Oblast: Sva pitanja
Na ovoj stranici možete pronaći odgovore na neka od do sada postavljenih pitanja u vezi sa odredbama Zakona o planiranju i izgradnji. Pitanja i odgovori su sistematizovani prema redosledu podnaslova iz Zakona. Omogućeno je i vršenje pretrage pitanja i odgovora po ključnim rečima. Ukoliko ne nađete odgovor koji ste tražili, možete nam poslati vaše pitanje preko stranice za postavljanje pitanja.
Pitanja i odgovore po oblastima u PDF formatu možete preuzeti na sledećoj stranici: PDF-ovi po oblastima.
Ne, objedinjenom procedurom nije obuhvaćen postupak uklanjanja objekta.
Uklanjanje objekta regulisano je članovim 167-171. Zakona o planiranju i izgradnji. U slučaju da je rušenje deo projekta pripremnih radova za izgradnju objekta, tada je sastavni deo projekta za građevinsku dozvolu, u skladu sa članom 26. Pravilnika o sadržini, načinu i postupku izrade i načinu vršenja kontrole tehničke dokumentacije prema klasi i nameni objekata. U tom slučaju, zahtev za izdavanje građevinske dozvole podnosi se kroz centralni informacioni sistem, a u skladu sa članom 16. Pravilnika o postupku sprovođenja objedinjene procedure elektronskim putem.
Shodno članu 140. Zakona, građevinska dozvola prestaje da važi ako se ne otpočne sa građenjem objekta, odnosno izvođenjem radova, u roku od dve godine od dana pravnosnažnosti rešenja kojim je izdata građevinska dozvola, dok je u stavu 3. propisano da građevinska dozvola prestaje da važi ako se u roku od pet godina od dana pravosnažnosti rešenja kojim je izdata građevinska dozvola, ne izda upotrebna dozvola, osim za objekte iz člana 133. ovog zakona, objekte komunalne infrastrukture koji se izvode fazno i porodične stambene zgrade koje investitor gradi radi rešavanja svojih stambenih potreba.
Za izvođenje radova na adaptaciji objekta nije potrebno pribavljati lokacijske uslove, u skladu sa čl.2. st.2. Uredbe o lokacijskim uslovima, koju možete pronaći ovde.
U skladu sa čl.2.tač.34) Zakona o planiranju i izgradnji, adaptacija jeste izvođenje građevinskih i drugih radova na postojećem objektu, kojima se: vrši promena organizacije prostora u objektu, vrši zamena uređaja, postrojenja, opreme i instalacija istog kapaciteta, a kojima se ne utiče na stabilnost i sigurnost objekta, ne menjaju konstruktivni elementi, ne menja spoljni izgled i ne utiče na bezbednost susednih objekata, saobraćaja, zaštite od požara i životne sredine.
U skladu sa čl.2.st.2. Uredbe o lokacijskim uslovima, lokacijski uslovi se ne izdaju za izvođenje radova na investicionom održavanju objekta i uklanjanju prepreka za osobe sa invaliditetom, radove kojima se ne menja spoljni izgled, ne povećava broj funkcionalnih jedinica i kapacitet instalacija, adaptaciju, sanaciju, građenje zidanih ograda, kao i u svim ostalim slučajevima izvođenja radova kojima se ne vrši priključenje na komunalnu infrastrukturu odnosno ne menjaju kapaciteti i funkcionalnost postojećih priključaka na infrastrukturnu mrežu, osim u slučajevima za koje je Zakonom, odnosno planskim dokumentom propisana obaveza pribavljanja uslova.
Uz idejni projekat za objekte iz čl.133. Zakona o planiranju i izgradnji se ne prilažu elaborati i studije.
Prema http://gradjevinskedozvole.rs/Files/00339/Uputstvo-Formati-elektronskih-dokumenata-i-njihovo-dostavljanje-u-CEOP-u-dopunjeno.pdf , Opštu, tekstualnu, numeričku i grafičku dokumentaciju projekata overavaju učesnici u izradi tog dela projekta, kako je to predviđeno u Pravilniku PTD.
Potrebno je navesti kategoriju kompletnog stambenog objekta sa nadograđenim delom, u skladu sa Pravilnikom o klasifikaciji objekata, koji možete pronaći ovde. To znači, da ukoliko je stambeni objekat bio kategorije A, i da je na primer sa dogradnjom prešao bruto razvijenu građevinsku površinu od 400m2 ili spratnost P+1+Pk (Ps) u skladu sa Pravilnikom o klasifikaciji objekata, sada nakon dogradnje kategorija objekta postala B.
