Oblast: Sva pitanja
Na ovoj stranici možete pronaći odgovore na neka od do sada postavljenih pitanja u vezi sa odredbama Zakona o planiranju i izgradnji. Pitanja i odgovori su sistematizovani prema redosledu podnaslova iz Zakona. Omogućeno je i vršenje pretrage pitanja i odgovora po ključnim rečima. Ukoliko ne nađete odgovor koji ste tražili, možete nam poslati vaše pitanje preko stranice za postavljanje pitanja.
Pitanja i odgovore po oblastima u PDF formatu možete preuzeti na sledećoj stranici: PDF-ovi po oblastima.
Pravila građenja u planskom dokumentu definišu da li je dozvoljeno građenje ovakvih objekata na poljoprivrednom zemljištu, odnosno u kojim slučajevima građenja je potrebno izvršiti promenu namene poljoprivrednog u građevinsko zemljište.
Informacija o lokaciji, kao i lokacijski uslovi bi trebalo da sadrže podatke o mogućnostima i ograničenjima gradnje na određenoj kat. parceli u skladu sa važećim planskim dokumentom, odnosno da li je u konkretnom slučaju za izgradnju predmetnog objekta potrebno izvršiti promenu namene iz poljoprivrednog u građevinsko zemljište.
Potrebno je prvo pribaviti informaciju o lokaciji i utvrditi da li se predmetno zemljište nalazi u regulaciji postojeće saobraćajnice - javnog puta. Ukoliko se ispostavi da je to zemljišt u u okviru regulacije postojeće saobraćajnice, u tom slučaju parcela na kojoj se planira izgradnja objekta ima izlaz na javnu površinu, iako ta saobraćajnica nije imovinski rešena.
Ukoliko se parcela čiji je korisnik navedeno javno preduzeće nalazi van regulacije postojeće saobraćajnice, u tom slučaju je potrebno pred nadležnim organom titulara prava javne svojine na tom zemljištu pokrenuti postupak za uspostavljanje službenosti prolaza nakon čega je potrebno u teretnom listu Lista nepokretnosti za tu kat. parcelu kod nadležne službe RGZ izvršiti upis tereta – prava službensoti prolaza uspostavljenog u korist investitora izgradnje planiranog objekta.
: Članom 126. stav 1. Zakona o planiranju i izgradnji propisano je da tehničku dokumentaciju za izgradnju objekata može da izrađuje privredno društvo, odnosno drugo pravno lice, odnosno preduzetnik koji su upisani u registar privrednih subjekata. Članom 129. stav 2. Zakona propisano je da tehničku kontrolu projekta za građevinsku dozvolu može da vrši privredno društvo, odnosno drugo pravno lice i preduzetnik koji ispunjavaju uslove za izradu tehničke dokumentacije propisane zakonom i koje odredi investitor.
Iz citiranih odredaba Zakona o planiranju i izgradnji, nedvosmisleno proizlazi da nosilac izrade tehničke dokumentacije, kao i tehničke kontrole projekta za građevinsku dozvolu može biti privredno društvo, drugo pravno lice ili preduzetnik, ali ne i fizičko lice – odgovorni projektant.
Članom 129. stav 3. Zakona o planiranju i izgradnji propisano je da tehničku kontrolu projekta za građevinsku dozvolu ne može da vrši odgovorni projektant koji je izradio taj projekat, odnosno koji je zaposlen u privrednom društvu koje je izradilo taj projekat ili preduzeću koje je investitor.
Imajući u vidu citirane odredbe Zakona o planiranju i izgradnji, mišljenja smo da bi tehničku kontrolu projekta za građevinsku dozvolu mogao da vrši odgovorni projektant koji nije zaposlen u privrednom društvu (ili drugom pravnom licu) koje je nosilac izrade tehničke dokumentacije. Pritom, iako u Zakonu nije eksplicitno navedeno, smatramo da jedno privredno društvo ili drugo pravno lice ne može istovremeno biti nosilac izrade projekta za građevinsku dozvolu i tehničke kontrole tog projekta, bez obzira na to kom odgovornom projektantu bi bilo povereno vršenje tehničke kontrole projekta (ili dela projekta).
