Oblast: Sva pitanja
Na ovoj stranici možete pronaći odgovore na neka od do sada postavljenih pitanja u vezi sa odredbama Zakona o planiranju i izgradnji. Pitanja i odgovori su sistematizovani prema redosledu podnaslova iz Zakona. Omogućeno je i vršenje pretrage pitanja i odgovora po ključnim rečima. Ukoliko ne nađete odgovor koji ste tražili, možete nam poslati vaše pitanje preko stranice za postavljanje pitanja.
Pitanja i odgovore po oblastima u PDF formatu možete preuzeti na sledećoj stranici: PDF-ovi po oblastima.
U skladu sa čl.2. tač.24) Zakona o planiranju i izgradnji, pomoćni objekat jeste objekat koji je u funkciji glavnog objekta, a gradi se na istoj parceli na kojoj je sagrađen ili može biti sagrađen glavni stambeni, poslovni ili objekat javne namene (garaže, ostave, septičke jame, bunari, cisterne za vodu i sl.).
Izgled, veličina i spratnost objekata nisu određeni definicijom iz Zakona, već su uslovi građenja objekata određeni pravilima građenja u planskom dokumentu.
Potrebno je da organu nadležnom za izdavanje građevinske dozvole podnesete zahtev za izdavanje informacije o lokaciji koja sadrži podatke i mogućnostima i ograničenjima gradnje na određenoj kat. parceli u skladu sa važećim planskim dokumentom.
Ukoliko je u konkretnom slučaju reč o radovima iz čl.145. Zakona (rekonstrukcija, adaptacija, sanacija, investiciono održavanje...), izvođenje ovih radova vrši se na osnovu rešenja o odobrenju izvođenja radova iz čl.145. Zakona, koje izdaje organ nadležan za izdavanje građevinske dozvole.
Dokumentacija koja se prilaže uz zahtev za izdavanje rešenja o odobrenju izvođenja radova iz čl.145. Zakona propisana je čl.28. Pravilnika o postupku sprovođenja objedinjene procedure elektronskim putem, koji možete pronaći ovde.
S obzirom na to da je u konkretnom slučaju reč o objektu za službene potrebe diplomatsko-konzularnog predstavništva strane države, građevinsku dozvolu, odnosno rešenje o odobrenju izvođenja radova iz čl.145. Zakona izdaje Ministarstvo građevinarstva, saobraćaja i infrastrukturu, u skladu sa čl.133.tač.5)Zakona o planiranju i izgradnji.
U skladu sa definicijama iz čl.2. Zakona o planiranju i izgradnji:
32) rekonstrukcija jeste izvođenje građevinskih radova na postojećem objektu u gabaritu i volumenu objekta, kojima se: utiče na stabilnost i sigurnost objekta i zaštitu od požara; menjaju konstruktivni elementi ili tehnološki proces; menja spoljni izgled objekta ili povećava broj funkcionalnih jedinica, vrši zamena uređaja, postrojenja, opreme i instalacija sa povećanjem kapaciteta;
34) adaptacija jeste izvođenje građevinskih i drugih radova na postojećem objektu, kojima se: vrši promena organizacije prostora u objektu, vrši zamena uređaja, postrojenja, opreme i instalacija istog kapaciteta, a kojima se ne utiče na stabilnost i sigurnost objekta, ne menjaju konstruktivni elementi, ne menja spoljni izgled i ne utiče na bezbednost susednih objekata, saobraćaja, zaštite od požara i životne sredine;
35) sanacija jeste izvođenje građevinskih i drugih radova na postojećem objektu kojima se vršipopravka uređaja, postrojenja i opreme, odnosno zamena konstruktivnih elemenata objekta, kojima sene menja spoljni izgled, ne utiče na bezbednost susednih objekata, saobraćaja i životne sredine i ne utičena zaštitu prirodnog i nepokretnog kulturnog dobra, odnosno njegove zaštićene okoline, osim restauratorskih, konzervatorskih i radova na revitalizaciji;
36) investiciono održavanje je izvođenje građevinsko-zanatskih, odnosno drugih radova zavisno od vrste objekta u cilju poboljšanja uslova korišćenja objekta u toku eksploatacije;
Izdavanje rešenja u skladu sa članom 145. Zakona
Podnošenje zahteva za izdavanje rešenja u skladu sa članom 145. Zakona
Član 28.
