Oblast: Sva pitanja
Na ovoj stranici možete pronaći odgovore na neka od do sada postavljenih pitanja u vezi sa odredbama Zakona o planiranju i izgradnji. Pitanja i odgovori su sistematizovani prema redosledu podnaslova iz Zakona. Omogućeno je i vršenje pretrage pitanja i odgovora po ključnim rečima. Ukoliko ne nađete odgovor koji ste tražili, možete nam poslati vaše pitanje preko stranice za postavljanje pitanja.
Pitanja i odgovore po oblastima u PDF formatu možete preuzeti na sledećoj stranici: PDF-ovi po oblastima.
Glavni projektant je odgovoran isključivo za međusobnu usaglašenost delova projekta, odnosno usaglašenost podataka u izvodu iz projekta sa podacima iz projekta za građevinsku dozvolu.
Shodno odredbama člana 31. stav 3. i člana 218. Zakona o privrednim društvima mišljenja smo da se kao ovlašćeni podnosioci zahteva u centralnom informacionom sistemu bez posebnog punomoćja mogu pojaviti lica registrovana u Registru privrednih subjekata kao „ostali zastupnici“ bez ograničenja u ovlašćenjima.
Dokumenta koja se u sistem prilažu prilikom podnošenja zahteva, dostavljaju se u formi elektronskog dokumenta, u pdf formatu potpisana kvalifikovanim elektornskim potpisom od strane lica koje podnosi zahtev (zakonski zastupnik ili punomoćnik).
Propisima je posebno predviđena overa tehničke dokumentacije (ovde).
Potrebno je pristupiti izmeni građevinske dozvole, u skladu sa čl.142. Zakona o planiranju i izgradnji. S obzirom na to da u konkretnom slučaju izmene nisu u skladu sa izdatim lokacijskim uslovima, potrebno je pribaviti i izmenjene lokacijske uslove.
Član 142.
Po izdavanju rešenja o građevinskoj dozvoli, investitor, u skladu sa novonastalim finansijskim i drugim okolnostima, izmenama u dostupnosti komunalne i druge infrastrukture, radi usaglašavanja sa projektom za izvođenje i iz drugih razloga, može podneti zahtev za izmenu građevinske dozvole. Ako u toku izgradnje, odnosno izvođenja radova, nastanu izmene u odnosu na izdatu građevinsku dozvolu, glavni projekat, odnosno projekat za građevinsku dozvolu, investitor je dužan da obustavi gradnju i podnese zahtev za izmenu građevinske dozvole.
Izmenom u smislu stava 1. ovog člana smatra se svako odstupanje od položaja, dimenzija, namene i oblika objekta, kao i drugih parametara i uslova utvrđenih u građevinskoj dozvoli, odnosno izvodu iz projekta.
Uz zahtev iz stava 1. ovog člana prilaže se novi projekat za građevinsku dozvolu, odnosno separat projekta za građevinsku dozvolu koji se menja.
Ako izmene iz stava 2. ovog člana nisu u saglasnosti sa izdatim lokacijskim uslovima, nadležni organ će u objedinjenoj proceduri od imaoca javnih ovlašćenja pribaviti izmenjene uslove i u skladu sa njima doneti rešenje po zahtevu investitora.
Ako organ nadležan za izdavanje građevinske dozvole utvrdi da su nastale izmene u skladu sa važećim planskim dokumentom i lokacijskim uslovima, doneće rešenje o izmeni građevinske dozvole u roku od pet radnih dana od dana prijema uredne dokumentacije.
Odredba ovog člana koja se odnosi na izmenu rešenja o građevinskoj dozvoli usled promena u toku građenja shodno će se primenjivati i na izmenu odobrenja za izgradnju i glavnog projekta potvrđenog u skladu sa odredbama Zakona o planiranju i izgradnji ("Službeni glasnik RS", br. 47/03 i 34/06), kao i na izmenu rešenja o građevinskoj dozvoli izdatoj po odredbama ranije važećih zakona kojima je uređivana izgradnja objekata, kada je u skladu sa tim rešenjem započeta izgradnja objekta.
Da, moguće je dobiti lokacijske uslove za više objekata na predmetnoj parceli.
Prilikom popunjavanja zahteva za izdavanje lokacijskih uslova potrebno je u koraku u kome se unose podaci o objektima navesti sve objekte čije se građenje vršiti na predmetnoj parceli.
