Oblast: Sva pitanja
Na ovoj stranici možete pronaći odgovore na neka od do sada postavljenih pitanja u vezi sa odredbama Zakona o planiranju i izgradnji. Pitanja i odgovori su sistematizovani prema redosledu podnaslova iz Zakona. Omogućeno je i vršenje pretrage pitanja i odgovora po ključnim rečima. Ukoliko ne nađete odgovor koji ste tražili, možete nam poslati vaše pitanje preko stranice za postavljanje pitanja.
Pitanja i odgovore po oblastima u PDF formatu možete preuzeti na sledećoj stranici: PDF-ovi po oblastima.
Karakteristične visinske kote u grafičkoj dokumentaciji jesu neophodan podatak za utvrđivanje lokacijskih uslova. Samim tim, konstatovanje nadležnog organa da ovi podaci nedostaju ne smatra se upuštanjem u ocenu tehničke dokumentacije.
Članom 40. Pravilnika o sadržini, načinu i postupku izrade i načinu vršenja kontrole tehničke dokumentacije prema klasi i nameni objekata (ovde) propisani su obavezni podaci koje grafička dokumentacija idejnog rešenja mora da sadrži za potrebe izdavanja lokacijskih uslova.
Član 40.
Grafička dokumentacija idejnog rešenja za zgrade sadrži grafičke priloge u odgovarajućoj razmeri:
1) situacioni plan sa položajem objekta na lokaciji, prikazanim gabaritom, dimenzijama, karakterističnim visinskim kotama, udaljenosti od susednih parcela i susednih objekata (1:1000-1:200);
2) osnove, karakteristične preseke i izglede objekta (1:500-1:100).
Grafička dokumentacija idejnog rešenja za linijske infrastrukturne objekte sadrži grafičke priloge u odgovarajućoj razmeri:
1) situacioni plan i podužni profil trase, sa prikazom karakterističnih prelomnih tačaka trase (1:25000- 1:2500);
2) generalne dispozicije većih objekata;
3) karakteristične poprečni profile (1:100-1:25).
Grafički prilozi idejnog rešenja se, po pravilu, izrađuju u razmeri koja je navedena u zagradama, odnosno u drugoj prigodnoj razmeri koja omogućava pregledan prikaz, u zavisnosti od klase i namene objekta.
Grafički prilozi idejnog rešenja se izrađuju na geodetskoj podlozi, za koju nije neophodno pribavljati overu, a koja sadrži topografski prikaz terena, sa ucrtanim granicama parcela.
Članom 40. Pravilnika o sadržini, načinu i postupku izrade i načinu vršenja kontrole tehničke dokumentacije prema klasi i nameni objekata (ovde) propisani su obavezni podaci koje grafička dokumentacija idejnog rešenja mora da sadrži za potrebe izdavanja lokacijskih uslova.
U konkretnom slučaju nadležni organ je postupio ispravno imajući u vidu da su podaci o karakterističnim visinskim kotama u idejnom rešenju neophodni za utvrđivanje lokacijskih uslova.
Članom 40. Pravilnika o sadržini, načinu i postupku izrade i načinu vršenja kontrole tehničke dokumentacije prema klasi i nameni objekata (ovde) propisani su obavezni podaci koje grafička dokumentacija idejnog rešenja mora da sadrži, uključujući i karakteristične visinske kote objekta.
Uslovi građenja objekta određeni su pravilima građenja u planskom dokumentu.
Potrebno je da organu nadležnom za izdavane građevinske dozvole podnesete zahtev za izdavanje informacije o lokaciji koja sadrži podatke i mogućnostima i ograničenjima gradnje na određenoj kat. parceli u skladu sa važećim planskim dokumentom.
U skladu sa definicijom iz čl.2.tač. 32) Zakona o planiranju i izgradnji, rekonstrukcija jeste izvođenje građevinskih radova na postojećem objektu u gabaritu i volumenu objekta, kojima se: utiče na stabilnost i sigurnost objekta i zaštitu od požara; menjaju konstruktivni elementi ili tehnološki proces; menja spoljni izgled objekta ili povećava broj funkcionalnih jedinica, vrši zamena uređaja, postrojenja, opreme i instalacija sa povećanjem kapaciteta.
