Oblast: Sva pitanja
Na ovoj stranici možete pronaći odgovore na neka od do sada postavljenih pitanja u vezi sa odredbama Zakona o planiranju i izgradnji. Pitanja i odgovori su sistematizovani prema redosledu podnaslova iz Zakona. Omogućeno je i vršenje pretrage pitanja i odgovora po ključnim rečima. Ukoliko ne nađete odgovor koji ste tražili, možete nam poslati vaše pitanje preko stranice za postavljanje pitanja.
Pitanja i odgovore po oblastima u PDF formatu možete preuzeti na sledećoj stranici: PDF-ovi po oblastima.
Obaveza dostavljanja akta ministarstva nadležnog za poslove finansija o uvođenju u posed nepokretnosti, prilikom prijave radova, propisana je samo za linijske infrastrukturne objekte kada je rešenje o građevinskoj dozvoli izdato na osnovu konačnog rešenja o eksproprijaciji.
U skladu sa odredbama člana 29. Zakona o eksproprijaciji, postupak po predlogu za eksproprijaciju sprovodi i rešenje donosi služba opštinske uprave nadležne za imovinsko - pravne poslove opštine na čijoj se teritoriji nalazi nepokretnost predložena za eksproprijaciju. Članom 31. Zakona propisano je da rešenje kojim se usvaja predlog za eksproprijaciju, između ostalog, sadrži i obavezu korisnika eksproprijacije da u roku od 15 dana od dana pravosnažnosti rešenja o eksproprijaciji opštinskoj upravi podnese pismenu ponudu o obliku i visini naknade za eksproprisanu nepokretnost.
Sporazumom o naknadi za eksproprisanu nepokretnost zaključuju opštinska uprava i korisnik eksproprijacije, a ukoliko sporazum ne bude postignut, spisi predmeta eksproprijacije dostavljaju se mesno nadležnom opštinskom sudu radi donošenja odluke o određivanju naknade.
Prema članu 34. Zakona o eksproprijaciji, korisnik eksproprijacije stiče pravo da stupi u posed eksproprisane nepokretnosti danom pravosnažnosti odluke o naknadi, odnosno danom zaključenja sporazuma o naknadi za eksproprisanu nepokretnost, ako Zakonom nije drukčije određeno. Izuzetak od navedenog pravila predviđen je u članu 35. stav 4. Zakona o eksproprijaciji, gde je propisano da, ukoliko se nepokretnost ekspropriše za izgradnju linijskih infrastrukturnih objekata, na zahtev korisnika eksproprijacije izvršiće se predaja te nepokretnosti radi privođenja nameni na osnovu konačnog rešenja o eksproprijaciji, pod uslovom da korisnik eksproprijacije dokaže da je utvrdio potrebne elemente za određivanje visine naknade za eksproprisani objekat.
Članom 69. Zakona o eksproprijaciji propisano je da opštinska uprava vodi evidenciju o eksproprijaciji nepokretnosti za teritoriju opštine, pri čemu je u obavezi da zbirne podatke evidencije, za svaka tri meseca, dostavlja ministarstvu nadležnom za poslove finansija.
Imajući u vidu sve citirane odredbe Zakona o eksproprijaciji, Ministarstvo finansija, na osnovu zbirnih podataka evidencije o eksproprijaciji nepokretnosti, izdaje odgovoarajući akt o uvođenju u posed nepokretnosti.
U skladu sa čl. 131 (s3) (Samostalni članovi Zakona o dopunama i izmenama Zakona o planiranju i izgradnji), započeti postupci za rešavanje zahteva za izdavanje odobrenja za izgradnju, lokacijske dozvole, građevinske dozvole, upotrebne dozvole i drugih zahteva za rešavanje o pojedinačnim pravima i obavezama, podnetih do dana stupanja na snagu ovog zakona, okončaće se po propisima po kojima su započeti.
Svaki nov postupak sprovodi se prema odredbama novog zakona.
Prema tome, nije potrebno pribavljati saglasnost na projekat za građevinsku dozvolu u konkretnom slučaju, s obzirom na to da Zakon o izmenama i dopunama Zakona o planiranju i izgradnji iz decembra 2014. godine ne predviđa pribavljanje ove saglasnosti.