Postavljanje balon hala obezbeđuje i uređuje jedinica lokalne samouprave, u skladu sa čl.146. Zakona o planiranju i izgradnji. Prema tome, potrebno je da se obratite nadležnom organu jedinice lokalne samouprave.
Član 146.
Postavljanje i uklanjanje manjih montažnih objekata privremenog karaktera na javnim i drugim površinama (kiosci, bašte ugostiteljskih objekata, tezge i drugi pokretni mobilijar), balon hala sportske namene, nadstrešnica za sklanjanje ljudi u javnom prevozu, objekata za deponovanje i separaciju rečnih agregata i plovećih postrojenja na vodnom zemljištu, obezbeđuje i uređuje jedinica lokalne samouprave.
Ukoliko se objekti iz stava 1. ovog člana nalaze u prostornoj kulturno-istorijskoj celini ili zaštićenoj okolini nepokretnog kulturnog dobra, njihovo postavljanje se vrši uz uslove nadležnog zavoda za zaštitu spomenika kulture.
Ne. Dokumentacija koja se prilaže uz zahtev za izdavanje upotrebne dozvole propisana je čl.42. Pravilnika o postupku sprovođenja objedinjene procedure elektronskim putem, koji možete pronaći ovde.
- Izdavanje upotrebne dozvole
Podnošenje zahteva za izdavanje upotrebne dozvole
Član 42.
Postupak za izdavanje upotrebne dozvole pokreće se podnošenjem zahteva nadležnom organu kroz CIS.
Uz zahtev iz stava 1. ovog člana prilaže se:
1) projekat za izvođenje sa potvrdom i overom investitora, lica koje vrši stručni nadzor i izvođača radova da je izvedeno stanje jednako projektovanom, ako u toku građenja nije odstupljeno od projekta za izvođenje i ako je projekat izvedenog objekta izrađen u skladu sa pravilnikom kojim se uređujesadržina tehničke dokumentacije;
2) izveštaj komisije za tehnički pregled, kojim se utvrđuje da je objekat podoban za upotrebu, sa predlogom za izdavanje upotrebne dozvole;
3) dokaz o plaćanju propisanih taksi, odnosno naknada i naknade za Centralnu evidenciju, uključujućii naknadu za podnetu prijavu završetka temelja i završetka objekta u konstruktivnom smislu, ako su teprijave podnošene za objekat za koji se traži upotrebna dozvola;
4) sertifikat o energetskim svojstvima objekta, ako je za objekat propisana obaveza pribavljanja sertifikata o energetskim svojstvima;
5) elaborat geodetskih radova za izvedeni objekat i posebne delove objekta;
6) elaborat geodetskih radova za podzemne instalacije.
Investitor može podneti zahtev za izdavanje upotrebne dozvole i za radove izvedene u skladu sa rešenjem iz člana 145. Zakona, kao i u skladu sa rešenjem o privremenoj građevinskoj dozvoli.
Promena namene objekta bez izvođenja građevinskih radova, odnosno promena namene uz izvođenje građevinskih radova vrši se na osnovu rešenja kojim se odobrava izvođenje tih radova, odnosno promena namene objekta, koje izdaje organ nadležan za izdavanje građevinske dozvole, u skladu sa čl.145.st.1. Zakona o planiranju i izgradnji.
Podnošenje zahteva za izdavanje rešenja kojim se odobrava promena namene objekta vrši se u skladu sa čl.28. Pravilnika o postupku sprovođenja objedinjene procedure elektronskim putem, koji možete pronaći ovde.
Za izvođenje radova iz čl.145. Zakona potrebno je pribaviti lokacijske uslove koji sadrže sve urbanističke, tehničke i druge uslove i podatke potrebne za izradu idejnog projekta, osim u slučajevima propisanim čl.2. st.2. Uredbe o lokacijskim uslovima, koju možete pronaći ovde.
U skladu sa čl.2.st.2. Uredbe o lokacijskim uslovima, lokacijski uslovi se ne izdaju za izvođenje radova na investicionom održavanju objekta i uklanjanju prepreka za osobe sa invaliditetom, radove kojima se ne menja spoljni izgled, ne povećava broj funkcionalnih jedinica i kapacitet instalacija, adaptaciju, sanaciju, građenje zidanih ograda, kao i u svim ostalim slučajevima izvođenja radova kojima se ne vrši priključenje na komunalnu infrastrukturu odnosno ne menjaju kapaciteti i funkcionalnost postojećih priključaka na infrastrukturnu mrežu, osim u slučajevima za koje je Zakonom, odnosno planskim dokumentom propisana obaveza pribavljanja uslova.