Za građenje pomoćnog objekta potrebno je podneti zahtev za izdavanje rešenja o odobrenju izvođenja radova iz člana 145. Zakona o planiranju i izgradnji, u skladu sa članom 28. Pravilnika o objedinjenoj proceduri elektronskim putem. Podnošenje zahteva podnosi se kroz Centralni informacioni sistem, a sva uputstva za korišćenje portala za elektronsko podnošenje zahteva za građenje nalaze se u okviru odeljka „E-procedura“.
Ukoliko se u konkretnom slučaju izvode radovi na zameni stolarije, a da se ne menja spoljni izgled objekta, kojima se obezbeđuje održavanje objekta na zadovoljavajućem nivou upotrebljivosti, reč je o radovima na tekućem održavanju objekta, za koje nije potrebno pribavljati akt nadležnog organa za gradnju.
U drugom slučaju, ukoliko se u konkretnom slučaju vrši promena stolarije, u cilju poboljšanja uslova korišćenja objekta u toku eksploatacije, reč je o radovima na investicionom održavanju objekta, koji se vrše na osnovu rešenja o odobrenju izvođenja radova iz čl.145. Zakona.
Zastakljivanje terase nije moguće vršiti bez pribavljanja akta nadležnog organa za gradnju.
Izvođenje radova na zastakljivanju terase vrši se na osnovu rešenja o odobrenju izvođenja radova iz čl.145. Zakona o planiranju i izgradnji.
Moguće je u konkretnom slučaju, ukoliko se vrši zastakljivanje terase i promena stolarije podneti jedan zahtev za izdavanje rešenja o odobrenju izvođenja radova iz čl.145. Zakona.
Podnošenje zahteva za izdavanje rešenja kojim se odobrava izvođenje radova iz čl.145. Zakona vrši se u skladu sa čl.28. Pravilnika o postupku sprovođenja objedinjene procedure elektronskim putem, koji možete pronaći ovde.
Za izvođenje radova iz čl.145. Zakona potrebno je pribaviti lokacijske uslove koji sadrže sve urbanističke, tehničke i druge uslove i podatke potrebne za izradu idejnog projekta, osim u slučajevima propisanim čl.2. st.2. Uredbe o lokacijskim uslovima, koju možete pronaći ovde.
U skladu sa čl.2.st.2. Uredbe o lokacijskim uslovima, lokacijski uslovi se ne izdaju za izvođenje radova na investicionom održavanju objekta i uklanjanju prepreka za osobe sa invaliditetom, radove kojima se ne menja spoljni izgled, ne povećava broj funkcionalnih jedinica i kapacitet instalacija, adaptaciju, sanaciju, građenje zidanih ograda, kao i u svim ostalim slučajevima izvođenja radova kojima se ne vrši priključenje na komunalnu infrastrukturu odnosno ne menjaju kapaciteti i funkcionalnost postojećih priključaka na infrastrukturnu mrežu, osim u slučajevima za koje je Zakonom, odnosno planskim dokumentom propisana obaveza pribavljanja uslova.
Podnošenje zahteva za izdavanje lokacijskih uslova vrši se u skladu sa čl.6. Pravilnika o postupku sprovođenja objedinjene procedure elektronskim putem, koji možete pronaći ovde.
Tumačeći odredbe čl.2.st.2. Uredbe o lokacijskim uslovima, za izvođenje radova na izgradnji česme potrebno je pribaviti lokacijske uslove, s obzirom na to da se u konkretnom slučaju vrši priključenje na komunalnu infrastrukturu odnosno menjaju kapaciteti i funkcionalnost postojećih priključaka na infrastrukturnu mrežu.
Za izvođenje radova na izgradnji česme potrebno je pribaviti rešenje o odobrenju izvođenja radova iz čl.145. Zakona.
Da, potrebno je uputiti investitora da pribavi lokacijske uslove, s obzirom na to da se u konkretnom slučaju vrši priključenje na komunalnu infrastrukturu, odnosno menjaju kapaciteti i funkcionalnost postojećih priključaka na infrastrukturnu mrežu, u skladu sa čl.2.st.2. Uredbe o lokacijskim uslovima.
Nadležni organ, odnosno imaoci javnih ovlašćenja određuju da li se u konkretnom slučaju menja kapacitet i funkcionalnost postojećih priključaka na infrastrukturnu mrežu, a ne projektant.
