Oblast: Sva pitanja
Na ovoj stranici možete pronaći odgovore na neka od do sada postavljenih pitanja u vezi sa odredbama Zakona o planiranju i izgradnji. Pitanja i odgovori su sistematizovani prema redosledu podnaslova iz Zakona. Omogućeno je i vršenje pretrage pitanja i odgovora po ključnim rečima. Ukoliko ne nađete odgovor koji ste tražili, možete nam poslati vaše pitanje preko stranice za postavljanje pitanja.
Pitanja i odgovore po oblastima u PDF formatu možete preuzeti na sledećoj stranici: PDF-ovi po oblastima.
Investitor je u ranijem periodu platio naknadu (ili doprinos) za uređivanje građevinskog zemljišta (po obračunu površina na osnovu idejnog projekta, glavnog projekta ili na osnovu projekta za građevinsku dozvolu) jer bez dokaza o regulisanju pdnosa po tom pitanju nije moga podneti prijavu radova niti započeti izgradnju objekta.
Kako se zahtev za izdavanje upotrebne dozvole odnosi na deo objekta, pri čemi izgradnja kompletnog objekta još uvek nije završena, konačni obračun se može izvršiti po završetku izgradnje celog objekta odnosjno u tioku postupka izdavanja upotrebne dozvole za drugi deo objekta. U obrazloženju upotrebne dozvole za deo objekta - prizemlje, vakako treba uneti i ovakvu konstataciju.
Uslovi građenja objekta određeni su pravilima građenja u planskom dokumentu.
Potrebno je da organu nadležnom za izdavane građevinske dozvole podnesete zahtev za izdavanje informacije o lokaciji koja sadrži podatke i mogućnostima i ograničenjima gradnje na određenoj kat. parceli u skladu sa važećim planskim dokumentom.
Pod radovima na “uređenju saobraćajnica u okviru postojeće regulacije ulica” podrazumevaju se sledeći radovi: postavljanje novog asfalta, sanacija ili rekonstrukcija podzemne komunalne infrastrukture presvlačenje ili zamena asfaltnog pokrivača, izgradnja i asfaltiranje ili betoniranje trotoara, postavljanje osvetljenja, svetlosnih ili drugih oznaka i sl., dakle svi radovi koji se izvode na površini javne namene unutar obe strane regulacione linije koja tu javnu površinu odvaja od površina ostale namene.
Ne, prijavu radova podnosi investitor, u skladu sa čl.148.st.1. Zakona o planiranju i izgradnji.
Ukoliko investitor ne poseduje kvalifikovani elektronski potpis, može ovlastiti drugo fizičko ili pravno lice (punomoćnika) da u njegovo ime podnese zahtev. U tom smislu, investitor može ovlastiti i finansijera da u njegovo ime podnese prijavu radova.
Podnosilac zahteva može biti fizičko lice koje je istovremeno i investitor, zakonski zastupnik pravnog lica investitora (direktor ili vlasnik), ovlašćeno lice investitora (lice upisano u APR, zaposleni kojeg ovlasti zakonski zastupnik) ili punomoćnik (projektant, advokat ili treće fizičko lice). U skladu sa čl.3 st.7. Pravilnika o postupku sprovođenja objedinjene procedure elektronskim putem, ako se zahtev podnosi preko punomoćnika, uz zahtev se prilaže skenirana kopija (digitalizovani primerak) punomoćja, koja ne mora biti overena od strane organa koji je po zakonu nadležan za overu, s tim što nadležni organ može naknadno tražiti da mu se dostavi overeno punomoćje, ako posumnja u njegovu istinitost. Punomoćje potpisuje punomoćnik kvalifikovanim elektronskim potpisom
Dokumentacija koja se prilaže uz prijavu radova propisana je čl.31. Pravilnika o postupku sprovođenja objedinjene procedure elektronskim putem, koji možete pronaći ovde.
Podnošenje zahteva radova vrši se kroz Centralni informacioni sistem, kome možete pristupiti ovde.
