Oblast: Sva pitanja
Na ovoj stranici možete pronaći odgovore na neka od do sada postavljenih pitanja u vezi sa odredbama Zakona o planiranju i izgradnji. Pitanja i odgovori su sistematizovani prema redosledu podnaslova iz Zakona. Omogućeno je i vršenje pretrage pitanja i odgovora po ključnim rečima. Ukoliko ne nađete odgovor koji ste tražili, možete nam poslati vaše pitanje preko stranice za postavljanje pitanja.
Pitanja i odgovore po oblastima u PDF formatu možete preuzeti na sledećoj stranici: PDF-ovi po oblastima.
Potrebno je da od nadležnog organa pribavite uslove za preparcelaciju,angažujete ovlašćeno lice za izradu Projekta preparcelacije i finansirate njegovu izradu. Samo se na osnovu Projekta preparcelacije može nesumnjivo utvrditi koji deo i kolika površina predmetne kat. parcele je planskim dokumetnom predviđena za izgradnju saobraćajnice.
Na delu kat. parcele na kom je planirana saobraćajnica nije moguća izgradnja bilo kog drugog objekta osim saobraćajnice. Preparcelacija se vrši da bi se od predmetne parcele odvojio taj deo kao i da bi se od preostalog dela kat. parcele formirala građevinska parcela na kojoj je u skladu sa planskim dokumetnom navedenim u informaciji o lokaciji moguće graditi stambeni objekat.
Stranica nije namenjena za davanje pravnih saveta, kao ni za instrukcije za postupanje u konkretnom slučaju. Pozivni centar se bavi isključivo odredbama Zakona o planiranju i izgradnji.
Uslovi građenja objekta određeni su pravilima građenja u planskom dokumentu. Potrebno je da organu nadležnom za izdavanje građevinske dozvole podnesete zahtev za izdavanje informacije o lokaciji koja sadrži podatke i mogućnostima i ograničenjima gradnje na određenoj kat. parceli u skladu sa važećim planskim dokumentom.
Vodni uslovi pribavljaju se u postupku pribavljanja lokacijskih uslova u postupku objedinjene procedure,u skladu sa čl.19. Uredbe o lokacijskim uslovima, koju možete pronaći ovde.
Takođe, postupak pribavljanja vodnih uslova prilikom pribavljanja lokacijskih uslova u postupku objedinjene procedure propisan je Uputstvom o načinu postupanja nadležnih organa i imaoca javnih ovlašćenja koji sprovode objedinjenu proceduru u pogledu vodnih akata u postupcima ostvarivanja prava na gradnju, koje možete pronaći ovde.
Članom 53a st.4. Zakona o planiranju i izgradnji propisano je da lokacijske uslove za objekte iz člana 133. ovog zakona izdaje ministarstvo nadležno za poslove urbanizma, odnosno nadležni organ autonomne pokrajine za objekte iz člana 134. ovog zakona. Stavom 5. Ovog člana propisano je da lokacijske uslove za objekte koji nisu određeni u čl. 133. i 134. ovog zakona, izdaje nadležni organ jedinice lokalne samouprave.
Podnošenje zahteva za izdavanje lokacijskih uslova vrši se u skladu sa čl.6. Pravilnika o postupku sprovođenja objedinjene procedure elektronskim putem, koji možete pronaći ovde.
Ukoliko je u konkretnom slučaju reč o radovima iz čl.144. Zakona o planiranju i izgradnji, nije potrebno pribavljati akt nadležnog organa za gradnju.
Ukoliko je u konkretnom slučaju reč o radovima iz čl.145. Zakona o planiranju i izgradnji, izvođenje ovih radova vrši se na osnovu rešenja o odobrenju izvođenja radova iz čl.145. Zakona, koje izdaje organ nadležan za izdavanje građevinske dozvole.
Podnošenje zahteva za izdavanje rešenja kojim se odobrava izvođenje radova iz čl.145. Zakona vrši se u skladu sa čl.28. Pravilnika o postupku sprovođenja objedinjene procedure elektronskim putem, koji možete pronaći ovde.
