Oblast: Sva pitanja
Na ovoj stranici možete pronaći odgovore na neka od do sada postavljenih pitanja u vezi sa odredbama Zakona o planiranju i izgradnji. Pitanja i odgovori su sistematizovani prema redosledu podnaslova iz Zakona. Omogućeno je i vršenje pretrage pitanja i odgovora po ključnim rečima. Ukoliko ne nađete odgovor koji ste tražili, možete nam poslati vaše pitanje preko stranice za postavljanje pitanja.
Pitanja i odgovore po oblastima u PDF formatu možete preuzeti na sledećoj stranici: PDF-ovi po oblastima.
Ukoliko radovi u konkretnom slučaju odgovaraju radovima na rekonstrukciji u skladu sa čl.2.tač.32) Zakona o planiranju i izgradnji, njihovo izvođenje vrši se na osnovu rešenja o odobrenju izvođenja radova iz čl.145. Zakona.
U skladu sa čl.2.tač.32) Zakona o planiranju i izgradnji, rekonstrukcija jeste izvođenje građevinskih radova na postojećem objektu u gabaritu i volumenu objekta, kojima se: utiče na stabilnost i sigurnost objekta i zaštitu od požara; menjaju konstruktivni elementi ili tehnološki proces; menja spoljni izgled objekta ili povećava broj funkcionalnih jedinica, vrši zamena uređaja, postrojenja, opreme i instalacija sa povećanjem kapaciteta.
Podnošenje zahteva za izdavanje rešenja kojim se odobrava izvođenje radova iz čl.145. Zakona vrši se u skladu sa čl.28. Pravilnika o postupku sprovođenja objedinjene procedure elektronskim putem, koji možete pronaći ovde.
S obzirom da se u konkretnom slučaju menja spoljni izgled objekta, potrebno je za pre pribavljanja rešenja o odobrenju izvođenja radova iz čl.145. Zakona, za potrebe izrade idejnog projekta, prethodno pribaviti lokacijske uslove.
Podnošenje zahteva za izdavanje lokacijskih uslova vrši se u skladu sa čl.6. Pravilnika o postupku sprovođenja objedinjene procedure elektronskim putem, koji možete pronaći ovde.
U skladu sa čl.2. st.1. Uredbe o lokacijskim uslovima, lokacijski uslovi sadrže sve urbanističke, tehničke i druge uslove i podatke potrebne za izradu idejnog projekta, projekta za građevinsku dozvolu i projekta za izvođenje, u skladu sa Zakonom o planiranju i izgradnji.
Izuzetno od stava 1. ovog člana lokacijski uslovi se ne izdaju za izvođenje radova na investicionom održavanju objekta i uklanjanju prepreka za osobe sa invaliditetom, radove kojima se ne menja spoljni izgled, ne povećava broj funkcionalnih jedinica i kapacitet instalacija, adaptaciju, sanaciju, građenje zidanih ograda, kao i u svim ostalim slučajevima izvođenja radova kojima se ne vrši priključenje na komunalnu infrastrukturu odnosno ne menjaju kapaciteti i funkcionalnost postojećih priključaka na infrastrukturnu mrežu, osim u slučajevima za koje je Zakonom, odnosno planskim dokumentom propisana obaveza pribavljanja uslova.
Kada se upotrebna dozvola izdaje za deo objekta koji predstavlja tehničko-tehnološku celinu, iznos republičke administrativne takse (0.2% na vrednost objekta) obračunava se samo za taj deo objekta.
Postupak izdavanja upotrebne dozvole regulisan je članom 158. Zakona o planiranju i izgradnji i članovima 42 – 47. Pravilnika o postupku sprovođenja objedinjene procedure elektronskim putem. Na osnovu odredaba citiranih propisa, uz zahtev za izdavanje upotrebne dozvole prilažu se:
- projekat za izvođenje sa potvrdom i overom investitora, lica koje vrši stručni nadzor i izvođača radova da je izvedeno stanje jednako projektovanom, ako u toku građenja nije odstupljeno od projekta za izvođenje i ako je projekat izvedenog objekta izrađen u skladu sa pravilnikom kojim se uređuje sadržina tehničke dokumentacije;
- izveštaj komisije za tehnički pregled, kojim se utvrđuje da je objekat podoban za upotrebu, sa predlogom za izdavanje upotrebne dozvole;
- dokaz o plaćanju propisanih taksi, odnosno naknada i naknade za Centralnu evidenciju, uključujući i naknadu za podnetu prijavu završetka temelja i završetka objekta u konstruktivnom smislu, ako su te prijave podnošene za objekat za koji se traži upotrebna dozvola;
- sertifikat o energetskim svojstvima objekta, ako je za objekat propisana obaveza pribavljanja sertifikata o energetskim svojstvima;
- elaborat geodetskih radova za izvedeni objekat i posebne delove objekta;
- elaborat geodetskih radova za podzemne instalacije.