Izvođenje radova na rekonstrukciji objekta vrši se na osnovu rešenja o odobrenju izvođenja radova iz čl.145. Zakona.
Za izvođenje radova iz čl.145. Zakona potrebno je pribaviti lokacijske uslove koji sadrže sve urbanističke, tehničke i druge uslove i podatke potrebne za izradu idejnog projekta, osim u slučajevima propisanim čl.2. st.2. Uredbe o lokacijskim uslovima, koju možete pronaći ovde.
U skladu sa čl.2.st.2. Uredbe o lokacijskim uslovima, lokacijski uslovi se ne izdaju za izvođenje radova na investicionom održavanju objekta i uklanjanju prepreka za osobe sa invaliditetom, radove kojima se ne menja spoljni izgled, ne povećava broj funkcionalnih jedinica i kapacitet instalacija, adaptaciju, sanaciju, građenje zidanih ograda, kao i u svim ostalim slučajevima izvođenja radova kojima se ne vrši priključenje na komunalnu infrastrukturu odnosno ne menjaju kapaciteti i funkcionalnost postojećih priključaka na infrastrukturnu mrežu, osim u slučajevima za koje je Zakonom, odnosno planskim dokumentom propisana obaveza pribavljanja uslova.
Podnošenje zahteva za izdavanje lokacijskih uslova vrši se u skladu sa čl.6. Pravilnika o postupku sprovođenja objedinjene procedure elektronskim putem, koji možete pronaći ovde.
S obzirom na to da je u konkretnom slučaju došlo do odstupanja koje je u suprotnosti sa građevinskom dozvolom, nije moguće priložiti projekat izvedenog objekta uz zahtev za izdavanje upotrebne dozvole, već je potrebno pre toga pristupiti izmeni rešenja o građevinskoj dozvoli, u skladu sa čl.142. Zakona o planiranju i izgradnji.
Podnošenje zahteva za izmenu rešenja o građevinskoj dozvoli vrši se u skladu sa čl.24. Pravilnika o postupku sprovođenja objedinjene procedure elektronskim putem, koji možete pronaći ovde.
Nakon toga, može se pristupiti ishodovanju upotrebne dozvole, u skladu sa čl.42. Pravilnika o postupku sprovođenja objedinjene procedure elektronskim putem.
Izmena rešenja o građevinskoj dozvoli
Član 142.
Po izdavanju rešenja o građevinskoj dozvoli, investitor, u skladu sa novonastalim finansijskim i drugim okolnostima, izmenama u dostupnosti komunalne i druge infrastrukture, radi usaglašavanja sa projektom za izvođenje i iz drugih razloga, može podneti zahtev za izmenu građevinske dozvole. Ako u toku izgradnje, odnosno izvođenja radova, nastanu izmene u odnosu na izdatu građevinsku dozvolu, glavni projekat, odnosno projekat za građevinsku dozvolu, investitor je dužan da obustavi gradnju i podnese zahtev za izmenu građevinske dozvole.
Izmenom u smislu stava 1. ovog člana smatra se svako odstupanje od položaja, dimenzija, namene i oblika objekta, kao i drugih parametara i uslova utvrđenih u građevinskoj dozvoli, odnosno izvodu iz projekta.
Uz zahtev iz stava 1. ovog člana prilaže se novi projekat za građevinsku dozvolu, odnosno separat projekta za građevinsku dozvolu koji se menja.
Ako izmene iz stava 2. ovog člana nisu u saglasnosti sa izdatim lokacijskim uslovima, nadležni organ će u objedinjenoj proceduri od imaoca javnih ovlašćenja pribaviti izmenjene uslove i u skladu sa njima doneti rešenje po zahtevu investitora.
Ako organ nadležan za izdavanje građevinske dozvole utvrdi da su nastale izmene u skladu sa važećim planskim dokumentom i lokacijskim uslovima, doneće rešenje o izmeni građevinske dozvole u roku od pet radnih dana od dana prijema uredne dokumentacije.