Član 144.
Posebna vrsta objekata, odnosno radova za koje nije potrebno pribavljati akt nadležnog organa za gradnju, odnosno akt za izvođenje radova jesu: radovi na tekućem odražavanju objekta ili stana; postavljanje žičane ili drvene ograde; građenje objekata protivgradne odbrane; građenje jednostavnih objekata koji se grade na istoj katastarskoj parceli na kojoj je sagrađen glavni objekat, a koji se izvode na način da ne ometaju redovno korišćenje susednih objekata (vrtna senila do 15 m² osnove, staze, platoi, vrtni bazeni i ribnjaci površine do 12 m² i dubine do 1 m, nadstrešnice osnove do 10 m², dečja igrališta, dvorišni kamini površine do 2 m i visine do 3 m, kolski prilazi objektima širine 2,5-3 m, solarni kolektori koji se ne priključuju na elektrodistributivnu mrežu; stočne jame do 20 m² u osnovi; grobnice i spomenici na groblju; pešačke staze, ploče za obaveštavanje površine do 6 m² i druga oprema u zaštićenim prirodnim dobrima (prema odluci privrednog društva, javnog preduzeća, odnosno drugog pravnog lica koji upravlja tim prirodnim dobrom); nosači antena sa antenama na postojećim zgradama, putevima, infrastrukturi i kontejnerima elektronskih komunikacija, kao i tipski kabineti baznih stanica na odgovarajućim nosačima, sredstva elektronskih komunikacija koja se postavljaju ili instaliraju na kablovima i mrežama elektronskih komunikacija i kablovi elektronskih komunikacija koji se postavljaju ili instaliraju u postojeću linijsku infrastrukturu elektronskih komunikacija - kablovsku kanalizaciju; kontejneri za smeštaj elektronsko komunikacione i elektroenergetske opreme i uređaja, mikrorovovi za optičke i druge kablove, tipski ormani za unutrašnju i spoljašnju montažu za smeštaj opreme elektronske komunikacije i sl.; radovi na održavanju, popravke i zamena opreme na objektima vetroelektrana koji se izvode bez građevinskih radova (zamena elisa, zamena gondola, zamena određenih uređaja i njihovih delova); stubići katodne zaštite za čelične cevovode i stanice katodne zaštite, oznake kilometraže, oznake skretanja i zaštitne lule na ukrštanjima sa putevima i prugama na linijskim infrastrukturnim objektima tipa gasovoda, naftovoda i produktovoda.
Član 145.
Građenje objekata iz člana 2. tač. 24) i 24a) ovog zakona, izvođenje radova na investicionom održavanju objekta i uklanjanju prepreka za osobe sa invaliditetom, izgradnja sekundarnih, odnosno distributivnih mreža komunalne infrastrukture u okviru postojeće regulacije ulica, kao i uređenje saobraćajnica u okviru postojeće regulacije ulica, rekonstrukcija, adaptacija, sanacija, promena namene objekta bez izvođenja građevinskih radova, promena namene uz izvođenje građevinskih radova, izvođenje radova na razdvajanju ili spajanju poslovnog ili stambenog prostora, ugradnja unutrašnjih instalacija (gas, struja, voda, toplotna energija i sl.) u postojeći objekat, postavljanje antenskih stubova i sekundarnih, odnosno distributivnih delova elektronske komunikacione mreže, pojedinačni elektrodistributivni i elektroprenosni stubovi, deo srednjenaponske elektrodistributivne mreže koji obuhvata 10 kv, 20 kv i kv vod, tipske transformatorske stanice 10/04 kv, 20/04 kv i 35 kv naponski
nivo i deo elektrodistributivne mreže od transformatorske stanice 10/04 kv, 20/04 kv, 35/10 (20) kv i 35/04 kv do mesta priključka na objektu kupca (1 kv), 10 kv i 20 kv razvodna postrojenja, manje crpne stanice i manji ski liftovi, priključci na izgrađenu vodovodnu, kanalizacionu, gasnu i sl. mrežu; kompresorske jedinice za gas, uređaji za isporuku gasa, elektrane koje koriste obnovljive izvore energije instalirane snage 50 kW, tipski toplovodni priključci, građenje zidanih ograda, vrše se na osnovu rešenja kojim se odobrava izvođenje tih radova, odnosno promena namene objekta, koje izdaje organ nadležan za izdavanje građevinske dozvole.