Postupak za izdavanje rešenja kojim se odobrava izvođenje radova iz člana 145. stav 1. Zakona pokreće se podnošenjem zahteva nadležnom organu kroz CIS.
Uz zahtev iz stava 1. ovog člana prilaže se:
1) idejni projekat izrađen u skladu sa pravilnikom kojim se uređuje sadržina tehničke dokumentacije, odnosno tehnički opis i popis radova za izvođenje radova na investicionom održavanju, odnosno uklanjanju prepreka za kretanje osoba sa invaliditetom;
2) dokaz o uplaćenoj administrativnoj taksi za podnošenje zahteva i donošenje rešenja i naknadi za Centralnu evidenciju.
Uz zahtev iz stava 1. ovog člana prilaže se i:
1) dokaz o odgovarajućem pravu na zemljištu ili objektu u smislu Zakona, osim ako je to pravo upisano u javnoj knjizi ili je uspostavljeno zakonom, odnosno ako je Zakonom propisano da se taj dokaz ne dostavlja;
2) ugovor između investitora i finansijera, ako je zaključen;
3) ugovor između investitora i imaoca javnih ovlašćenja, odnosno drugi dokaz o obezbeđivanju nedostajuće infrastrukture, ako je to uslov predviđen lokacijskim uslovima;
4) saglasnost suvlasnika, overena u skladu sa zakonom, ako se gradi ili se izvode radovi na građevinskom zemljištu ili objektu koji je u suvlasništvu više lica;
5) dokaz o uređenju međusobnih odnosa sa vlasnikom objekta, odnosno vlasnicima posebnih delova objekta, u skladu sa zakonom kojim se uređuje održavanje stambenih zgrada, kada se vrši pretvaranje ili pripajanje zajedničkih prostorija u stambeni, odnosno poslovni prostor;
6) uslovi za projektovanje i priključenje objekata na distributivni, odnosno prenosni sistem električne energije, kao i na distributivni, odnosno sistem za transport prirodnog gasa, koji su pribavljeni u skladu sa zakonom kojim se uređuje energetika, a nisu sadržani u lokacijskim uslovima.
Za izvođenje radova za koje je propisano plaćanje doprinosa za uređivanje građevinskog zemljišta,
sastavni deo zahteva iz stava 1. ovog člana je i izjašnjenje podnosioca o načinu plaćanja doprinosa za uređivanje građevinskog zemljišta, kao i sredstvima obezbeđenja u slučaju plaćanja na rate.
U slučaju izvođenja radova iz stava 1. ovog člana za koje je potrebno pribaviti uslove za projektovanje i priključenje od strane imaoca javnih ovlašćenja, pre podnošenja zahteva za izdavanje rešenja o odobrenju izvođenja radova, investitor podnosi zahtev za izdavanje lokacijskih uslova nadležnom organu.
Izuzetno od stava 5. ovog člana, ako lokacijski uslovi izdati za objekat koji se priključuje na infrastrukturu, sadrže uslove za projektovanje tog priključka, rešenje o odobrenju za izvođenje tog priključka može se izdati investitoru za izgradnju priključka bez pribavljanja novih lokacijskih uslova.
Potrebno je pristupiti izmeni rešenja o građevinskoj dozvoli, odnosno podneti zahtev za izmenu rešenja o građevinskoj dozvoli, u skladu sa čl.24. Pravilnika o postupku sprovođenja objedinjene procedure elektronskim putem, koji možete pronaći ovde.
Za odstupanje od položaja, dimenzija, namene, oblika i ostalih izmena definisanih čl.142.st.2. Zakona o planiranju i izgradnji, nije potrebno pribavljati novu građevinsku dozvolu, već je potrebno podneti zahtev za izmenu rešenja o građevinskoj dozvoli, u skladu sa čl.142. ovog zakona. U tom slučaju, uz zahtev za izmenu rešenja o građevinskoj dozvoli prilaže se novi projekat za građevinsku dozvolu, odnosno separat projekta za građevinsku dozvolu koji se menja.
Izmena rešenja o građevinskoj dozvoli
Član 142.