Sva uputstva za korišćenje portala za elektronsko podnošenje zahteva za građenje možete pronaći na sajtuwww.gradjevinskedozvole.rs u sekciji E-procedura.
Svi dokumenti koje podnosilac zahteva dostavlja u objedinjenoj proceduri, dostavljaju se u formi elektronskog dokumenta, u .pdf formatu, potpisanom kvalifikovanim elektronskim potpisom, u skladu sa čl.3 st.2.Pravilnika o postupku sprovođenja objedinjene procedure elktronskim putem.
Član 31.
Prijava radova u skladu sa izdatom građevinskom dozvolom, rešenjem izdatim u skladu sa članom
- Zakona, odnosno privremenom građevinskom dozvolom, vrši se nadležnom organu kroz CIS,
najkasnije osam dana pre početka izvođenja radova.
Uz prijavu iz stava 1. ovog člana podnosi se dokaz o plaćenoj administrativnoj taksi za podnošenje prijave i naknadi za Centralnu evidenciju, kao i:
1) dokaz o izmirenju obaveza u pogledu doprinosa za uređivanje građevinskog zemljišta, ako je rešenjem o građevinskoj dozvoli predviđeno jednokratno plaćanje te obaveze, odnosno sredstvo obezbeđenja plaćanja doprinosa za uređivanje građevinskog zemljišta u skladu sa zakonom, i dokaz o uplati prve rate ako je rešenjem o građevinskoj dozvoli predviđeno plaćanje te obaveze na rate;
2) saglasnost na studiju o proceni uticaja na životnu sredinu, ako je obaveza njene izrade utvrđena propisom kojim se uređuje procena uticaja na životnu sredinu, odnosno odluka da nije potrebna izrada studije;
3) akt ministarstva nadležnog za poslove finansija o uvođenju u posed nepokretnosti, u skladu sa posebnim zakonom, odnosno zaključen ugovor o pravu službenosti u skladu sa zakonom o planiranju i izgradnji, ako je rešenje o građevinskoj dozvoli za linijske infrastrukturne objekte izdato na osnovu konačnog rešenja o eksproprijaciji.
Ovakav podzakonski akt nije donet.
Članom.18. Pravilnika o sadržini, načinu i postupku izrade i načinu vršenja kontrole tehničke dokumentacije prema klasi i nameni objekata (ovde) propisano je da se izrada projekta za izvođenje vrši u slučaju rekonstrukcije objekta.
U skladu sa čl.18.st.6. ovog pravilnika, izrada projekta za izvođenje je obavezna i za izvođenje radova na rekonstrukciji objekata, koji se vrše na osnovu rešenja kojim se odobrava izvođenje tih radova. (član 145. Zakona), osim za objekte kategorije "A", kao i u slučajevima za koje je predviđeno pribavljanje saglasnosti na projekat za izvođenje u skladu sa propisima kojima se uređuje zaštita od požara.
Zainteresovana lica mogu izvršiti uvid u dokumente na osnovu kojih je izdata građevinska dozvola, tako što će se nadležnom organu koji je izdao građevinsku dozvolu obratiti sa zahtevom za uvid. U tom slučaju, nadležni organ, ukoliko utvrdi da je reč o licu koje ima pravo učešća u postupku radi zaštite svojih prava ili pravnih interesa, ima obavezu da tom licu omogući uvid u predmetnu dokumentaciju u elektronskoj formi (posredstvom odgovarajućeg linka).
Primerak rešenja je javno dostupan putem interneta, na sajtu: https://ceop.apr.gov.rs/ u okviru sekcije „Objave“.
Na rešenje je moguće podneti žalbu u roku od osam dana od dana dostavljanja. Žalba na rešenje koje je izdato u elektronskoj formi podnosi se posredstvom Centralnog informacionog sistema, u okviru odeljka „Ostali“, gde je kao jedan od zahteva moguće podneti prigovor, odnosno žalbu.