Da, preduzeće koje je izradilo projekat za građevinsku dozvolu može da izvodi radove na građenju tog objekta, s tim što mora da ispunjava uslove za obavljanje te delatnosti propisane ovim zakonom.
Čl. 150, 151. i 152. Zakona o planiranju i izgradnji uređeni su uslovi za građenje objekta, odnosno obaveze izvođača radova i odgovornog izvođača radova.
U skladu sa čl.150. Zakona o planiranju i izgradnji, građenje objekata, odnosno izvođenje radova može da vrši privredno društvo, odnosno drugo pravno lice ili preduzetnik.
Građenje objekta, odnosno izvođenje radova iz člana 133. stav 2. ovog zakona može da vrši privredno društvo, odnosno drugo pravno lice koje je upisano u odgovarajući registar za građenje te vrste objekata, odnosno za izvođenje te vrste radova, koje ima zaposlena lica sa licencom za odgovornog izvođača radova i odgovarajuće stručne rezultate.
Svi zahtevi se počev od 1.1.2016. godine (stupanjem na snagu Pravilnika o postupku sprovođenja objedinjene procedure elektronskim putem) podnose nadležnim organima za izdavanje određenih dozvola elektronski kroz Centralni informacioni sistem. Sve potrebne informacije i uputstva za korišćenje portala za elektronsko podnošenje zahteva možete pronaći na sajtu www.gradjevinskedozvole.rs, u odeljku „E-procedura“. Korisničko uputstvo za podnosioca zahteva možete pronaći klikom ovde.
Elektronski zahtev može da podnese fizičko lice, odnosno investitor. Podnosilac zahteva mora imati kvalifikovani elektronski sertifikat za elektronsko potpisivanje zahteva, odnosno dokumentacije. Potrebno je podneti zahtev elektronskim putem, a svu dokumentaciju podnosilac zahteva dostavlja u objedinjenoj proceduri u formi elektronskog dokumenta, u .pdf formatu, potpisanom kvalifikovanim elektronskim potpisom.
Podatke u zahtevu u elektronskom sistemu izdavanja građevinske dozvole može unositi i lice koje nije punomoćnik, međutim ukoliko se zahtev podnosi preko punomoćnika (shodno članu 3. Pravilnika o postupku sprovođenja objedinjene procedure elektronskim putem) onda se moraju naznačiti traženi lični podaci punomoćnika, a ne onog koji samo popunjava podatke u Centralnom informacionom sistemu. Stoga, ukoliko na pitanje: da li se prijava podnosi “u svoje ime” ili “preko punomoćnika”, izaberete “punomoćnika” – u tom slučaju punomoćnik može biti samo fizičko lice (advokat, zaposleni u firmi, zakonski zastupnik pravnog lica, projektant i slično) tako da za punomoćnika uvek treba unositi lične podatke. Samo pravno lice ima sedište (adresa koja je registrovano u Agenciji za privredne registre), a adresa punomoćnika je uvek adresa njegovog prebivališta upisana u ličnoj karti ili adresa njegovog boravišta i tu adresu treba uneti u prijavu.
Uz zahtev se prilaže skenirana kopija (digitalizovani primerak) punomoćja, koja ne mora biti overena od strane organa koji je po zakonu nadležan za overu, s tim što nadležni organ može naknadno tražiti da mu se dostavi overeno punomoćje, ako posumnja u njegovu istinitost. Dovoljno je da podnosilac zahteva kvalifikovanim elektronskim potpisom potpiše punomoćje koje prilaže kroz Centralni informacioni sistem.
Shodno odredbama stava 7. člana 3. zaposleni ili bilo koje drugo lice može podnositi zahteve u objedinjoj proceduri u ime nekog drugog, bilo pravnog ili fizičkog lica, ali je dužno da priloži punomoćje dato od strane zakonskog zastupnika organizacije, odnosno direktora ili od strane fizičkog lica koji se nalazi u ulozi investitora.
Što se tiče taksi, Centralni informacioni sistem automatski generiše broj računa, poziv na broj i iznos naknade koja se plaća za Centralnu evidenciju objedinjenih procedura. Obrazac uplatnice koji generiše sistem možete odštampati i iskoristiti u cilju plaćanja naknade u banci ili pošti.
