Oblast: Sva pitanja
Na ovoj stranici možete pronaći odgovore na neka od do sada postavljenih pitanja u vezi sa odredbama Zakona o planiranju i izgradnji. Pitanja i odgovori su sistematizovani prema redosledu podnaslova iz Zakona. Omogućeno je i vršenje pretrage pitanja i odgovora po ključnim rečima. Ukoliko ne nađete odgovor koji ste tražili, možete nam poslati vaše pitanje preko stranice za postavljanje pitanja.
Pitanja i odgovore po oblastima u PDF formatu možete preuzeti na sledećoj stranici: PDF-ovi po oblastima.
Ne, s obzirom na to da je projekat izvedenog objekta takođe tehnička dokumentacija, u skladu sa čl.116. Zakona o planiranju i izgradnji. To znači da se odredbe čl.126. koje se odnose na tehničku dokumentaciju odnose i na projekat izvedenog objekta, odnosno da je potrebno da projekat izvedenog objekta izradi privredno društvo, odnosno drugo pravno lice, odnosno preduzetnik koji su upisani u registar privrednih subjekata.
U skladu sa čl.116. Zakona o planiranju i izgradnji, tehnička dokumentacija izrađuje se kao:
1) generalni projekat;
2) idejno rešenje;
3) idejni projekat;
4) projekat za građevinsku dozvolu;
5) projekat za izvođenje;
6) projekat izvedenog objekta
U skladu sa Uputstvom o formatima elektronskih dokumenata i njihovim dostavljanjem kroz CEOP (ovde), grafička dokumentacija se dostavlja u sledećim formatima:
- .dwg ili .dwf (.dwfx) koji su elektronski potpisani; ili
- .dwg ili .dwf (.dwfx) koji nisu elektronski potpisani, sa pratećim dokumentom formata .pdf istog sadržaja koji je elektronski potpisan.
U slučaju da nadležni organ ne postupa u skladu sa odredbama ovog upustva, koje je donelo Ministarstvo građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture, potrebno je da se obratite ovom ministarstvu, koje vrši nadzor nad primenom odredbi Zakona o planiranju i izgradnji i podzakonskih akata donetih na osnovu ovog zakona, u skladu sa čl.172. Zakona.
Potrebno je postupiti u skladu sa odredbama čl.40. i čl.41. Pravilnika o postupku sprovođenja objedinjene procedure elektronskim putem, odnosno potrebno je podneti zahtev za priključenje objekta na komunalnu i drugu infrastrukturu kroz CIS.
- Priključenje objekta na infrastrukturu
Član 40.
Postupak za priključenje objekta na komunalnu i drugu infrastrukturu pokreće se podnošenjem zahteva nadležnom organu kroz CIS.
Uz zahtev iz stava 1. ovog člana prilaže se separat iz projekta izvedenog objekta, odnosno iz projekta za izvođenje ako u toku građenja nije odstupljeno od projekta za izvođenje sa tehničkim opisom i grafičkim prilozima, kojim se prikazuje predmetni priključak i sinhron plan svih priključaka.
Uz zahtev iz stava 1. ovog člana prilaže se i dokaz o uplati naknade za priključenje objekta na odgovarajuću infrastrukturu, ako je ta naknada plaćena u iznosu navedenom u lokacijskim uslovima, osim ako investitor želi da tu naknadu plati tek nakon prijema konačnog obračuna, u skladu sa separatom iz projekta izvedenog objekta, što se navodi u zahtevu.
Nadležni organ, u roku od tri radna dana od dana prijema zahteva iz stava 1. ovog člana, upućuje zahtev imaocu javnih ovlašćenja da izvrši priključenje u skladu sa tim zahtevom.
Postupanje imaoca javnih ovlašćenja
Član 41.
Ako je objekat izveden u skladu sa građevinskom dozvolom i projektom za izvođenje, imalac javnih ovlašćenja je dužan da izvrši priključenje objekta na komunalnu i drugu infrastrukturu i da o tome obavesti nadležni organ u roku od 15 dana od dana prijema zahteva za priključenje, uz dostavu fakture u skladu sa konačnim obračunom naknade za priključenje objekta na odgovarajuću infrastrukturu. Ako je lokacijskim uslovima predviđeno ispunjenje dodatnih uslova za priključenje tog objekta na infrastrukturu, priključenje će se izvršiti ako su ispunjeni ti uslovi.
Ako iznos naknade za priključenje objekta na infrastrukturu nije naveden u uslovima za projektovanje i priključenje tog objekta, imalac javnih ovlašćenja priključuje objekt na infrastrukturu u roku iz stava 1. ovog člana, bez obzira da li je konačan obračun naknade za priključenje objekta u međuvremenu dostavljen investitoru i da li je plaćanje po tom obračunu izvršeno.
Izuzetno od stava 1. ovog člana, ako je investitor u zahtevu naveo da će plaćanje naknade izvršiti tek nakon što mu se dostavi konačan obračun naknade za priključenje objekta na odgovarajuću infrastrukturu, rok od 15 dana iz stava 1. ovog člana počinje da teče narednog dana od dostavljanja dokaza o uplati te naknade kroz CIS.
Potrebno je proveriti da li je nadležni organ sačuvao primerak građevinske dozvole u konkretnom slučaju. Ukoliko nije, potrebno je obratiti se Arhivu grada Beograda (ukoliko poseduje primerak dozvole).
Pozivni centar ne raspolaže informacijom o iznosima ovih usluga.