Takođe, članom 175. Zakona o planiranju i izgradnji propisana su prava i dužnosti građevinskog inspektora u vršenju inspekcijskog nadzora: da li se objekat gradi prema izdatoj građevinskoj dozvoli i projektu za izvođenje, odnosno tehničkoj dokumentaciji na osnovu koje je izdato rešenje iz člana 145. ovog zakona, da li izvršeni radovi, odnosno materijal, oprema i instalacije koji se ugrađuju odgovaraju zakonu i propisanim standardima, tehničkim normativima i normama kvaliteta, da li je izvođač radova preduzeo mere za bezbednost objekta, susednih objekata, saobraćaja, okoline i zaštitu životne sredine, da li na objektu koji se gradi ili je izgrađen postoje nedostaci koji ugrožavaju bezbednost njegovog korišćenja i okoline, da li se u toku građenja i korišćenja objekta vrše propisana osmatranja i održavanja objekta...
Ne.
Sva akta koja donosi nadležni organ u objedinjenoj proceduri i/ili radi upotrebe u toj proceduri dostavljaju se u formi elektronskog dokumenta, u pdf formatu, potpisanom kvalifikovanim elektronskim potpisom, u skladu sa čl.3.st.2. Pravilnika o postupku sprovođenja objedinjene procedure elektronskim putem (ovde).
Prema tome, nadležni organ donosi i dostavlja podnosiocu zahteva rešenje o građevinskoj dozvoli, kao i klauzulu pravnosnažnosti tog akta, isključivo u formi elektronskog dokumenta u PDF formatu, potpisanog kvalifikovanim elektronskim potpisom.
Pravosnažnost rešenja o građevinskoj dozvoli nastupa istekom roka za podnošenje žalbe na rešenje o građevinskoj dozvoli (osam dana od dana dostavljanja), odnosno nakon što podneta žalba bude odbačena ili odbijena kao neosnovana.
U Centralnom informacionom sistemu trenutno ne postoji opcija za podnošenje zahteva nadležnom organu za izdavanje klauzule pravosnažnosti rešenja o građevinskoj dozvoli. Iz tog razloga, zahtev za izdavanje klauzule pravosnažnosti možete podneti posredstvom Centralnog informacionog sistema, u okviru odeljka „Ostali”.
Članom 3. st.9. ovog pravilnika propisano je da nadležni organ, odnosno imalac javnih ovlašćenja može na zahtev i o trošku zainteresovanog lica, tom licu izdati u papirnom obliku prepis dokumenta koji je u okviru objedinjene procedure izdao u elektronskoj formi, ali se takav prepis ne može dalje koristiti u objedinjenoj proceduri.
Odredbe čl.2.st. Uredbe o lokacijskim uslovima koje se odnose na izvođenje radova iz čl.145. Zakona na transformatorskoj stanici, odnose se i na izvođenje ovih radova u slučaju stubne transformatorske stanice.
U skladu sa čl.2.st.3. Uredbe o lokacijskim uslovima, izuzetno od stava 1. ovog člana, imalac javnih ovlašćenja koji je i investitor radova na rekonstrukciji, sanaciji i adaptaciji postojeće infrastrukture, izgradnji priključaka na postojeću vodovodnu, kanalizacionu, gasnu i sl. mrežu, tipskih toplovodnih priključaka, privoda za elektronske komunikacije i dela elektrodistributivne mreže od transformatorske stanice, odnosno dela mreže, do mesta priključka na objektu kupca, za koje se izdaje rešenje iz člana 145. Zakona, nema obavezu da pribavi lokacijske uslove, u kom slučaju uz zahtev za izdavanje rešenja iz člana 145. Zakona prilaže uslove za ukrštanje i paralelno vođenje od svih upravljača instalacija vodova na trasi predmetnog objekta, u skladu sa odredbom člana 24. ove uredbe.