Za objekte kategorije „A“ ne postoji obaveza prilaganja sertifikata o energetskim svojstvima objekta, kao ni izveštaja komisije za tehnički pregled (saglasno članu 5. stav 1. Pravilnika o objektima na koje se ne primenjuju pojedine odredbe Zakona o planiranju i izgradnji), dok ostali propisani dokazi moraju biti priloženi. Umesto izveštaja o tehničkom pregledu, za objekte kategorije „A“, uz zahtev za upotrebnu dozvolu investitor dostavlja potvrdu izdatu od strane lica koje ispunjava uslove propisane Zakonom za odgovornog projektanta, odnosno odgovornog izvođača radova za tu vrstu objekata, o tome da je:
- izgradnja objekta završena i objekat izveden u skladu sa tehničkom dokumentacijom na osnovu koje je izdata građevinska dozvola;
- objekat priključen ili je podoban da bude priključen na infrastrukturnu mrežu, za priključke koji su predviđeni građevinskom dozvolom.
Uz zahtev za izdavanje upotrebne dozvole investitor ni u kom slučaju ne prilaže izvod iz katastra nepokretnosti (kopiju plana).
Nakon izdavanja upotrebne dozvole, u roku od pet radnih dana po njenoj pravnosnažnosti, nadležni organ po službenoj dužnosti dostavlja organu nadležnom za poslove državnog premera i katastra upotrebnu dozvolu, elaborat geodetskih radova za izvedeni objekat i posebne delove objekta, kao i elaborat geodetskih radova za podzemne instalacije. Na osnovu te dokumentacije, organ nadležan za poslove državnog premera i katastra donosi rešenje o kućnom broju i vrši upis prava svojine na objektu, odnosno posebnim delovima objekta, i o tome obaveštava investitora i nadležni organ uprave u roku od sedam dana od dostavljanja upotrebne dozvole, a u roku od 30 dana vrši odgovarajući upis u katastar vodova.
Iz Vašeg pitanja se ne može zaključiti da li želite da podnesete zahtev za izdavanje upotrebne dozvole za predmetni objekat radi ispunjenja zakonskih uslova za otpočinjanje korišćenja objekta (u smislu člana 158. stav 1. Zakona o planiranju i izgradnji) ili iz nekog drugog razloga.
Ne ulazeći u analizu načina na koji je Služba za katastar nepokretnosti izvršila upis objekta u svoju evidenciju bez prethodno izdate upotrebne dozvole, konstatujemo da u konkretnom slučaju nije neophodno pribaviti upotrebnu dozvolu radi evidentiranja predmetnog objekta u katastar nepokretnosti i upisa prava svojine na njemu, jer je to, kako je konstatovano u Vašem pitanju, već učinjeno. U tom smislu, upućujemo Vas na sledeće odredbe Zakona o državnom premeru i katastru („Službeni glasnik Republike Srbije“ broj 72/09, 18/10, 65/13 15/15 i 96/15):
Član 60.
Svojina i druga stvarna prava na nepokretnostima stiču se, prenose i ograničavaju upisom u katastar nepokretnosti (konstitutivnost upisa), a prestaju brisanjem upisa.
U slučajevima određenim zakonom, svojina i druga stvarna prava na nepokretnostima mogu se steći i pre upisa u katastar nepokretnosti, a upisom proizvode pravno dejstvo prema trećim licima (deklarativnost upisa).
U katastar nepokretnosti mogu se upisati i određena obligaciona prava koja se od trenutka upisa mogu suprotstaviti trećim licima.
Načelo pouzdanja
Član 63.
Podaci o nepokretnostima upisani u katastar nepokretnosti su istiniti i pouzdani i niko ne može snositi štetne posledice zbog tog pouzdanja.
Članom 97. stav 10. Zakona o planiranju i izgradnji propisano je da investitor koji uklanja postojeći objekat koji je izgrađen u skladu sa zakonom, u cilju izgradnje novog objekta na istoj lokaciji, plaća doprinos za uređivanje građevinskog zemljišta samo za razliku u broju kvadrata korisne površine između objekta koji planira da izgradi i objekta koji se uklanja.