Uslovi građenja objekta određeni su pravilima građenja u planskom dokumentu.
Potrebno je da organu nadležnom za izdavane građevinske dozvole podnesete zahtev za izdavanje informacije o lokaciji koja sadrži podatke i mogućnostima i ograničenjima gradnje na određenoj kat. parceli u skladu sa važećim planskim dokumentom.
Iz pitanja se može zaključiti da je u konkretnom slučaju reč o građenju pomoćnog objekta, koje se vrši na osnovu rešenja o odobrenju izvođenja radova iz čl.145. Zakona.
Podnošenje zahteva za izdavanje rešenja kojim se odobrava izvođenje radova iz čl.145. Zakona vrši se u skladu sa čl.28. Pravilnika o postupku sprovođenja objedinjene procedure elektronskim putem, koji možete pronaći ovde.
Uslovi građenja objekta određeni su pravilima građenja u planskom dokumentu.
Potrebno je da organu nadležnom za izdavane građevinske dozvole podnesete zahtev za izdavanje informacije o lokaciji koja sadrži podatke i mogućnostima i ograničenjima gradnje na određenoj kat. parceli u skladu sa važećim planskim dokumentom.
Iz pitanja se može zaključiti da je u konkretnom slučaju reč o građenju pomoćnog objekta, koje se vrši na osnovu rešenja o odobrenju izvođenja radova iz čl.145. Zakona.
Podnošenje zahteva za izdavanje rešenja kojim se odobrava izvođenje radova iz čl.145. Zakona vrši se u skladu sa čl.28. Pravilnika o postupku sprovođenja objedinjene procedure elektronskim putem, koji možete pronaći ovde.
U skladu sa definicijom iz čl.2.tač.24) Zakona o planiranju i izgradnji, pomoćni objekat jeste objekat koji je u funkciji glavnog objekta, a gradi se na istoj parceli na kojoj je sagrađen ili može biti sagrađen glavni stambeni, poslovni ili objekat javne namene (garaže, ostave, septičke jame, bunari, cisterne za vodu i sl.).
Uslovi građenja objekta određeni su pravilima građenja u planskom dokumentu.
Potrebno je da organu nadležnom za izdavane građevinske dozvole podnesete zahtev za izdavanje informacije o lokaciji koja sadrži podatke i mogućnostima i ograničenjima gradnje na određenoj kat. parceli u skladu sa važećim planskim dokumentom.
Pravila građenja u planskom dokumentu definišu koji objekti se mogu graditi na poljoprivrednom zemljištu.
Mišljenja smo da privredno društvo koje je izradilo elaborat energetske efikasnosti može vršiti tehničku kontrolu projekta za građevinsku dozvolu, s obzirom na to da elaborati koji se prilažu projektu ne čine njegov sastavni deo i da elaborati ne podležu tehničkoj kontroli, u skladu sa čl.32. i 58. Pravilnika o sadržini, načinu i postupku izrade i načinu vršenja kontrole tehničke dokumentacije prema klasi i nameni objekata.
Shodno čl.32. Pravilnika o sadržini, načinu i postupku izrade i načinu vršenja kontrole tehničke dokumentacije prema klasi i nameni objekata, elaborati i studije prilažu se tehničkoj dokumenaciji, ali ne čine njen sastavni deo.
U skladu sa čl.58.st.3. ovog pravilnika, elaborati i studije iz st. 1. i 2. ovog člana ne podležu tehničkoj kontroli, već tehnička kontrola samo proverava primenu mera predviđenih elaboratima i studijama u projektima.
U skladu sa čl.129.st.3. Zakona o planiranju i izgradnji, tehničku kontrolu projekta za građevinsku dozvolu ne može da vrši odgovorni projektant koji je izradio taj projekat, odnosno koji je zaposlen u privrednom društvu koje je izradilo taj projekat ili preduzeću koje je investitor.
S obzirom ne to da drugačije nije određeno Zakonom o planiranju i izgradnji, mišljenja smo da privredno društvo koje je izradilo elaborat energetske efikasnosti može da vrši tehničku kontrolu projekta za građevinsku dozvolu.