Ukoliko je u konkretnom slučaju reč o izgradnji novog prostora van postojećeg gabarita objekta, sa kojim čini građevinsku, funkcionalnu ili tehničku celinu, za izvođenje radova na dogradnji potrebno je pribaviti građevinsku dozvolu.
U skladu sa čl.2. tač.33) Zakona o planiranju i izgradnji, dogradnja jeste izvođenje građevinskih i drugih radova kojima se izgrađuje novi prostor van postojećeg gabarita objekta, kao i nadziđivanje objekta, i sa njim čini građevinsku, funkcionalnu ili tehničku celinu.
Podnošenje zahteva za izdavanje rešenja o građevinskoj dozvoli vrši se u skladu sa čl.16. Pravilnika o postupku sprovođenja objedinjene procedure elektronskim putem, koji možete pronaći ovde.
Saglasno članu 48. Pravilnika o postupku sprovođenja objedinjene procedure elektronskim putem, nadležni organ u roku od pet radnih dana od dana pravnosnažnosti upotrebne dozvole po službenoj dužnosti dostavlja organu nadležnom za poslove državnog premera i katastra dokumentaciju koja je propisana za donošenje rešenja kojim vrši upis prava svojine na objektu, odnosno posebnim delovima objekta, u skladu sa izdatom upotrebnom dozvolom.
Nadležni organ „unosi“ u sistem klauzulu, odnosno potvrdu o pravosnažnosti upotrebne dozvole kao poseban dokument, koji prilaže uz zahtev za upis prava svojine i izdavanje rešenja o kućnom broju. Potvrda o pravosnažnosti, saglasno članu 3. stav 2. Pravilnika o postupku sprovođenja objedinjene procedure elektronskim putem, mora biti u formi elektronskog dokumenta, u pdf formatu, potpisana kvalifikovanim elektronskim potpisom.
Imajući u vidu navedeno, nije potrebno da podnosite zahtev za izdavanje klauzule o pravosnažnosti, već je nadležni organ po službenoj dužnosti unosi u Centralni informacioni sistem po službenoj dužnosti.
Mišljenja smo da je u konkretnom slučaju reč o građenju pomoćnog objekta, s obzirom da se građenje ekonomskih objekata vrši na poljoprivrednom zemljištu, u skladu sa čl.2.tač.24a) Zakona o planiranju i izgradnji.
Pomoćni objekat je definisan članom 2. tačka 24. Zakona o planiranju i izgradnji, kao objekat koji je u funkciji glavnog objekta, a gradi se na istoj parceli na kojoj je sagrađen ili može biti sagrađen glavni stambeni, poslovni ili objekat javne namene. Saglasno navedenoj definiciji, glavni objekat ne mora biti sagrađen u momentu izgradnje pomoćnog objekta.
Građenje i ekonomskih i pomoćnih objekata vrši na osnovu rešenja o odobrenju izvođenja radova iz čl.145. Zakona.
Član 2.
24) pomoćni objekat jeste objekat koji je u funkciji glavnog objekta, a gradi se na istoj parceli na kojoj je sagrađen ili može biti sagrađen glavni stambeni, poslovni ili objekat javne namene (garaže, ostave, septičke jame, bunari, cisterne za vodu i sl.);
24a) ekonomski objekti jesu objekti za gajenje životinja (staje za gajenje konja, štale za gajenje goveda, objekti za gajenje živine, koza, ovaca i svinja, kao i objekti za gajenje golubova, kunića, ukrasne živine i ptica); prateći objekti za gajenje domaćih životinja (ispusti za stoku, betonske piste za odlaganje čvrstog stajnjaka, objekti za skladištenje osoke); objekti za skladištenje stočne hrane (senici, magacini za skladištenje koncentrovane stočne hrane, betonirane silo jame i silo trenčevi), objekti za skladištenje poljoprivrednih proizvoda (ambari, koševi) i drugi slični objekti na poljoprivrednom gazdinstvu (objekti za mašine i vozila, pušnice, sušionice i sl.);