Oblast: Sva pitanja
Na ovoj stranici možete pronaći odgovore na neka od do sada postavljenih pitanja u vezi sa odredbama Zakona o planiranju i izgradnji. Pitanja i odgovori su sistematizovani prema redosledu podnaslova iz Zakona. Omogućeno je i vršenje pretrage pitanja i odgovora po ključnim rečima. Ukoliko ne nađete odgovor koji ste tražili, možete nam poslati vaše pitanje preko stranice za postavljanje pitanja.
Pitanja i odgovore po oblastima u PDF formatu možete preuzeti na sledećoj stranici: PDF-ovi po oblastima.
Za objekte za koje građevinsku dozvolu izdaje ministarstvo, odnosno nadležni organ autonomne pokrajine pre izdavanja građevinske dozvole, potrebno je pribaviti izveštaj revizione komisije, u skladu sa čl.135.st.13. Zakona o planiranju i izgradnji.
Idejni projekat za objekte iz čl.133.ovog zakona (objekte za koje građevinsku dozvolu izdaje Ministarstvo građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture) podleže stručnoj kontroli od strane revizione komisije, u skladu sa čl.118. Zakona o planiranju i izgradnji.
Idejni projekat za građenje objekata ili izvođenje radova, koji se izrađuje za potrebe izrade studije opravdanosti i/ili revizije (stručne kontrole) za objekte iz člana 133. stav 2. Zakona,, sadrži projekat kojim se određuje objekat u prostoru (arhitektura ili dr.), odnosno one projekte, koji su, zavisno od vrste i klase objekta, potrebni ili su određeni posebnim propisima, u skladu sa čl.43.st.3. Pravilnika o sadržini, načinu i postupku izrade i načinu vršenja kontrole tehničke dokumentacije prema klasi i nameni objekata, koji možete pronaći ovde.
Shodno čl.129.st.5. Zakona, tehnička kontrola projekta za građevinsku dozvolu za građenje objekata za koje građevinsku dozvolu izdaje nadležno ministarstvo, odnosno autonomna pokrajina obuhvata i proveru usklađenosti sa merama sadržanim u izveštaju revizione komisije.
U skladu sa čl.131. Zakona o planiranju i izgradnji, generalni projekat i idejni projekat, prethodna studija opravdanosti i studija opravdanosti za objekte iz člana 133. ovog zakona podležu reviziji (stručnoj kontroli) komisije koju obrazuje ministar nadležan za poslove građevinarstva. Članom 132.st.2. ovog zakona propisano je da revizionu komisiju za stručnu kontrolu objekata iz člana 133. ovog zakona koji se u celini grade na teritoriji autonomne pokrajine obrazuje ministar nadležan za poslove građevinarstva, na predlog organa autonomne pokrajine nadležnog za poslove građevinarstva.
Visina troškova stručne kontrole (revizije) tehničke dokumentacije regulisana je Pravilnikom o utvrđivanju visine troškova stručne kontrole tehničke dokumentacije („Službeni glasnik Republike Srbije“ broj 137/14). Tekst Pravilnika možete pronaći posredstvom sledećeg linka: http://gradjevinskedozvole.rs/Files/00248/Pravilnik-o-utvrdjivanju-visine-troskova-strucne-kontrole-tehnicke-dokumentacije.pdf
To nije precizno definisano Zakonom o planiranju i izgradnji, odnosno Pravilnikom o sadržini, načinu i postupku izrade i načinu vršenja kontrole tehničke dokumentacije prema klasi i nameni objekata.
Mišljenja smo da naziv vrste tehničke dokumentacije može biti izmena projekta za građevinsku dozvolu, s obzirom na to da se ova formulacija koristi u čl.59. Pravilnika o sadržini, načinu i postupku izrade i načinu vršenja kontrole tehničke dokumentacije prema klasi i nameni objekata, koji možete pronaći ovde. Takođe, naziv dela projekta može biti projekat arhitekture, projekat konstrukcije, itd., ali može biti i izmena projekta arhitetkure, izmena projekta konstrukcije, itd.
Podnošenje zahteva za izdavanje rešenja kojim se odobrava izvođenje radova iz čl.145. Zakona vrši se u skladu sa čl.28. Pravilnika o postupku sprovođenja objedinjene procedure elektronskim putem, koji možete pronaći ovde.