Kada je reč o administrativnoj taksi koja se plaća za podnošenje zahteva, ne postoji jedinstveni iznos, kao ni broj računa niti poziv na broj. Zbog toga je neophodno u svakom konkretnom slučaju obratiti se nadležnom organu radi dobijanja informacije o tome.
Potrebno je izraditi idejno rešenje za svaki deo elektronske komunikacione mreže u konkretnom slučaju, s obzirom na to da delovi mreže nisu povezani, odnosno da se izgradnja delova vrši na katastarskim parcelama koje nisu susedne.
Lokacijski uslovi, za čije ishodovanje se vrši izrada idejnog rešenja, se mogu izdati za više katastarskih parcela, ali samo u slučaju kada je reč o susednim parcelama, pri čemu se spajanje tih parcela mora izvršiti pre izdavanja upotrebne dozvole, u skladu sa čl.53a Zakona o planiranju i izgradnji.
Nadležni organ ne može prihvatiti skeniranu tehničku dokumentaciju koja je izrađena i potpisana (overena pečatom i potpisom u skladu sa PTD) nakon stupanja Pravilnika o postupku sprovođenja objedinjene procedure elektronskim putem, odnosno nakon 1. januara 2016. godine.
Ukoliko je tehnička dokumentacija izrađena i potpisana (overena pečatom i potpisom u skladu sa PTD) pre stupanja na snagu ovog pravilnika, a podnosilac zahteva nije u mogućnosti da tu tehničku dokumentaciju dostavi (i) u formatu.dwg ili .dwf (.dwfx), podnosilac zahteva, odnosno prijave, može do 1. januara 2018. godine da tu dokumentaciju dostavi u .pdf formatu (tako što se dokumentacija skenira, a potom je pri podnošenju zahteva elektronski potpisuje podnosilac zahteva) uz obavezu dostavljanja orginalne tehničke dokumentacije i u papirnoj formi. Ovo se odnosi na tehničku dokumentaciju koju investitor poseduje samo u formatu .pdf ili papirnoj formi, a koja nije prethodno predavana nadležnom organu u nekom od postupaka.
Shodno čl.57.st.4. Pravilnika o postupku sprovođenja objedinjene procedure elektronskim putem, izuzetno od člana 3. stav 3. ovog pravilnika, ako je tehnička dokumentacija izrađena pre stupanja na snagu ovog pravilnika, a podnosilac zahteva nije u mogućnosti da tu tehničku dokumentaciju dostavi i u dwg ili dwf formatu, podnosilac zahteva, odnosno prijave, može do 1. januara 2018. godine da tu dokumentaciju dostavi u papirnoj formi.
Shodno Uputstvu o formatima elektronskih dokumenata i njihovim dostavljanjem kroz CEOP (ovde):
DOSTAVLjANjE TEHNIČKE DOKUMENTACIJE U PAPIRNOJ FORMI
Izuzetno, samo u slučajevima i u roku prema stavu 4. člana 57. Pravilnika kojim se uređuje elektronsko sprovođenje objedinjene procedure, ako je tehnička dokumentacija izrađena i potpisana (overena pečatom i potpisom u skladu sa PTD) pre stupanja na snagu ovog pravilnika, a podnosilac zahteva nije u mogućnosti da tu tehničku dokumentaciju dostavi (i) u formatu.dwg ili .dwf (.dwfx), podnosilac zahteva, odnosno prijave, može do 1. januara 2018. godine da tu dokumentaciju dostavi u .pdf formatu (tako što se dokumentacija skenira, a potom je pri podnošenju zahteva elektronski potpisuje podnosilac zahteva) uz obavezu dostavljanja orginalne tehničke dokumentacije i u papirnoj formi. Ovo se odnosi na tehničku dokumentaciju koju investitor poseduje samo u formatu .pdf ili papirnoj formi, a koja nije prethodno predavana nadležnom organu u nekom od postupaka.