Odredba ovog člana koja se odnosi na izmenu rešenja o građevinskoj dozvoli usled promena u toku građenja shodno će se primenjivati i na izmenu odobrenja za izgradnju i glavnog projekta potvrđenog u skladu sa odredbama Zakona o planiranju i izgradnji ("Službeni glasnik RS", br. 47/03 i 34/06), kao i na izmenu rešenja o građevinskoj dozvoli izdatoj po odredbama ranije važećih zakona kojima je uređivana izgradnja objekata, kada je u skladu sa tim rešenjem započeta izgradnja objekta.
Izmena rešenja o građevinskoj dozvoli
Podnošenje zahteva za izmenu rešenja o građevinskoj dozvoli
Član 24.
Postupak za izmenu rešenja o građevinskoj dozvoli sprovodi se u objedinjenoj proceduri, a pokreće se podnošenjem zahteva nadležnom organu kroz CIS.
Uz zahtev za izmenu rešenja o građevinskoj dozvoli dostavlja se:
1) novi projekt za građevinsku dozvolu, sa izvodom iz projekta za građevinsku dozvolu, izrađen u skladu sa pravilnikom kojim se uređuje sadržina tehničke dokumentacije, ako se izmena traži zbog izmene projekta za građevinsku dozvolu;
2) dokaz o sticanju, odnosno gubitku odgovarajućeg prava na zemljištu ili objektu u smislu Zakona, osim ako je to pravo upisano u javnoj knjizi ili je uspostavljeno zakonom, odnosno ako je Zakonom propisano da se taj dokaz ne dostavlja, ako se izmena traži zbog promene investitora;
3) ugovor između investitora i finansijera, ako se izmena traži zbog unosa finansijera u to rešenje, odnosno saglasnost finansijera za njegovo brisanje iz rešenja o građevinskoj dozvoli, ako se izmena traži zbog brisanja finansijera iz tog rešenja;
4) izjašnjenje investitora o načinu plaćanja doprinosa za uređivanje građevinskog zemljišta, ako se izmena traži zbog promene načina plaćanja doprinosa.
Pozivni centar se bavi isključivo odredbama Zakona o planiranju i izgradnji. To je regulisano odredbama Zakona o javnim putevima, koji možete pronaći ovde.
Odredbama čl.58 Zakona o javnim putevima propisani su radovi na redovnom održavanju, dok su čl.59. ovog zakona propisani radovi na periodičnom održavanju, rehabilitaciji i pojačanom održavanju javnog puta.
Član 58.
Radovi na redovnom održavanju javnog puta jesu naročito:
1) pregled, utvrđivanje i ocena stanja puta i putnog objekta;
2) mestimično popravljanje kolovozne konstrukcije i ostalih elemenata trupa puta;
3) čišćenje kolovoza i ostalih elemenata puta u granicama zemljišnog pojasa;
4) uređenje bankina;
5) uređenje i očuvanje kosina nasipa, useka i zaseka;
6) čišćenje i uređenje jarkova, rigola, propusta i drugih delova sistema za odvodnjavanje puta;
7) popravka putnih objekata;
8) postavljanje, zamenjivanje, dopunjavanje i obnavljanje saobraćajne signalizacije;
9) čišćenje saobraćajne signalizacije;
10) postavljanje, zamenjivanje, dopunjavanje i obnavljanje opreme puta i objekata i opreme za zaštitu puta, saobraćaja i okoline;
11) čišćenje opreme puta i objekata i opreme za zaštitu puta, saobraćaja i okoline;
12) košenje trave i uređivanje zelenih površina na putu i zemljišnom pojasu;
13) čišćenje snega i leda sa kolovoza javnog puta i saobraćajnih površina autobuskih stajališta, parkirališta, bankina, rigola.
Član 59.
Radovi na periodičnom održavanju javnog puta obuhvataju: ojačanje kolovozne konstrukcije, rehabilitaciju i pojačano održavanje.
Radovi na ojačanju kolovozne konstrukcije jesu naročito:
1) postavljanje šljunčanog, odnosno tucaničkog zastora na neasfaltiranim putevima;
2) obrada površine kolovoznog zastora ili zaptivanje;
3) nanošenje novog asfaltnog sloja po celoj širini kolovoza određene nosivosti;
4) korekcija oblika postojećeg zastora ili kolovoza.