Odgovor: Članom 140. Zakona o planiranju i izgradnji propisano je da građevinska dozvola prestaje da važi ako se ne otpočne sa građenjem objekta, odnosno izvođenjem radova, u roku od dve godine od dana pravnosnažnosti rešenja kojim je izdata građevinska dozvola, a u svakom slučaju ako se u roku od pet godina od dana pravnosnažnosti rešenja kojim je izdata građevinska dozvola, ne izda upotrebna dozvola. Mogućnost produžetka važenja građevinske dozvole propisana je u stavu 4. člana 140. Zakona, i to još dve godine nakon proteka 5 godina od dana pravnosnažnosti rešenja kojim je izdata, ukoliko investitor pruži dokaz da je stepen završenosti objekata preko 80%, odnosno ako se u postupku utvrdi da je objekat ukrovljen, sa postavljenom spoljnom stolarijom i izvedenim razvodima unutrašnjih instalacija koje omogućavaju njegovo priključenje na spoljnu mrežu infrastrukture.
Iz Vašeg pitanja proizlazi da je u konkretnom slučaju rok važenja građevinske dozvole (odobrenja za izgradnju) istekao, kao i da nisu ispunjeni uslovi za produžetak važenja građevinske dozvole, propisani članom 140. stav 4. Zakona o planiranju i izgradnji.
U tom slučaju, za izvođenje radova na dogradnji (koji odgovaraju opisu iz Vašeg pitanja) neophodno je sprovesti kompletnu proceduru za pribavljanje nove građevinske dozvole. Postupak i dokumentacija koju je potrebno priložiti uz zahtev za izdavanje građevinske dozvole propisani su članom 135. Zakona o planiranju i izgradnji i članom 16. Pravilnika o postupku sprovođenja objedinjene procedure elektronskim putem. Navedene propise možete pronaći na sajtu http://gradjevinskedozvole.rs u okviru Sekcije „Propisi“.
Iz pitanja je nejasno šta podrazumevate pod „već uplaćenim troškovima komunalija“, ali je nesporno da ste prilikom podnošenja zahteva za izdavanje nove građevinske dozvole u obavezi da priložite dokaz o uplaćenoj administrativnoj taksi za podnošenje zahteva i donošenje rešenja o građevinskoj dozvoli i naknadi za Centralnu evidenciju, saglasno članu 16. stav 2. tačka 3. Pravilnika o postupku sprovođenja objedinjene procedure elektronskim putem.
Potrebno je prvo pribaviti informaciju o lokaciji i utvrditi da li se predmetno zemljište (trotar, odnosno zemljišni pojas u konkretnom slučaju) nalazi u regulaciji postojeće saobraćajnice - javnog puta. Ukoliko se ispostavi da je to zemljište u okviru regulacije postojeće saobraćajnice, u tom slučaju parcela sa koje se vrši priključenje ima izlaz na javnu površinu, iako ta saobraćajnica nije imovinski rešena.
predmetno zemljište nalazi van regulacije postojeće saobraćajnice i u javnoj je svojini jedinice lokalne samouprave- potrebno je pred nadležnim organom jedinice lokalne samouprave pribaviti to zemljište neposrednom pogodbom uskladu sa članom 100 st. 1 tač. 2 Zakona o planiranju u postupku ispravke granica susednih parcela u skladu sa čl. 68 Zakona o planiranju i izgradnji. Ovi postupci se vode kako bi vlasnik objekta koji se nalazi na kat. parceli koja nema direktan izlaz na javnu površinu u skladu sa opštim pravilima za preparcelaciju formirao građevinsku parcelu.
Trotoar je sastavni deo saobraćajnice (ulice) čiji je vlasnik jedinica lokalne samouprave. Upravljanje (održavanje, rekonstrukcija, sanacija i sl.) javnim površinama na teritoriji jedinice lokalne samouprave je u nadležnosti pravnog lice kome je kao upravljaču lokalnih puteva i ulica povereno vršenje tih poslova od strane Skupštine jedinice lokalne samouprave i najčešće se radi o JP Direkciji za izgradnju.