Da, potrebno je postupati u skladu sa odredbama Uputvsta o formatima elektronskih dokumenata i njihovim dostavljanjem kroz CEOP (ovde), odnosno izveštaj o tehničkom pregledu elektronski potpisuje samo predsednik komisije u slučaju kada je elektronski dokument formata .pdf nastao skeniranjem originalnog dokumenta u papirnoj formi koji je overen licencnim pečatima i svojeručnim potpisima.
Elektronsko potpisivanje izveštaja o tehničkom pregledu obavezno vrši predsednik i svi članovi komisije za tehnički pregled, osim u slučaju da je elektronski dokument formata .pdf nastao skeniranjem originalnog dokumenta u papirnoj formi koji je overen licencnim pečatima i svojeručnim potpisima, u kom slučaju elektronski potpisuje samo predsednik komisije, u skladu sa Uputstvom o formatima elektronskih dokumenata i njihovim dostavljanjem kroz CEOP.
Da, potrebno je pribaviti uslove i podatke za izradu urbanističkog u skladu sa čl.46.st.4. Zakona o planiranju i izgradnji, odnosno u skladu sa čl.45,46. i 47. Pravilnika o sadržini, načinu i postupku izrade dokumenata prostornog i urbanističkog planiranja, koji možete pronaći ovde.
Članom čl.46.st.4. Zakona o planiranju i izgradnji propisano je da su organi, organizacije i javna preduzeća, koji su ovlašćeni da utvrđuju uslove za zaštitu i uređenje prostora i izgradnju objekata u fazi izrade ili izmene planskih dokumenata, dužni da po zahtevu nosioca izrade plana, u roku od 30 dana, dostave sve tražene podatke, bez naknade.
Članom 209. st.1.tač.2) Zakona o planiranju i izgradnji propisano je da će se odgovorno službeno lice u nadležnom organu uprave kazniti za prekršaj novčanom kaznom od 25.000 do 50.000 dinara ili kaznom zatvora do 30 dana ako tokom sprovođenja objedinjene procedure ne postupa na način i u rokovima propisanim ovim zakonom. Za ponovljeni prekršaj iz stava 1. ovog člana učiniocu će se izreći novčana kazna i kazna zatvora do 30 dana. Članom 209.st.3. ovog zakona propisano je da zahtev za pokretanje prekršajnog postupka iz stava 1. tač. 2) podnosi građevinski inspektor.
U skladu sa čl.8v Zakona o planiranju i izgradnji, registrator je dužan da podnese prekršajnu prijavu iz člana 211a ovog zakona, protiv imaoca javnih ovlašćenja i odgovornog lica imaoca javnih ovlašćenja, ako tokom sprovođenja objedinjene procedure taj imalac javnih ovlašćenja ne postupa na način i u rokovima propisanim ovim zakonom, najkasnije u roku od tri radna dana od isteka propisanog roka za postupanje od strane imaoca javnih ovlašćenja.
Član 8g st. 6 Zakona o planiranju i izgradnji predviđa obavezu Centralnog registratora da bez odlaganja podnese prekršajnu prijavu protiv registratora nadležnog organa u slučaju prekoračenja propisanih rokova, odnosno nepodnošenja odgovarajuće prekršajne prijave protiv imalaca javnih ovlašćenja.