Radovi na rehabilitaciji javnog puta jesu naročito:
1) selektivno obnavljanje, zamena i pojačanje dotrajalih kolovoznih zastora i promena poprečnih
nagiba kolovoza na javnom putu, odnosno njegovom delu;
2) zamena složenih dilatacionih sprava, izolacije, kolovoza, ograda, slivnika, ležišta, oštećenih sekundarnih elemenata i dotrajalih pešačkih staza na mostovima, nadvožnjacima, podvožnjacima i vijaduktima;
3) obnavljanje antikorozivne zaštite čeličnih konstrukcija mostova, nadvožnjaka, podvožnjaka i vijadukata;
4) zamena deformisanih, dotrajalih i privremenih propusta za vodu;
5) postavljanje nove saobraćajne signalizacije na javnom putu, odnosno njegovom delu.
Radovi na pojačanom održavanju javnog puta (poboljšanje javnog puta), jesu naročito:
1) ublažavanje pojedinih uzdužnih nagiba i ispravka pojedinih krivina;
2) proširenje kolovozne konstrukcije, bankina i ostalih elemenata trupa puta na kraćim delovima puta;
3) proširenje raskrsnica u nivou;
4) zamena drenažnih sistema i hidroizolacije u tunelima i sanacija ili zamena tunelske obloge;
5) saniranje klizišta i odrona;
6) sanacija i izrada potpornih, obložnih i portalnih zidova;
7) zamena ili izrada drenažnog sistema za odvodnjavanje podzemnih voda sa javnog puta i putnog objekta;
8) postavljanje nove opreme puta i novih objekata i opreme za zaštitu puta, saobraćaja i okoline na javnom putu, odnosno njegovom delu.
Radovi iz st. 2, 3. i 4. ovog člana izvode se prema tehničkoj dokumentaciji koja se izrađuje u skladu sa ovim zakonom, tehničkim propisima i standardima i koja sadrži: opšti deo, projektni zadatak, tehnički opis, situacioni plan, uzdužni profil, poprečne profile, detalje potrebne za izvođenje radova, projekat saobraćajne signalizacije i opreme, opis radova sa predmerom i predračunom, projekat regulisanja saobraćaja za vreme izvođenja radova i tehničku kontrolu tehničke dokumentacije.
Tehničku dokumentaciju iz stava 5. ovog člana, pre početka izvođenja radova na ojačanju, rehabilitaciji i pojačanom održavanju javnog puta overava Ministarstvo za državne puteve, a za opštinske puteve i ulice opštinski odnosno gradski organ nadležan za poslove saobraćaja.
Overa iz stava 6. ovog člana prestaje da važi ako se radovi ne započnu u roku od godinu dana od dana izvršene overe.
Ministarstvo, ili opštinski, odnosno gradski organ nadležan za poslove saobraćaja, obrazuje komisiju za tehnički pregled izvedenih radova na periodičnom održavanju javnog puta i izdaje akt o prijemu tih radova.
S obzirom na to da se u konkretnom slučaju izgrađuje nov prostor van postojećeg gabarita objekta (dogradnja), za izvođenje ovih radova potrebno je ishodovati građevinsku dozvolu.
U skladu sa čl.2.tač.33) Zakona o planiranju i izgradnji, dogradnja jeste izvođenje građevinskih i drugih radova kojima se izgrađuje novi prostor van postojećeg gabarita objekta, kao i nadziđivanje objekta, i sa njim čini građevinsku, funkcionalnu ili tehničku celinu.
Podnošenje zahteva za izdavanje rešenja o građevinskoj dozvoli vrši se u skladu sa čl.16. Pravilnika o postupku sprovođenja objedinjene procedure elektronskim putem, koji možete pronaći ovde.
Građevinska dozvola se izdaje investitoru koji ima odgovarajuće pravo na zemljištu ili objektu u skladu sa čl.135. Zakona o planiranju i izgradnji. Kao odgovarajuće pravo na zemljištu smatra se pravo svojine, pravo zakupa na građevinskom zemljištu u javnoj svojini, kao i druga prava propisana ovim zakonom.