Izgradnja objekta propisana je članom 2. tačka 30. Zakona o planiranju i izgradnji kao skup radnji koji obuhvata: prethodne radove, izradu i kontrolu tehničke dokumentacije, pripremne radove za građenje, građenje objekta i stručni nadzor u toku građenja objekta. Članom 2. tačka 28. Zakona pripremni radovi definisani su kao radovi koji prethode građenju objekta i, između ostalog, obuhvataju rušenje postojećih objekata na parceli.
Izgradnja objekata se, u skladu sa odredbama člana 133. i 134. Zakona o planiranju i izgradnji, vrši na osnovu građevinske dozvole, koja se izdaje u postupku objedinjene procedure, saglasno članu 8. stav 1. Zakona.
Članom 168. Zakona o planiranju i izgradnji propisan je postupak za uklanjanje objekta (odnosno njegovog dela) na osnovu dozvole o uklanjanju objekta.
Imajući u vidu citirane odredbe Zakona o planiranju i izgradnji, mišljenja smo da investitor ima pravo da plati doprinos za uređivanje građevinskog zemljišta samo za razliku u broju kvadrata korisne površine između objekta koji planira da izgradi i objekta koji se uklanja, isključivo ukoliko se rušenje postojećeg objekta sprovodi u cilju izgradnje novog objekta na istoj lokaciji, na osnovu izdate građevinske dozvole (u postupku objedinjene procedure).
Nadležni organ, odnosno imalac javnih ovlašćenja može na zahtev i o trošku zainteresovanog lica, tom licu izdati u papirnom obliku prepis dokumenta koji je u okviru objedinjene procedure izdao u elektronskoj formi, ali se takav prepis ne može dalje koristiti u objedinjenoj proceduri.
U skladu sa čl.63. st.8. Zakona o planiranju i izgradnji, organ koji je potvrdio urbanistički projekat dužan je da u roku od pet dana od dana potvrđivanja projekta, taj projekat objavi na svojoj internet stranici.
U skladu sa čl.172. st.1. Zakona o planiranju i izgradnji, nadzor nad izvršavanjem odredaba ovog zakona i propisa donetih na osnovu ovog zakona, vrši Ministarstvo građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture.
Potrebno je vršiti izradu elaborata zaštite od požara u konkretnom slučaju, s obzirom na to da je reč o rekonstrukciji objekta iz čl.33. Zakona o zaštite od požara (ovde).
Za objekte za koje je zakonom kojim se uređuje zaštita od požara propisana m era obavezne zaštite od požara (čl.33.i 34. Zakona o zaštiti od požara), sastavni deo projekta za građevinsku dozvolu, odnosno idejnog projekta jeste i elaborat o zaštiti od požara, u skladu sa čl.118. Zakona o planiranju i izgradnji.
U skladu sa čl. 33.tač.15) Zaštite od požara, područne jedinice organa državne uprave u čijoj je nadležnosti zaštita od požara daju saglasnost na tehničku dokumentaciju u pogledu mera zaštite od požara, za izgradnju, rekonstrukciju i dogradnju hidroelektrana i hidroelektrana sa pripadajućom branom snage do 10 MW, termoelektrana snage do 10 MW i termoelektrana-toplana električne snage do 10 MW i dalekovoda i trafostanica napona do 110 kV.
Članom 158. stav 3. Zakona o planiranju i izgradnji propisano je da se uz zahtev za izdavanje upotrebne dozvole, između ostalog, prilaže i izveštaj komisije za tehnički pregled kojim se utvrđuje da je objekat podoban za upotrebu, sa predlogom da se može izdati upotrebna dozvola. Članom 4. Pravilnika o sadržini i načinu vršenja tehničkog pregleda... („Službeni glasnik Republike Srbije“ broj 27/15 i 29/16) propisano je da tehnički pregled obuhvata proveru potpunosti tehničke i druge dokumentacije za izgradnju objekta, odnosno za izvođenje radova i kontrolu usklađenosti izvedenih radova sa građevinskom dozvolom, tehničkom dokumentacijom na osnovu koje se objekat gradio, kao i sa tehničkim propisima i standardima koji se odnose na pojedine vrste radova, odnosno materijala, opreme i instalacija. Članom 5. Pravilnika regulisano je da se proverom potpunosti tehničke i druge dokumentacije utvrđuje da li su investitor i izvođač radova, pre i u toku građenja, obezbedili i uredno vodili svu potrebnu dokumentaciju, pri čemu se potrebnom dokumentacijom, bez koje se ne može izvršiti tehnički pregled, između ostalog smatraju pojedinačni sertifikati kojima se dokazuje kvalitet ugrađenog materijala i opreme.