Treća fizička lica ne mogu stoga pribavljati na svoje ime bilo kakave dozvole za izvodjenje radova na javnim površinama niti po osnovu izvođenja radova mogu sticati bilo kakava prava na javnim površinama a posebno ne mogu samovoljno regulistati režim parkiranja. Predlažemo da se obratite upravljaču puta i ukažete na svoju zainteresovanost da finansirate sanaciju tog dela trotoara.
Da, to jeste razlog za odbacivanje. Lice koje podnosi zahtev (koje je kreiralo korisnički nalog), takođe mora svojim elektronskim potpisom potpisati zahtev kroz Centralni informacioni sistem.
U Vašem pitanju nije navedeno o kom zahtevu je reč, odnosno za šta je zahtev podnet.
Međutim, bez obzira na to koji zahtev je u pitanju (za izdavanje lokacijskih uslova, za izdavanje građevinske dozvole, za izmenu rešenja o građevinskoj dozvoli, za izdavanje rešenja iz člana 145. Zakona i za izdavanje upotrebne dozvole), nadležni organ odbacuje zahtev zaključkom ukoliko nisu ispunjeni formalni uslovi za dalje postupanje po zahtevu. Podnosilac zahteva ima pravo da u roku od deset dana od dana prijema zaključka, a najkasnije 30 dana od njegovog objavljivanja na internet stranici nadležnog organa, podnese usaglašeni zahtev i otkloni sve utvrđene nedostatke i u tom slučaju ne dostavlja dokumentaciju podnetu uz zahtev koji je odbačen, niti ponovo plaća administrativnu taksu i naknadu.
Zahtev može biti odbijen rešenjem, na osnovu odlučnih činjenica koje nadležni organ utvrdi u postupku. Na rešenje o odbijanju zahteva (za izdavanje građevinske dozvole, za izmenu rešenja o građevinskoj dozvoli i za izdavanje rešenja iz člana 145. Zakona) može se podneti žalba drugostepenom organu.
U Vašem pitanju nije navedeno o kom zahtevu je reč, odnosno za šta je zahtev podnet.
I u slučaju podnošenja zahteva za izdavanje lokacijskih uslova, kao i u slučaju ukoliko je podnet zahtev za izdavanje građevinske dozvole (odnosno za izdavanje rešenja iz člana 145. Zakona), nadležni organ najpre utvrđuje ispunjenost formalnih uslova.
U slučaju podnošenja zahteva za izdavanje lokacijskih uslova, provera ispunjenosti formalnih uslova podrazumeva da nadležni organ ispituje da li je:
- nadležan za postupanje po zahtevu;
- zahtev podnet u propisanoj formi i da li sadrži sve propisane podatke;
- uz zahtev priloženo idejno rešenje;
- uz zahtev priložen dokaz o uplati propisane takse i naknade.
Ukoliko je podnet zahtev za izdavanje građevinske dozvole, nadležni organ proverava da li je:
- nadležan za postupanje po zahtevu;
- podnosilac zahteva lice koje može biti investitor te vrste radova u skladu sa Zakonom;
- zahtev podnet u propisanoj formi i da li sadrži sve propisane podatke;
- uz zahtev priložena sva dokumentacija propisana Zakonom i podzakonskim aktima donetim na osnovu Zakona;
- uz zahtev priložen dokaz o uplati propisane takse i naknade;
- da li su podaci navedeni u izvodu iz projekta, koji je sastavni deo zahteva za izdavanje građevinske dozvole, u skladu sa izdatim lokacijskm uslovima.
Ispitivanje ispunjenosti fromalnih uslova po podnetom zahtevu za izdavanje rešenja iz člana 145. Zakona podrazumeva da nadležni organ utvrđuje da li je:
- nadležan za izdavanje rešenja za koje je podnet zahtev;
- podnosilac zahteva lice koje može biti investitor te vrste radova u skladu sa Zakonom;
- zahtev podnet u propisanoj formi i da li zahtev, odnosno idejni projekat podnet uz zahtev, sadrži sve propisane podatke;
- za izvođenje predmetnih radova potrebno pribavljanje lokacijskih uslova i ukoliko jeste da li je investitor prethodno pribavio lokacijske uslove;
- priložena sva dokumentacija propisana Zakonom i podzakonskim aktima donetim na osnovu Zakona;
- uz zahtev priložen dokaz o uplati propisane naknade, odnosno takes;
- usklađenost zahteva sa planskim dokumentom, odnosno separatom;
- usklađenost zahteva sa lokacijskim uslovima, u slučaju izvođenja radova za koje je potrebno pribaviti uslove za projektovanje i priključenje od strane imaoca javnih ovlašćenja.