U skladu sa čl.172. st.1. Zakona o planiranju i izgradnji, nadzor nad izvršavanjem odredaba ovog zakona i propisa donetih na osnovu ovog zakona, vrši Ministarstvo građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture.
Ukoliko je u konkretnom slučaju reč o radovima iz čl.144. Zakona o planiranju i izgradnji, nije potrebno pribavljati akt nadležnog organa za gradnju.
Ukoliko je u konkretnom slučaju reč o radovima iz čl.145. Zakona o planiranju i izgradnji, izvođenje ovih radova vrši se na osnovu rešenja o odobrenju izvođenja radova iz čl.145. Zakona, koje izdaje organ nadležan za izdavanje građevinske dozvole.
Podnošenje zahteva za izdavanje rešenja kojim se odobrava izvođenje radova iz čl.145. Zakona vrši se u skladu sa čl.28. Pravilnika o postupku sprovođenja objedinjene procedure elektronskim putem, koji možete pronaći ovde.
Član 144.
Posebna vrsta objekata, odnosno radova za koje nije potrebno pribavljati akt nadležnog organa za gradnju, odnosno akt za izvođenje radova jesu: radovi na tekućem odražavanju objekta ili stana; postavljanje žičane ili drvene ograde; građenje objekata protivgradne odbrane; građenje jednostavnih objekata koji se grade na istoj katastarskoj parceli na kojoj je sagrađen glavni objekat, a koji se izvode na način da ne ometaju redovno korišćenje susednih objekata (vrtna senila do 15 m² osnove, staze, platoi, vrtni bazeni i ribnjaci površine do 12 m² i dubine do 1 m, nadstrešnice osnove do 10 m², dečja igrališta, dvorišni kamini površine do 2 m i visine do 3 m, kolski prilazi objektima širine 2,5-3 m, solarni kolektori koji se ne priključuju na elektrodistributivnu mrežu; stočne jame do 20 m² u osnovi; grobnice i spomenici na groblju; pešačke staze, ploče za obaveštavanje površine do 6 m² i druga oprema u zaštićenim prirodnim dobrima (prema odluci privrednog društva, javnog preduzeća, odnosno drugog pravnog lica koji upravlja tim prirodnim dobrom); nosači antena sa antenama na postojećim zgradama, putevima, infrastrukturi i kontejnerima elektronskih komunikacija, kao i tipski kabineti baznih stanica na odgovarajućim nosačima, sredstva elektronskih komunikacija koja se postavljaju ili instaliraju na kablovima i mrežama elektronskih komunikacija i kablovi elektronskih komunikacija koji se postavljaju ili instaliraju u postojeću linijsku infrastrukturu elektronskih komunikacija - kablovsku kanalizaciju; kontejneri za smeštaj elektronsko komunikacione i elektroenergetske opreme i uređaja, mikrorovovi za optičke i druge kablove, tipski ormani za unutrašnju i spoljašnju montažu za smeštaj opreme elektronske komunikacije i sl.; radovi na održavanju, popravke i zamena opreme na objektima vetroelektrana koji se izvode bez građevinskih radova (zamena elisa, zamena gondola, zamena određenih uređaja i njihovih delova); stubići katodne zaštite za čelične cevovode i stanice katodne zaštite, oznake kilometraže, oznake skretanja i zaštitne lule na ukrštanjima sa putevima i prugama na linijskim infrastrukturnim objektima tipa gasovoda, naftovoda i produktovoda.
Član 145.