Po izdavanju rešenja o građevinskoj dozvoli, investitor, u skladu sa novonastalim finansijskim i drugim okolnostima, izmenama u dostupnosti komunalne i druge infrastrukture, radi usaglašavanja sa projektom za izvođenje i iz drugih razloga, može podneti zahtev za izmenu građevinske dozvole. Ako u toku izgradnje, odnosno izvođenja radova, nastanu izmene u odnosu na izdatu građevinsku dozvolu, glavni projekat, odnosno projekat za građevinsku dozvolu, investitor je dužan da obustavi gradnju i podnese zahtev za izmenu građevinske dozvole.
Izmenom u smislu stava 1. ovog člana smatra se svako odstupanje od položaja, dimenzija, namene i oblika objekta, kao i drugih parametara i uslova utvrđenih u građevinskoj dozvoli, odnosno izvodu iz projekta.
Uz zahtev iz stava 1. ovog člana prilaže se novi projekat za građevinsku dozvolu, odnosno separat projekta za građevinsku dozvolu koji se menja.
Ako izmene iz stava 2. ovog člana nisu u saglasnosti sa izdatim lokacijskim uslovima, nadležni organ će u objedinjenoj proceduri od imaoca javnih ovlašćenja pribaviti izmenjene uslove i u skladu sa njima doneti rešenje po zahtevu investitora.
Ako organ nadležan za izdavanje građevinske dozvole utvrdi da su nastale izmene u skladu sa važećim planskim dokumentom i lokacijskim uslovima, doneće rešenje o izmeni građevinske dozvole u roku od pet radnih dana od dana prijema uredne dokumentacije.
Odredba ovog člana koja se odnosi na izmenu rešenja o građevinskoj dozvoli usled promena u toku građenja shodno će se primenjivati i na izmenu odobrenja za izgradnju i glavnog projekta potvrđenog u skladu sa odredbama Zakona o planiranju i izgradnji ("Službeni glasnik RS", br. 47/03 i 34/06), kao i na izmenu rešenja o građevinskoj dozvoli izdatoj po odredbama ranije važećih zakona kojima je uređivana izgradnja objekata, kada je u skladu sa tim rešenjem započeta izgradnja objekta.
Izmena rešenja o građevinskoj dozvoli
Podnošenje zahteva za izmenu rešenja o građevinskoj dozvoli
Član 24.
Postupak za izmenu rešenja o građevinskoj dozvoli sprovodi se u objedinjenoj proceduri, a pokreće se podnošenjem zahteva nadležnom organu kroz CIS.
Uz zahtev za izmenu rešenja o građevinskoj dozvoli dostavlja se:
1) novi projekt za građevinsku dozvolu, sa izvodom iz projekta za građevinsku dozvolu, izrađen u skladu sa pravilnikom kojim se uređuje sadržina tehničke dokumentacije, ako se izmena traži zbog izmene projekta za građevinsku dozvolu;
2) dokaz o sticanju, odnosno gubitku odgovarajućeg prava na zemljištu ili objektu u smislu Zakona, osim ako je to pravo upisano u javnoj knjizi ili je uspostavljeno zakonom, odnosno ako je Zakonom propisano da se taj dokaz ne dostavlja, ako se izmena traži zbog promene investitora;
3) ugovor između investitora i finansijera, ako se izmena traži zbog unosa finansijera u to rešenje, odnosno saglasnost finansijera za njegovo brisanje iz rešenja o građevinskoj dozvoli, ako se izmena traži zbog brisanja finansijera iz tog rešenja;
4) izjašnjenje investitora o načinu plaćanja doprinosa za uređivanje građevinskog zemljišta, ako se izmena traži zbog promene načina plaćanja doprinosa.
Radi ostvarivanja prava iz člana 105. U vezi člana 106. Zakona o planiranju i izgradnji, ukoliko se radi o objektu izgrađenom na građevinskom zemljištu čiji je vlasnik odnosno nosilac prava korišćenja lice označeno u stavu 3 tač. 2 i 3 člana 70. Zakona o planiranju i izgradnji, potrebno je prvo pred organom nadležnim za imovinskopravne poslove jedinice lokalne samouprave pokrenuti postupak za utvrđivanje zemljišta za redovnu upotrebu objekta u smislu člana 70. Zakona o planiranju i izgradnji.
U zavisnosti od toga da li se radi o situaciji iz stava 4, 5 ili 6 člana 105 Zakona, po sprovedenom postupku nadležni organ donosi rešenje iz člana 105 st. 7 tog Zakona koje predstavlja osnov za upis prava svojine na građevinskom zemljištu u javnoj knjizi o evidenciji prava na nepokretnosti.