Ukoliko je dokumentacija iz prethodnog stava već u posedu nadležnog organa, odnosno arhive, nije potrebno ponovo je dostavljati tom organu u papirnoj formi, već je dovoljno samo na nju referisati u dokumentaciji koja se prilaže uz zahtev, na primer:
- ako je prema ranijim propisima građevinska dozvola dobijena na osnovu glavnog projekta, na osnovu koga je vršeno i izvođenje radova, a koji se, u skladu sa Pravilnikom PTD prihvata kao projekat za izvođenje, nije potrebno dostavljati ga ponovo u papirnoj formi, već samo elektronski potpisanu skeniranu kopiju u .pdf formatu, uz odgovarajuću izjavu da nije došlo do odstupanja u toku izvođenja, u skladu sa PTD,
- ako projekat sadrži i prikaz postojećeg stanja koje je utvrđeno na osnovu arhivskog projekta, taj arhivski projekat nije potrebno dostavljati u papirnoj formi, već je dovoljno na njega samo referisati u idejnom projektu koji se dostavlja, elektronski potpisan, u nekom od propisanih formata (.pdf, .dwg ili .dwf (.dwfx)) u skladu sa ovim uputstvom.
U slučaju da nadležni organ ne postupa u skladu sa odredbama ovog upustva, koje je donelo Ministarstvo građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture, potrebno je da se obratite ovom ministarstvu, koje vrši nadzor nad primenom odredbi Zakona o planiranju i izgradnji i podzakonskih akata donetih na osnovu ovog zakona, u skladu sa čl.172. Zakona.
Potrebno je izvršiti promenu namene objekta.
Promena namene objekta bez izvođenja građevinskih radova, odnosno promena namene uz izvođenje građevinskih radova vrši se na osnovu rešenja kojim se odobrava izvođenje tih radova, odnosno promena namene objekta, koje izdaje organ nadležan za izdavanje građevinske dozvole, u skladu sa čl.145.st.1. Zakona o planiranju i izgradnji.
Podnošenje zahteva za izdavanje rešenja kojim se odobrava promena namene objekta vrši se u skladu sa čl.28. Pravilnika o postupku sprovođenja objedinjene procedure elektronskim putem, koji možete pronaći ovde.
Uz zahtev za izdavanje rešenja o odobrenju izvođenja radova, odnosno promene namene prilaže se idejni projekat izrađen u skladu sa Pravilnikom o sadržini, načinu i postupku izrade i načinu vršenja kontrole tehničke dokumentacije prema klasi i nameni objekata, koji možete pronaći ovde.
Podnošenje zahteva za izdavanje lokacijskih uslova vrši se u skladu sa čl.6. Pravilnika o postupku sprovođenja objedinjene procedure elektronskim putem, koji možete pronaći ovde.
Lokacijskim uslovima može se predvideti i fazna, odnosno etapna izgradnja, u skladu sa čl.53a st.7. Zakona o planiranju i izgradnji.
Uslovi građenja objekta određeni su pravilima građenja u planskom dokumentu. Organu nadležnom za izdavanje građevinske dozvole možete podneti zahtev za izdavanje informacije o lokaciji koja sadrži podatke i mogućnostima i ograničenjima gradnje na određenoj kat. parceli u skladu sa važećim planskim dokumentom.
Zakon ne propisuje obavezno pribavljanje informacije o lokaciji. Informacija o lokaciji sadrži podatke o mogućnostima i ograničenjima gradnje na katastarskoj parceli, odnosno na više katastarskih parcela, na osnovu važećeg planskog dokumenta i može je pribaviti lice koje želi da sazna osnovne informacije o konkretnoj lokaciji, pre izdavanja lokacijskih uslova, odnosno izrade idejnog rešenja koje se podnosi uz zahtev za izdavanje lokacijskih uslova.
U skladu sa čl.6. ovog pravilnika, uz zahtev za izdavanje lokacijskih uslova prilaže se:
1) idejno rešenje, izrađeno u skladu sa pravilnikom kojim se uređuje sadržina tehničke dokumentacije;
2) dokaz o plaćenoj administrativnoj taksi za podnošenje zahteva i naknadi za Centralnu evidenciju.
Idejno rešenje se izrađuje za potrebe pribavljanja lokacijskih uslova. Sadržina idejnog rešenja propisana je čl.35-41. Pravilnika o sadržini, načinu i postupku izrade i načinu vršenja kontrole tehničke dokumentacije prema klasi i nameni objekata, koji možete pronaći ovde.