Članom 4. Zakona o tehničkim zahtevima za proizvode i ocenjivanju usaglašenosti (“Službeni glasnik Republike Srbije” broj 36/09) propisano je da se tehnički zahtevi za pojedinačni proizvod, odnosno grupe proizvoda propisuju tehničkim propisom neposredno, navođenjem tih zahteva u tekstu propisa ili posredno, pozivanjem tehničkog propisa na srpski standard, odnosno tehničku specifikaciju. Članom 5. istog Zakona regulisano je da je tehnički propis svaki propis, kojim se, za pojedinačni proizvod, odnosno grupe proizvoda uređuju, između ostalog, tehnički zahtevi koje mora da ispunjava proizvod koji se isporučuje, kao i postupci ocenjivanja usaglašenosti. Članom 6. Zakona o tehničkim zahtevima za proizvode i ocenjivanju usaglašenosti propisano je da tehnički propis priprema i donosi ministarstvo u okviru svog delokruga, dok je u članu 10. Zakona definisano da se tehničkim propisom utvrđuje način ocenjivanja usaglašenosti koji može da obuhvati primenu jednog postupka, nekoliko postupaka ili kombinaciju različitih postupaka ocenjivanja usaglašenosti.
Članom 26. Uredbe o načinu sprovođenja ocenjivanja usaglašenosti, sadržaju isprave o usaglašenosti, kao i obliku, izgledu i sadržaju znaka usaglašenosti (“Službeni glasnik Republike Srbije” broj 98/09) propisano je da je sertifikat je isprava kojom imenovano telo ili nadležni organ potvrđuje da je proizvod usaglašen sa zahtevima tehničkog propisa. U stavu 2. tačka 9. istog člana je propisano je da sertifikat sadrži rok važenja, ako je to primenljivo.
Članom 201. stav 2. Zakona o planiranju i izgradnji propisano je da Vlada Republike Srbije bliže uređuje tehničke propise o kvalitetu građevinskih proizvoda.
Imajući u vidu napred navedeno, trebalo bi utvrditi da li u konkretnom slučaju postoji sertifikat kojim je konstatovana ispunjenost tehničkih zahteva utvrđena tehničkim propisom za konkretnu oblast. Ukoliko takav sertifikat postoji, on je i dalje validan pod uslovom da njegova važnost nije ograničena rokom, odnosno ukoliko nije istekao rok važnosti sertifikata. U suprotnom, trebalo bi sprovesti postupak ocenjivanja usaglašenosti proizvoda, odnosno grupe proizvoda, u skladu sa odredbama tehničkog propisa koji reguliše predmetnu materiju.
Članom 102. Zakona o planiranju i izgradnji regulisano je pretvaranje prava korišćenja u pravo svojine na građevinskom zemljištu bez naknade. U stavu 3. navedenog člana propisano je da se pravo svojine na katastarskoj parceli upisuje u korist lica koje je upisano kao vlasnik objekta, odnosno objekata koji se nalaze na toj parceli, odnosno u vlasništvu lica koje je upisano kao nosilac prava korišćenja na katastarskoj parceli na neizgrađenom građevinskom zemljištu, osim za lica iz člana 102. stav 9. Zakona. Članom 102. stav 9. Zakona o planiranju i izgradnji obuhvaćena su sledeća lica:
- lica, nosioce prava korišćenja na građevinskom zemljištu, koja su bila ili jesu privredna društva i druga pravna lica na koja su se primenjivale odredbe zakona kojima se uređuje privatizacija, stečajni i izvršni postupak, kao i njihove pravne sledbenike;
- lica nosioce prava korišćenja na neizgrađenom građevinskom zemljištu u državnoj svojini koje je stečeno radi izgradnje u skladu sa ranije važećim zakonima kojima je bilo uređeno građevinsko zemljište do 13. maja 2013. godine, ili na osnovu odluke nadležnog organa;
- lica, nosioce prava korišćenja na građevinskom zemljištu, čiji je položaj određen zakonom kojim se uređuje sport, kao i udruženja;
- društvena preduzeća, nosioce prava korišćenja na građevinskom zemljištu;
- lica, nosioce prava korišćenja na građevinskom zemljištu, na koja se primenjuju odredbe propisa Republike Srbije i bilateralnih međunarodnih ugovora kojima se uređuje sprovođenje Aneksa g Sporazuma o pitanjima sukcesije ("Službeni list SRJ - Međunarodni ugovori", broj 6/02).