Sadržina tehničke dokumentacije propisana je Pravilnikom o sadržini, načinu i postupku izrade i načinu vršenja kontrole tehničke dokumentacije prema klasi i nameni objekata, koji možete pronaći ovde.
U skladu sa čl.52. Pravilnika o sadržini, načinu i postupku izrade i načinu vršenja kontrole tehničke dokumentacije prema klasi i nameni objekata, projekat za građevinsku dozvolu, u zavisnosti od vrste i kategorije objekta, čine:
1) za objekte kategorije "A": projekat arhitekture sa izjavom odgovornog projektanta da objekat ima odgovarajuću nosivost i stabilnost;
2) za objekte kategorije "B": projekat arhitekture i projekat konstrukcije objekta, kao i tehnički opisi svih instalacija;
3) za objekte kategorije "V": projekat arhitekture i projekat konstrukcije, projekte instalacija kao i projekte svih oblasti koji su relevantni za predmetni objekat i ispunjenje bitnih zahteva za objekat;
4) za objekte kategorije "G": projekti odgovarajućih oblasti koji su relevantni za predmetni objekat.
Projekti, odnosno delovi projekta za građevinsku dozvolu, vezuju se jemstvenikom i overavaju pečatom i potpisom odgovornih projektanata.
Za izvođenje radova na investicionom održavanju potrebno je ishodovati rešenje o odobrenju izvođenja radova iz čl.145. Zakona, dok za tekuće održavanje nije potrebno pribavljati akt nadležnog organa za gradnju.
Podnošenje zahteva za izdavanje rešenja o odobrenju izvođenja radova na investicionom održavanju iz čl.145. Zakona vrši se kroz Centralni informacioni sistem, kome možete pristupiti ovde.
Posebni propisi na koje se odnosi čl.159. Zakona jesu zakon kojim se uređuje zaštita od požara, zakon kojim se uređuje zaštita životne sredine, itd.
Ne postoji pravni osnov za pretvaranje privremene građevinske dozvole u “stalnu” građevinsku dozvolu.
U slučaju objekata za koje je izdata privremena građevinska dozvola shodno čl. 4 st. 2 Zakona o ozakonjenju objekata (Sl. glasnik RS br. 96/2015) potrebno je da podnesete zahtev u redovnom postupku izdavanja upotrebne dozvole. Nakon pravosnažnosti rešenja o upotrebnoj dozvoli, vrši se upis prava svojine na tom objektu u javnoj evidenciji za upis prava na nepokretnostima kod RGZ SKN.
U skladu sa čl.4. st.2. Zakona o ozakonjenju, koji možete pronaći ovde:
Ovaj zakon se ne primenjuje na objekte za koje je, u skladu sa ranije važećim propisima izdata privremena građevinska dozvola. Vlasnik takvog objekata stiče pravo na upis prava svojine, pribavljanjem rešenja o upotrebnoj dozvoli, u smislu zakona kojim se uređuje izgradnja objekata. Nadležni organ za izdavanje upotrebne dozvole dužan je da izda rešenje o upotrebnoj dozvoli po zahtevu vlasnika takvog objekta. Izdata upotrebna dozvola je isprava podobna za upis u smislu zakona kojim se uređuje državni premer i katastar.
Ukoliko je u vašem slučaju reč o radovima iz čl.144. Zakona o planiranju i izgradnji, nije potrebno pribavljati akt nadležnog organa za gradnju.
Ukoliko je reč o radovima iz čl.145. Zakona, potrebno je pribaviti rešenje o odobrenju izvođenju radova iz čl.145. Zakona, u skladu sa čl.28. Pravilnika o postupku sprovođenja objedinjene procedure elektronskim putem, koji možete pronaći ovde.
Za građenje objekata u konkretnom slučaju potrebno je pribaviti lokacijske uslove, odnosno građevinsku dozvolu.
Podnošenje zahteva za izdavanje lokacijskih uslova vrši se u skladu sa čl.6. Pravilnika o postupku sprovođenja objedinjene procedure elektronskim putem, koji možete pronaći ovde.
Podnošenje zahteva za izdavanje rešenja o građevinskoj dozvoli vrši se u skladu sa čl.16. Pravilnika o postupku sprovođenja objedinjene procedure elektronskim putem, koji možete pronaći ovde.