Ukoliko je u konkretnom slučaju reč o radovima, odnosno građenju objekata iz čl.145. Zakona, ovi objekti nemaju kategoriju i klasifikacioni broj.
Kategorija objekta je relevantna samo za sadržinu projekta za građevinsku dozvolu u slučaju izgradnje, odnosno dogradnje objekata za koje se izdaje građevinska dovola, kao što je definisano u članu 52. Pravilnika o sadržini, načinu i postupku izrade i načinu vršenja kontrole tehničke dokumentacije prema klasi i nameni objekata.
Ukoliko u konkretnom slučaju jeste reč o radovima za koje je potrebno pribaviti građevinsku dozvolu u skladu sa zakonom, onda je potrebno navesti klasu i kategoriju iz čl.7. Pravilnika o klasifikaciji objekata.
U tom slučaju, možete prilikom popunjavanja zahteva označiti klasu i namenu objekta koji je izgrađen na parceli na kojoj se planira građenje zidane ograde, u skladu sa Pravilnikom o klasifikaciji objekata, a BRGP označiti "0" uz obavezno naglašavanje u napomeni o kakvoj vrsti radova odnosno objekta se radi, kako bi nadležni organ i ovu napomenu uzeo u obzir prilikom postupanja po zahtevu
Takođe, pogrešno popunjeni podaci u vezi kategorije i klase objekta kao i BRGP, nisu formalni uslov za odbacivanje zahteva u Objedinjenoj proceduri, tako da nadležni organ po prijemu elektronskog zahteva ima mogućnosti da ove podatke i sam izmeni.
Sva neophodna dokumentacija koja se dostavlja nadležnom organu uz zahtev propisana je članom 16. (za građevinsku dozvolu) Pravilnika o postupku sprovođenja objedinjene procedure elektronskim putem. Navedene propise možete pronaći na sajtu www.gradjevinskedozvole.rs u okviru Sekcije „Propisi“.
Uslovi građenja objekta određeni su pravilima građenja u planskom dokumentu.
Potrebno je da organu nadležnom za izdavane građevinske dozvole podnesete zahtev za izdavanje informacije o lokaciji koja sadrži podatke i mogućnostima i ograničenjima gradnje na određenoj kat. parceli u skladu sa važećim planskim dokumentom.
Za izgradnju objekta u konkretnom slučaju potrebno je pribaviti lokacijske uslove, odnosno građevinsku dozvolu.
Lokacijski uslovi sadrže sve urbanističke, tehničke i druge uslove i podatke potrebne za izradu projekta za građevinsku dozvolu. Podnošenje zahteva za izdavanje lokacijskih uslova vrši se u skladu sa čl.6. Pravilnika o postupku sprovođenja objedinjene procedure elektronskim putem, koji možete pronaći ovde.
Podnošenje zahteva za izdavanje rešenja o građevinskoj dozvoli vrši se u skladu sa čl.16. Pravilnika o postupku sprovođenja objedinjene procedure elektronskim putem, koji možete pronaći ovde.
U skladu sa članom 70. stav 11. Zakona o planiranju i izgradnji, rešenjem o utvrđivanju zemljišta za redovnu upotrebu i formiranju građevinske parcele utvrđuje se prestanak prava korišćenja, odnosno prava svojine dotadašnjeg korisnika, odnosno vlasnika građevinskog zemljišta i pravo vlasnika objekta da pravo svojine na građevinskom zemljištu stekne neposrednom pogodbom, po tržišnoj ceni, u skladu sa ovim zakonom.
U skladu sa članom 70. stav 13. ovog Zakona, pravnosnažno rešenje o utvrđivanju zemljišta za redovnu upotrebu i formiranju građevinske parcele je osnov za provođenje promene kod organa nadležnog za poslove državnog premera i katastra.
Imajući u vidu citirane odredbe Zakona o planiranju i izgradnji, pre podnošenja zahteva za upis prava svojine organu nadležnom za poslove državnog premera i katastra, neophodno je izdejstvovati rešenje o utvrđivanju zemljišta za redovnu upotrebu i formiranju građevinske parcele.