Idejno rešenje može da izrađuje privredno društvo, odnosno drugo pravno lice, odnosno preduzetnik koji su upisani u registar privrednih subjekata, u skladu sa čl.126. Zakona o planiranju i izgradnji.
- Idejno rešenje (IDR)
2.1. Glavna sveska idejnog rešenja
Član 35.
Glavnu svesku idejnog rešenja čini samo osnovni sadržaj iz Priloga 1 ovog pravilnika.
2.2. Sadržina idejnog rešenja
Član 36.
Idejno rešenje za zgrade obavezno sadrži deo arhitekture.
Idejno rešenje za inženjerske objekte sadrži one delove po oblastima koji su potrebni za izdavanje lokacijskih uslova, prema pravilima struke, na nivou koji je odgovarajući idejnom rešenju za zgrade.
Posebni sadržaji idejnog rešenja u vezi sa priključenjem na javni put, za objekte za koje se pribavljaju vodni uslovi, kao i za objekte sa zapaljivim i gorivim tečnostima, zapaljivim gasovima i eksplozivnim materijama za koje je propisana obaveza izdavanja odobrenja za bezbedno postavljanje u skladu sa zakonom kojim se uređuje zaštita od požara i eksplozija prikazani su u Prilozima 10 i 11 ovog pravilnika.
Član 37.
Opštu dokumentaciju idejnog rešenja čini samo obavezni sadržaj utvrđen članom 28. ovog pravilnika, iz Priloga 9 ovog pravilnika.
Član 38.
Tekstualna dokumentacija idejnog rešenja sadrži tehnički opis projektovanog objekta sa navođenjem potrebnih komunalnih kapaciteta.
U slučaju da je za potrebe planirane izgradnje potrebno uklanjanje postojećeg objekta na lokaciji, tehnički opis idejnog rešenja sadrži i opis postojećeg stanja.
Član 39.
Numerička dokumentacija idejnog rešenja sadrži prikaz površina objekta sa namenama i broj funkcionalnih jedinica.
Član 40.
Grafička dokumentacija idejnog rešenja za zgrade sadrži grafičke priloge u odgovarajućoj razmeri:
1) situacioni plan sa položajem objekta na lokaciji, prikazanim gabaritom, dimenzijama, karakterističnim visinskim kotama, udaljenosti od susednih parcela i susednih objekata (1:1000-1:200);
2) osnove, karakteristične preseke i izglede objekta (1:500-1:100).
Grafička dokumentacija idejnog rešenja za linijske infrastrukturne objekte sadrži grafičke priloge u odgovarajućoj razmeri:
1) situacioni plan i podužni profil trase, sa prikazom karakterističnih prelomnih tačaka trase (1:25000- 1:2500);
2) generalne dispozicije većih objekata;
3) karakteristične poprečni profile (1:100-1:25).
Grafički prilozi idejnog rešenja se, po pravilu, izrađuju u razmeri koja je navedena u zagradama, odnosno u drugoj prigodnoj razmeri koja omogućava pregledan prikaz, u zavisnosti od klase i namene objekta.
Grafički prilozi idejnog rešenja se izrađuju na geodetskoj podlozi, za koju nije neophodno pribavljati overu, a koja sadrži topografski prikaz terena, sa ucrtanim granicama parcela.
2.3. Elaborati i studije uz idejno rešenje
Član 41.
Uz idejno rešenje se ne prilažu elaborati i studije, osim za objekte za koje je potrebno izraditi hidrološku studiju na osnovu koje se pribavlja mišljenje Republičkog hidrometeorološkog zavoda, koje je sastavni deo vodnih uslova a koje nadležni organ pribavlja, u ime i za račun investitora, u objedinjenoj proceduri.
Glavni projektant određuje da li je u konkretnom slučaju potrebno izraditi elaborat protivpožarne zaštite uz idejni projekat.
U skladu sa čl.49. Pravilnika o sadržini, načinu i postupku izrade i načinu vršenja kontrole tehničke dokumentacije prema klasi i nameni objekata (ovde), u slučaju da su na objektu predviđeni radovi, kojima se utiče na osnovne zahteve za objekat, kao prilog idejnom projektu se izrađuju i odgovarajući elaborati i studije kojima se propisuju mere za ispunjenje tih osnovnih zahteva (npr. u slučaju energetske sanacije - kada je neophodna izrada elaborata energetske efikasnosti, u slučaju rekonstrukcije objekta kojom se utiče na osnovni zahtev "zaštita od požara" - kada je neophodna izrada elaborata zaštite od požara i dr.).