Potrebno je navesti kategoriju (ukupno) stambenog objekta sa dograđenim delom. To znači, da ukoliko je stambeni objekat bio kategorije B, i da je na primer sa dogradnjom prešao 2000m2 ili spratnost P+4+Pk (Ps) u skladu sa Pravilnikom o klasifikaciji objekata, sada nakon dogradnje kategorija objekta postala V.
Takođe, potrebno je napomenuti da se izvođenje radova na dogradnji, odnosno izvan gabarita i volumena objekta, vrši na osnovu rešenja o građevinskoj dozvoli, a ne rešenja o odobrenja izvođenju radova iz čl.145. Zakona.
U skladu sa deficijom iz čl.2.tač.33) Zakona o planiranju i izgradnji, dogradnja jeste izvođenje građevinskih i drugih radova kojima se izgrađuje novi prostor van postojećeg gabarita objekta, kao i nadziđivanje objekta, i sa njim čini građevinsku, funkcionalnu ili tehničku celinu.
Za predmetnu promenu namene stambenog u poslovni prostor potrebno je pribaviti saglasnost većine od ukupnog broja članova skupštine zgrade, odnosno više od 50%.
Pre svega, potrebno je proveriti da li je nova namena objekta u konkretnom slučaju u skladu sa planskim dokumentom.
U slučaju da jeste, prilikom prilaganja dokaza o odgovarajućem pravu na objektu za promenu namene stambenog u poslovni prostor treba postupiti u skladu sa članom 21. stav 1. i 3. Zakona o održavanju stambenih zgrada ("Službeni glasnik RS" broj 44/95, 46/98 i 88/11), odnosno potrebno je priložiti odluku skupštine zgrade o pretvaranju zajedničkih prostorija u stambeni prostor, donetu većinom od ukupnog broja članova skupštine zgrade.
Shodno čl.17. Zakona o održavanju stambenih zgrada ("Sl. glasnik RS", br. 44/95, 46/98, 1/2001 - odluka USRS, 101/2005 - dr. zakon, 27/2011 - odluka US i 88/2011):
Skupština zgrade može punovažno odlučivati ako je prisutno više od polovine članova skupštine.
Skupština zgrade većinom glasova prisutnih članova skupštine zgrade donosi odluke koje se odnose na tekuće održavanje zgrade.
Skupština zgrade, saglasnošću članova skupštine kojima pripada više od polovine ukupne površine stanova i drugih posebnih delova zgrade, donosi odluke koje se odnose na investiciono održavanje zgrade.
Smatra se da je glasanje obavljeno i u slučaju kada vlasnici stanova i drugih posebnih delova u zgradi daju pismenu saglasnost, a prema kriterijumima za donošenje odluka utvrđenim ovim zakonom.
: Članom 141. stav 1. Zakona o planiranju i izgradnji propisano je da, ukoliko se nakon pravnosnažnosti rešenja o građevinskoj dozvoli promeni investitor, novi investitor je dužan da u roku od 15 dana od dana nastanka promene, podnese organu koji je izdao građevinsku dozvolu zahtev za izmenu rešenja o građevinskoj dozvoli.Odredbama Zakona o planiranju i izgradnji nije propisana sankcija za investitora koji u navedenom roku ne podnese zahtev za izmenu rešenja o građevinskoj dozvoli.
Takođe, Zakonom nije regulisana situacija u kojoj novi investitor prenese na treće lice pravo svojine na objektu u izgradnji, a da prethodno nije sproveo postupak izmene rešenja o građevinskoj dozvoli, u skladu sa odredbama člana 141. stav 1. Zakona o planiranju i izgradnji.
Imajući to u vidu, mišljenja smo da ne postoji prepreka da novi investitor u svoje ime podnese zahtev za izmenu rešenja o građevinskoj dozvoli, iako prethodni nije sproveo Zakonom propisani postupak u slučaju promene investitora.
Pritom, treba imati u vidu odredbe člana 141. stav 2. Zakona o planiranju i izgradnji, odnosno da je novi investitor u obavezi da podnese dokaz o pravu svojine, odnosno drugom pravu na zemljištu radi izgradnje objekta, odnosno dokaz o pravu svojine na objektu radi rekonstrukcije objekta i drugi pravni osnov sticanja prava svojine na objektu u izgradnji. U tom smislu, novi investitor treba da dokaže sled prava svojine, odnosno da priloži odgovarajuće dokaze iz kojih se vidi da je on aktuelni imalac prava svojine.
U skladu sa čl.136.st.4. Zakona o planiranju i izgradnji, na rešenje iz stava 2. ovog člana, koje donosi nadležno ministarstvo, odnosno nadležni organ autonomne pokrajine, ne može se izjaviti žalba, ali se tužbom može pokrenuti upravni spor.
Shodno čl.23.st.2. Pravilnika o postupku sprovođenja objedinjene procedure elektronskim putem, na rešenje iz člana 21. st. 1. i 2. ovog pravilnika koje donosi nadležno ministarstvo, odnosno nadležni organ autonomne pokrajine, ne može se izjaviti žalba, ali se tužbom može pokrenuti upravni spor u roku od 30 dana od dana dostavljanja rešenja.
U skladu sa čl.158. st.2. Zakona o planiranju i izgradnji organ nadležan za izdavanje građevinske dozvole izdaje rešenjem upotrebnu dozvolu, u roku od pet radnih dana od dana podnošenja zahteva za izdavanje upotrebne dozvole.
Da, glavni projektant koji ispunjava uslove za odgovornog projektanta ne mora biti zaposlen kod pravnog lica koje je izradilo projekat za građevinsku dozvolu.
Glavni projektant i odgovorni projektanti ne moraju biti zaposleni u istom pravnom licu, niti glavni projektant mora biti zaposlen kod pravnog lica koje je nosilac izrade tehnike dokumentacije.