Izuzetak od ovog pravila propisan je u članu 105. stav 4. Zakona o planiranju i izgradnji. Prema odredbama citiranog člana, ukoliko se u postupku utvrđivanja zemljišta za redovnu upotrebu objekta propisanim članom 70. Zakona utvrdi da površina katastarske parcele istovremeno predstavlja i zemljište za redovnu upotrebu objekta u skladu sa Zakonom, vlasnik postojećeg objekta stiče pravo svojine na tom građevinskom zemljištu, po tržišnoj ceni, neposrednom pogodbom. U tom slučaju, organ nadležan za imovinsko pravne poslove jedinice lokalne samouprave na čijoj teritoriji se nalazi predmetno zemljište, jednim rešenjem utvrđuje zemljište za redovnu upotrebu i pravo na pretvaranje prava korišćenja u pravo svojine, u skladu sa ovim zakonom. Po pravosnažnosti predmetnog rešenja, vlasnik objekta u skladu sa Zakonom stiče pravo na upis svojine na građevinskom zemljištu u javnoj knjizi o evidenciji nepokretnosti i pravima na njima.
Da, potrebno je vršiti overu tehničke dokumentacije tako što će se na svaki crtež grafičke dokumentacije stavljati digitalizovani pečat te projektne organizacije i digitalizovani pečat lične licence odgovornog projektanta, nakon čega se vrši elektronsko potpisivanje grafičke dokumentacije u skladu sa odredbama Uputstva o formatima elektronskih dokumenata i njihovim dostavljanjem kroz CEOP.
U skladu sa Uputstvom o formatima elektronskih dokumenata i njihovim dostavljanjem kroz CEOP, grafička dokumentacija se dostavlja u sledećim formatima:
- .dwg ili .dwf (.dwfx) koji su elektronski potpisani; ili
- .dwg ili .dwf (.dwfx) koji nisu elektronski potpisani, sa pratećim dokumentom formata .pdf istog sadržaja koji je elektronski potpisan.
Overa tehničke dokumentacije nije precizno definisana Pravilnikom o sadržini, načinu i postupku izrade i načinu vršenja kontrole tehničke dokumentacije prema klasi i nameni objekata, što je jedan od razloga što je Ministavrstvo građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture donelo Uputstvo o formatima elektronskih dokumenata i njihovim dostavljanjem kroz CEOP. Uputstvo o formatima elektronskih dokumenata i njihovim dostavljanjem kroz CEOP ima za cilj pojašnjenje načina kreiranja dokumentacije koja se dostavlja u objedinjenoj proceduri, propisanoj Zakonom o planiranju i izgradnji, tako da ona bude izrađena u skladu sa standardima propisanim Pravilnikom o sadržini, načinu i postupku izrade i načinu vršenja kontrole tehničke dokumentacije prema klasi i nameni objekata.
Prema tome, odgovor koji je dat na pitanje postavljeno 03.07.2015. godine nije tačan, i biće uklonjen. Zahvaljujemo Vam se na ovoj primedbi.
Optički kablovi jesu objekti iz čl.69.st.1. Zakona o planiranju i izgradnji.
Ne postoji obaveza dostavljanja dokaza o uređenju imovinsko-pravnih odnosa sa vlasnikom parcele za podzemne delove objekata iz čl.69.st.1. Zakona o planiranju i izgradnji.
Za nadzemne delove objekata iz čl.69.st.1. Zakona o planiranju i izgradnji postoji obaveza dostavljanja dokaza o uređenju imovinsko-pravnih odnosa sa vlasnikom parcele. U tom slučaju, kao dokaz o rešenim imovinsko-pravnim odnosima na zamljištu, osim dokaza propisanih članom 135.Zakona, mogu se priložiti i drugi dokazi iz čl.69.st.8. ovog zakona.
Mišljenjem o primeni odredbe člana 69. Zakona o planiranju i izgradnji (ovde) detaljnije se izlaže način postupanja nadležnog organa u postupku objedinjene procedure, u vezi sa primenom odredaba koje se odnose na formiranje građevinske parcele i vrste dokaza o rešenim imovinsko-pravnim odnosima na zemljištu, a koje je potrebno dostaviti nadležnom organu pre donošenja pojedinačnih akata za potrebe građenja, odnosno postavljanja objekata iz čl.69. st. 1,2,3. i 4. Zakona.
Takođe, ukoliko je u konkretnom slučaju reč o radovima iz čl.144. Zakona o planiranju i izgradnji (ovde), odnosno o mikrorovovima za optičke i druge kablove, za izvođenje ovih radova nije potrebno pribavljati akt nadležnog organa za građenje.