Ukoliko utvrdi da u konkretnom slučaju nisu ispinjeni formalni uslovi za postupanje po zahtevu, nadležni organ zahtev odbacuje zaključkom, uz navođenje svih nedostataka, odnosno razloga za odbacivanje.
U slučaju da su formalni uslovi ispunjeni, nadležni organ po službenoj dužnosti, od organa nadležnog za poslove državnog premera i katastra pribavlja sledeće:
- ukoliko je podnet zahtev za izdavanje lokacijskih uslova:
- kopije plana za katastarsku parcelu, odnosno katastarske parcele navedene u zahtevu, odnosno deo katastarske parcele, odnosno delove katastarske parcele, ako je to navedeno u zahtevu;
- izvod iz katastra vodova, osim za izvođenje radova na nadziđivanju postojećeg objekta.
- ukoliko je podnet zahtev za izdavanje građevinske dozvole - izvod iz lista nepokretnosti za nepokretnost koja je predmet zahteva;
- ukoliko je podnet zahtev za izdavanje rešenja iz člana 145. Zakona - izvod iz lista nepokretnosti za nepokretnost koja je predmet zahteva, samo u slučaju kada je zakonom propisano utvrđivanje postojanje odgovarajućeg prava na zemljištu, odnosno objektu,
Idejno rešenje za izgradnju objekata može da izrađuje privredno društvo, odnosno drugo pravno lice, odnosno preduzetnik koji su upisani u registar privrednih subjekata, u skladu sa čl.126.st.1. Zakona o planiranju i izgradnji.
Shodno čl.126.st.2. ovog zakona, tehničku dokumentaciju za izgradnju objekata, za koje građevinsku dozvolu izdaje ministarstvo nadležno za poslove građevinarstva, odnosno nadležni organ autonomne pokrajine, može da izrađuje privredno društvo, odnosno drugo pravno lice koje je upisano u odgovarajući registar za izradu tehničke dokumentacije za tu vrstu objekata i koje ima zaposlena lica sa licencom za odgovornog projektanta i koja imaju odgovarajuće stručne rezultate u izradi tehničke dokumentacije za tu vrstu i namenu objekta.
Sadržaj, način i postupak izrade idejnog rešenja propisan je čl.35-41. Pravilnika o sadržini, načinu i postupku izrade i način vršenja kontrole tehničke dokumentacije prema klasi i nameni objekata, koji možete pronaći ovde.
Postupak izdavanja lokacijskih uslova propisan je čl.6-14. Pravilnika o postupku sprovođenja objedinjene procedure elektronskim putem, koji možete pronaći ovde.
Saglasnost stanara se ne prilaže u postupku pribavljanja lokacijskih uslova, već prilikom podnošenja zahteva za izdavanje rešenja o građevinskoj dozvoli, odnosno rešenja o odobrenju izvođenja radova iz čl.145. Zakona.
Podnošenje zahteva za izdavanje lokacijskih uslova vrši se u skladu sa čl.6. Pravilnika o postupku sprovođenja objedinjene procedure elektronskim putem.
Podnošenje zahteva za izdavanje rešenja o građevinskoj dozvoli vrši se u skladu sa čl.16. Pravilnika o postupku sprovođenja objedinjene procedure elektronskim putem.
Podnošenje zahteva za izdavanje rešenja kojim se odobrava izvođenje radova iz čl.145. Zakona vrši se u skladu sa čl.28. Pravilnika o postupku sprovođenja objedinjene procedure elektronskim putem.
Da, može se ishodovati upotrebna dozvola, iako nije pribavljena vodna dozvola.
U skladu sa Uputstvom o načinu postupanja nadležnih organa i imalaca javnih ovlašćenja koji sprovode objedinjenu proceduru u pogledu vodnih akata u postupcima ostvarivanja prava na gradnju (ovde), vodna dozvola nije uslov za izdavanje upotrebne dozvole.