa građevinskom dozvolom i lokacijskim uslovima, pre podnošenja zahteva za upotrebnu dozvolu, potrebno je podneti zahtev za izmenu građevinske dozvole, u skladu sa čl. 24. Pravilnika o postupku sprovođenja objedinjene procedure elektronskim putem.
Podnošenje zahteva za izdavanje upotrebne dozvole vrši se u skladu sa čl.42. Pravilnika o postupku sprovođenja objedinjene procedure elektronskim putem.
U skladu sa čl.142. Zakona o planiranju i izgradnji:
Izmena rešenja o građevinskoj dozvoli
Član 142.
Po izdavanju rešenja o građevinskoj dozvoli, investitor, u skladu sa novonastalim finansijskim i drugim okolnostima, izmenama u dostupnosti komunalne i druge infrastrukture, radi usaglašavanja sa projektom za izvođenje i iz drugih razloga, može podneti zahtev za izmenu građevinske dozvole. Ako u toku izgradnje, odnosno izvođenja radova, nastanu izmene u odnosu na izdatu građevinsku dozvolu, glavni projekat, odnosno projekat za građevinsku dozvolu, investitor je dužan da obustavi gradnju i podnese zahtev za izmenu građevinske dozvole.
Izmenom u smislu stava 1. ovog člana smatra se svako odstupanje od položaja, dimenzija, namene i oblika objekta, kao i drugih parametara i uslova utvrđenih u građevinskoj dozvoli, odnosno izvodu iz projekta.
Uz zahtev iz stava 1. ovog člana prilaže se novi projekat za građevinsku dozvolu, odnosno separat projekta za građevinsku dozvolu koji se menja.
Ako izmene iz stava 2. ovog člana nisu u saglasnosti sa izdatim lokacijskim uslovima, nadležni organ će u objedinjenoj proceduri od imaoca javnih ovlašćenja pribaviti izmenjene uslove i u skladu sa njima doneti rešenje po zahtevu investitora.
Ako organ nadležan za izdavanje građevinske dozvole utvrdi da su nastale izmene u skladu sa važećim planskim dokumentom i lokacijskim uslovima, doneće rešenje o izmeni građevinske dozvole u roku od pet radnih dana od dana prijema uredne dokumentacije.
Odredba ovog člana koja se odnosi na izmenu rešenja o građevinskoj dozvoli usled promena u toku građenja shodno će se primenjivati i na izmenu odobrenja za izgradnju i glavnog projekta potvrđenog u skladu sa odredbama Zakona o planiranju i izgradnji ("Službeni glasnik RS", br. 47/03 i 34/06), kao i na izmenu rešenja o građevinskoj dozvoli izdatoj po odredbama ranije važećih zakona kojima je uređivana izgradnja objekata, kada je u skladu sa tim rešenjem započeta izgradnja objekta.
Priključenje objekta na infrastrukturu vrši se nakon završetka radova. Uz zahtev za priključenje objekta na komunalnu i drugu infrastrutkuru prilaže se separat iz projekta izvedenog objekta, odnosno iz projekta za izvođenje ako u toku građenja nije odstupljeno od projekta za izvođenje sa tehničkim opisom i grafičkim prilozima, kojim se prikazuje predmetni priključak i sinhron plan svih priključaka, u skladu sa čl.40. Pravilnika o postupku sprovođenja objedinjene procedure elektronskim putem, koji možete pronaći ovde.
Za izgradnju priključka na komunalnu mrežu za potrebe građenja može se ishodovati privremena građevinska dozvola, u skladu sa čl.147. Zakona o planiranju i izgradnji. Podnošenje zahteva za izdavanje rešenja o privremenoj građevinskoj dozvoli vrši se u skladu sa čl.30. Pravilnika o postupku sprovođenja objedinjene procedure elektronskim putem.
Priključenje objekta na infrastrukturu
Član 40.
Postupak za priključenje objekta na komunalnu i drugu infrastrukturu pokreće se podnošenjem zahteva nadležnom organu kroz CIS.
Uz zahtev iz stava 1. ovog člana prilaže se separat iz projekta izvedenog objekta, odnosno iz projekta za izvođenje ako u toku građenja nije odstupljeno od projekta za izvođenje sa tehničkim opisom i grafičkim prilozima, kojim se prikazuje predmetni priključak i sinhron plan svih priključaka.
Uz zahtev iz stava 1. ovog člana prilaže se i dokaz o uplati naknade za priključenje objekta na odgovarajuću infrastrukturu, ako je ta naknada plaćena u iznosu navedenom u lokacijskim uslovima, osim ako investitor želi da tu naknadu plati tek nakon prijema konačnog obračuna, u skladu sa separatom iz projekta izvedenog objekta, što se navodi u zahtevu.
Nadležni organ, u roku od tri radna dana od dana prijema zahteva iz stava 1. ovog člana, upućuje zahtev imaocu javnih ovlašćenja da izvrši priključenje u skladu sa tim zahtevom.