Članom 2. tačka 26. Zakona o planiranju i izgradnji propisano je da je linijski infrastrukturni objekat javni put, javna železnička infrastruktura, elektroenergetski vod, naftovod, produktovod, gasovod, objekat visinskog prevoza, linijska infrastruktura elektronskih komunikacija, vodovodna i kanalizaciona infrastruktura i sl, koji može biti nadzemni ili podzemni, čija izgradnja je predviđena odgovarajućim planskim dokumentom.
Članom 69. stav 1. Zakona o planiranju i izgradnji propisano je da se za građenje, odnosno postavljanje linijskih infrastrukturnih objekata (u koje spada i elektroenergetski vod), može formirati građevinska parcela koja odstupa od površine ili položaja predviđenih planskim dokumentom za tu zonu, pod uslovom da postoji pristup objektu, odnosno uređajima, radi održavanja i otklanjanja kvarova ili havarije. U tom slučaju. kao dokaz o rešenom pristupu javnoj saobraćajnoj površini priznaje se i ugovor o uspostavljanju prava službenosti prolaza sa vlasnikom poslužnog dobra, odnosno saglasnost vlasnika poslužnog dobra.
U članu 69. stav 3. Zakona propisano je da se za objekte iz stava 1. tog člana, koji se sastoje iz podzemnih i nadzemnih delova, građevinska parcela formira za nadzemne delove tih objekata (glavni objekat, ulazna i izlazna mesta, reviziona okna i sl.), dok se za podzemne delove tog objekta u trasi koridora ne formira posebna građevinska parcela.
Članom 69. stav 8. Zakona o planiranju i izgradnji propisano je da se, kao dokaz o rešenim imovinsko - pravnim odnosima na zemljištu, za objekte iz stava 1. i 2. može podneti i ugovor o ustanovljavanju prava službenosti, odnosno ugovor o zakupu zemljišta u privatnoj svojini sa vlasnikom zemljišta, zaključen u skladu sa posebnim propisima, kao i ugovor o uspostavljanju prava službenosti zaključen sa vlasnikom, odnosno korisnikom zemljišta koji je imalac javnih ovlašćenja, na period koji odredi vlasnik, odnosno korisnik zemljišta.
Članom 69. stav 10. i 11. Zakona propisano je da na zemljištu iznad podzemnih delova objekta iz stava 1. tog člana, investitor ima pravo prolaza ili preleta ispod, odnosno iznad zemljišta, uz obavezu sopstvenika, odnosno držaoca tog zemnjišta da ne ometa izgradnju, održavanje i upotrebu tog objekta. U navedenom slučaju, ne formira se građevinska parcela za predmetno zemljište, niti se dostavlja dokaz o rešenim imovinsko - pravnim odnosima u smislu Zakona.
Takođe, članom 16. stav 2. tačka 1. Pravilnika o postupku sprovođenja objedinjene procedure elektronskim putem propisano je da se uz zahtev za izdavanje građevinske dozvole nadležnom organu prilaže, između ostalog, dokaz o odgovarajućem pravu na zemljištu ili objektu u smislu Zakona, osim ako je to pravo upisano u javnoj knjizi ili je uspostavljeno zakonom, odnosno ako je Zakonom propisano da se taj dokaz ne dostavlja.
Shodno citiranim odredbama Zakona o planiranju i izgradnji i Pravilnika o postupku sprovođenja objedinjene procedure elektronskim putem, za podzemni elektroenergetski vod, ne dostavlja se dokaz o rešenim imovinsko - pravnim odnosima sa vlasnikom, odnosno korisnikom parcele. Kada je reč o nadzemnim delovima mernog mesta koje treba izgraditi, primenjuju se odredbe Zakona koje regulišu formiranje građevinske parcele, odnosno postoji obaveza rešavanja imovinsko – pravnih odnosa na neki od načina propisanih Zakonom, kao i prilaganja dokaza o tome uz zahtev za izdavanje građevinske dozvole.