Sastav komisije za tehnički pregled objekta regulisan je članovima 155. i 156. Zakona o planiranju i izgradnji („Službeni glasnik Republike Srbije“ broj 72/09, 81/09, 64/10, 24/11, 121/12, 42/13, 50/13, 98/13, 132/14 i 145/14), kao i članovima 16. i 17. Pravilnika o sadržini i načinu vršenja tehničkog pregleda objekta, sastavu komisije, sadržini predloga komisije o utvrđivanju podobnosti objekta za upotrebu, osmatranju tla i objekta u toku građenja i upotrebe i minimalnim garantnim rokovima za pojedine vrste objekata („Službeni glasnik Republike Srbije“ broj 27/15 i 29/16).
Odredbama Zakona o planiranju i izgradnji omogućeno je investitorima da po sopstvenom nahođenju izaberu vršioca tehničkog pregleda, pri čemu to mora biti komisija ili privredno društvo, odnosno drugo pravno lice koje je upisano u odgovarajući registar za obavljanje tih poslova, u skladu sa Zakonom i navedenim Pravilnikom.
Međutim, iako investitori imaju slobodu izbora u pogledu poveravanja vršenja poslova tehničkog pregleda (u granicama postavljenim odredbama Zakona i Pravilnika), vršioci tehničkog pregleda u potpunosti snose odgovornost za svoj rad, kao i za eventualne štetne posledice koje iz toga mogu proizaći.
Naime, članom 129a Zakona o planiranju i izgradnji propisano je da privredno društvo, odnosno drugo pravno lice ili preduzetnik, koje obavlja poslove izrade i kontrole tehničke dokumentacije, odnosno koje je izvođač radova, vršilac stručnog nadzora ili tehničkog pregleda, mora biti osigurano od odgovornosti za štetu koju može pričiniti drugoj strani, odnosno trećem licu. U vezi sa tim, članom 212. Zakona propisana je prekršajna novčana kazna u rasponu od 500.000 do 2.000.000 dinara za privredno društvo ili drugo pravno lice koje obavlja poslove izrade i kontrole tehničke dokumentacije, odnosno koje je izvođač radova, vršilac stručnog nadzora ili tehničkog pregleda, ako nije osigurano od odgovornosti za štetu.
Takođe, članom 6. stav 2. tačka 2. Pravilnika o uslovima osiguranja od profesionalne odgovornosti („Službeni glasnik Republike Srbije“ broj 40/15) propisano je da suma osiguranja koju privredno društvo, odnosno drugo pravno lice koje je vršilac tehničkog pregleda mora obavezno obezbediti ugovorom o osiguranju od profesionalne odgovornosti, iznosi minimalno 50.000 eura u dinarskoj protivvrednosti po srednjem kursu Narodne banke Srbije na dan isplate. Pod osiguranjem od profesionalne odgovornosti, u smislu odredaba Pravilnika, smatra se zaštita od posledica stručne greške koja nastane tokom obavljanja poslova za koje je ugovarač (privredno društvo, odnosno drugo pravno lice) registrovan.
U okviru objedinjene procedure u elektronskom sistemu CEOP podnosi se samo zahtev za priključenje objekta na postojću infrastrukturu nakon završetka izgradnje objekta.
Pribavljanje privremenih priključaka ne vrši se u okviru objedinjene procedure tako da nije potrebno podnositi zahtev u elektronskom sistemu CEOP.
Napominjemo da je obaveza investitora i ranije bila da za potrebe izgradnje objekta pribavi privremene priključke i plati troškove odgovarajućim imaocima javnih ovlašćenja kao i da nakon izgradnje objekta plati troškove priključenja objekta na postojeću infrastrukturu.
Razlog zbog kojeg je zakonodavac uvrstio priključenje objekta na postojeću infrastrukturu u objedinjenu proceduru je potreba zaštite interesa investitora (veliki broj završenih objekata u ranijem peridou dugi niz godina nije bilo moguće priključiti na infrastukturu) i obavezivanje imalaca javnih ovlašćenja da poštuju uslove za priključenje koje su izdali u postupku izdavanja lokacijskih uslova i određivanje rokova postupanja imalaca javnih ovlašćenja.