U skladu sa čl.135.st.6.ovog zakona, za izgradnju ili izvođenje radova na građevinskom zemljištu ili objektu koji je u vlasništvu više lica, kao dokaz o odgovarajućem pravu prilaže se i overena saglasnost tih lica, a ako se izvode radovi na nadziđivanju, prilaže se i ugovor zaključen u skladu sa posebnim zakonom.
Za dogradnju objekta potrebno je pribaviti lokacijske uslove, koji sadrže sve urbanističke, tehničke i druge uslove i podatke potrebne za izradu projekta za građevinsku dozvolu, u skladu sa čl.53a st.1. Zakona o planiranju i izgradnji.
Podnošenje zahteva za izdavanje lokacijskih uslova vrši se u skladu sa čl.6. Pravilnika o postupku sprovođenja objedinjene procedure elektronskim putem, koji možete pronaći ovde.
Uslovi građenja objekta određeni su pravilima građenja u planskom dokumentu.
Potrebno je da organu nadležnom za izdavane građevinske dozvole podnesete zahtev za izdavanje informacije o lokaciji koja sadrži podatke i mogućnostima i ograničenjima gradnje na određenoj kat. parceli u skladu sa važećim planskim dokumentom.
Odredbama čl.209. i 211. Zakona o planiranju propisane su mere u slučaju kada građevinski ispektor ne postupa u skladu sa odredbama ovog zakona.
Potrebno je da se ponovo obratite ministarstvu nadležnom za poslove urbanizma i građevinarstva. Nadzor nad izvršavanjem odredaba ovog zakona i propisa donetih na osnovu ovog zakona, vrši Ministarstvo građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture, u skladu sa čl.172. st.1. Zakona o planiranju i izgradnji.
Član 209.
Novčanom kaznom od 25.000 do 50.000 dinara ili kaznom zatvora do 30 dana kazniće se za prekršaj odgovorno službeno lice u nadležnom organu uprave ako:
1) ne dostavi u propisanom roku potrebne podatke i uslove za izradu planskog dokumenta (član 46);
2) ne izda lokacijske uslove, građevinsku, odnosno upotrebnu dozvolu u propisanom roku (čl. 8d, 53, 56, 136. i 158);
3) ne organizuje javnu prezentaciju urbanističkog projekta (član 63);
4) ne dostavi zahtev građevinskoj inspekciji za uklanjanje objekta za koji je izdata privremena građevinska dozvola (član 147);
5) ne sačini program i ne sprovede izvršenje uklanjanja objekta (član 171);
6) ne omogući urbanističkom odnosno građevinskom inspektoru potpun i nesmetan uvid u raspoloživu dokumentaciju (čl. 173. i 175);
7) ne preduzme propisane mere u vršenju inspekcijskog nadzora (čl. 173. i 175);
8) ne dostavi u propisanom roku podatke o objektima izgrađenim bez građevinske dozvole (član 200).
Za ponovljeni prekršaj iz stava 1. ovog člana učiniocu će se izreći novčana kazna i kazna zatvora do 30 dana.
Zahtev za pokretanje prekršajnog postupka iz stava 1. tač. 1) i 3) ovog člana podnosi nadležni urbanistički inspektor, zahtev iz stava 1. tač. 2) i 4) ovog člana građevinski inspektor, zahtev iz stava 1. tačka 6) ovog člana urbanistički, odnosno građevinski inspektor, a zahtev iz stava 1. tač. 5) i 7) ovog člana organ nadležan za izdavanje građevinske dozvole.
Član 211.
Novčanom kaznom od 25.000 do 50.000 dinara kazniće se za prekršaj nadležni inspektor koji u slučajevima iz čl. 174, 176, 177, 178, 179, 180, 181, 182. i 198. ovog zakona ne donese rešenje, odnosno ne izda naredbu u primerenom roku, koji ne može biti duži od sedam dana od dana saznanja za učinjeni prekršaj.
Za ponovljeni prekršaj iz stava 1. ovog člana učiniocu će se izreći novčana kazna i kazna zatvora do 30 dana.