Građenje objekata iz člana 2. tač. 24) i 24a) ovog zakona, izvođenje radova na investicionom održavanju objekta i uklanjanju prepreka za osobe sa invaliditetom, izgradnja sekundarnih, odnosno distributivnih mreža komunalne infrastrukture u okviru postojeće regulacije ulica, kao i uređenje saobraćajnica u okviru postojeće regulacije ulica, rekonstrukcija, adaptacija, sanacija, promena namene objekta bez izvođenja građevinskih radova, promena namene uz izvođenje građevinskih radova, izvođenje radova na razdvajanju ili spajanju poslovnog ili stambenog prostora, ugradnja unutrašnjih instalacija (gas, struja, voda, toplotna energija i sl.) u postojeći objekat, postavljanje antenskih stubova i sekundarnih, odnosno distributivnih delova elektronske komunikacione mreže, pojedinačni elektrodistributivni i elektroprenosni stubovi, deo srednjenaponske elektrodistributivne mreže koji obuhvata 10 kv, 20 kv i kv vod, tipske transformatorske stanice 10/04 kv, 20/04 kv i 35 kv naponski
nivo i deo elektrodistributivne mreže od transformatorske stanice 10/04 kv, 20/04 kv, 35/10 (20) kv i 35/04 kv do mesta priključka na objektu kupca (1 kv), 10 kv i 20 kv razvodna postrojenja, manje crpne stanice i manji ski liftovi, priključci na izgrađenu vodovodnu, kanalizacionu, gasnu i sl. mrežu; kompresorske jedinice za gas, uređaji za isporuku gasa, elektrane koje koriste obnovljive izvore energije instalirane snage 50 kW, tipski toplovodni priključci, građenje zidanih ograda, vrše se na osnovu rešenja kojim se odobrava izvođenje tih radova, odnosno promena namene objekta, koje izdaje organ nadležan za izdavanje građevinske dozvole.
Prilikom prilaganja dokaza o odgovarajućem pravu na objektu za izvođenje radova na pretvaranju zajedničke prostorije stambene zgrade za kolektivno stanovanje u stambeni prostor potrebno je postupiti u skladu sa članom 21. stav 1. i 3. Zakona o održavanju stambenih zgrada ("Službeni glasnik RS" broj 44/95, 46/98 i 88/11), odnosno potrebno je priložiti odluku skupštine zgrade o pretvaranju zajedničkih prostorija u stambeni prostor, donetu većinom od ukupnog broja članova skupštine zgrade (više od 50%).
Odredbama člana 8a Zakona o planiranju i izgradnji i člana 3. Pravilnika o postupku sprovođenja objedinjene procedure elektronskim putem, propisano je da se sva akta koja u vezi sa objedinjenom procedurom donose nadležni organi i imaoci javnih ovlašćenja, kao i podnesci i dokumenti koji se dostavljaju u objedinjenoj proceduri, uključujući i tehničku dokumentaciju, dostavljaju u formi elektronskog dokumenta u pdf formatu, potpisanom kvalifikovanim elektronskim potpisom. Članom 3. stav 8. Pravilnika o postupku sprovođenja objedinjene procedure elektronskim putem propisano je da donosilac akata izdatog u objedinjenoj proceduri izdaje klauzulu pravnosnažnosti tog akta u formi potvrde sastavljene u skladu sa stavom 2. tog člana, odnosno u formi elektronskog dokumenta, u pdf formatu, potpisanom kvalifikovanim elektronskim potpisom.
Imajući u vidu citirane odredbe propisa koji regulišu sprovođenje objedinjene procedure, nadležni organ donosi i dostavlja podnosiocu zahteva rešenje o građevinskoj dozvoli, kao i klauzulu pravnosnažnosti tog akta, isključivo u formi elektronskog dokumenta u PDF formatu, potpisanog kvalifikovanim elektronskim potpisom.
Pravosnažnost rešenja o građevinskoj dozvoli nastupa istekom roka za podnošenje žalbe na rešenje o građevinskoj dozvoli (osam dana od dana dostavljanja), odnosno nakon što podneta žalba bude odbačena ili odbijena kao neosnovana.
U Centralnom informacionom sistemu trenutno ne postoji opcija za podnošenje zahteva nadležnom organu za izdavanje klauzule pravosnažnosti rešenja o građevinskoj dozvoli. Iz tog razloga, zahtev za izdavanje klauzule pravosnažnosti možete podneti posredstvom Centralnog informacionog sistema, u okviru odeljka „Ostali”.