Ukoliko ste u katastru nepokretnosti evidentirani kao vlasnik postojećeg objekta, odnosno nosilac prava korišćenja na predmetnoj parceli, stekli ste pravo svojine na zemljištu po samom Zakonu, bez naknade. Ukoliko ste obuhvaćeni krugom lica koji je definisan članom 102. stav 9. Zakona o planiranju i izgradnji, na Vas se primenjuju odredbe Zakona o pretvaranju prava korišćenja u pravo svojine na građevinskom zemljištu uz naknadu (“Službeni glasnik Republike Srbije” broj 64/15). Tekst Zakona možete pronaći ovde.
Ukoliko u katastru nepokretnosti niste evidentirani kao vlasnik postojećeg objekta, niti kao nosilac prava korišćenja na predmetnoj parceli, primenjuju se opšte odredbe o otuđenju građevinskog zemljišta u javnoj svojini, što je predmet regulisanja člana 99. i 100. Zakona o planiranju i izgradnji. U tom slučaju, otuđenje neizgrađenog građevinskog zemljišta u javnoj svojini sprovodi se javnim nadmetanjem ili prikupljanjem ponuda javnim oglasom, po tržišnim uslovima, u skladu sa Zakonom.
Članom 126. stav 1. Zakona o planiranju i izgradnji propisano je da tehničku dokumentaciju za izgradnju objekata može da izrađuje privredno društvo, odnosno drugo pravno lice, odnosno preduzetnik koji su upisani u registar privrednih subjekata. Članom 129. stav 2. Zakona propisano je da tehničku kontrolu projekta za građevinsku dozvolu može da vrši privredno društvo, odnosno drugo pravno lice i preduzetnik koji ispunjavaju uslove za izradu tehničke dokumentacije propisane zakonom i koje odredi investitor.
Iz citiranih odredaba Zakona o planiranju i izgradnji, nedvosmisleno proizlazi da nosilac izrade tehničke dokumentacije, kao i tehničke kontrole projekta za građevinsku dozvolu može biti privredno društvo, drugo pravno lice ili preduzetnik, ali ne i fizičko lice – odgovorni projektant.
Članom 129. stav 3. Zakona o planiranju i izgradnji propisano je da tehničku kontrolu projekta za građevinsku dozvolu ne može da vrši odgovorni projektant koji je izradio taj projekat, odnosno koji je zaposlen u privrednom društvu koje je izradilo taj projekat ili preduzeću koje je investitor.
Imajući u vidu citirane odredbe Zakona o planiranju i izgradnji, mišljenja smo da bi tehničku kontrolu projekta za građevinsku dozvolu moglo da vrši privredno društvo ili drugo pravno lice čije odgovorno lice je glavni projektant projekta za građevinsku dozvolu (a ujedno i odgovorni projektant projekta arhitekture i projekta konstrukcije), pod uslovom da poslove tehničke kontrole vrše odgovorni projektanti koji nisu učestvovali u uzradi projekta za građevinsku dozvolu. Pritom, iako u Zakonu nije eksplicitno navedeno, smatramo da jedno privredno društvo ili drugo pravno lice ne može istovremeno biti nosilac izrade projekta za građevinsku dozvolu i tehničke kontrole tog projekta, bez obzira na to kom odgovornom projektantu bi bilo povereno vršenje tehničke kontrole projekta (ili dela projekta).
Kada je reč o vršenju tehničke kontrole projekta za građevinsku dozvolu od strane odgovornog projektanta koji je izradio elaborat energetske efikasnosti, mišljenja smo da takvo postupanje ne bi bilo u skladu sa odredbama Zakona o planiranju i izgradnji, imajući u vidu da je članom 129. stav 3. Zakona propisano da da tehničku kontrolu projekta za građevinsku dozvolu ne može da vrši odgovorni projektant koji je izradio taj projekat, bez preciziranja o kom delu projekta je reč (a imajući u vidu odredbe člana 2. tačka 20. Pravilnika o energetskoj efikasnosti zgrada, kojima je regulisano da je elaborat energetske efikasnosti sastavni deo tehničke dokumentacije koja se prilaže uz zahtev za izdavanje građevinske dozvole).