Oblast: Sva pitanja
Na ovoj stranici možete pronaći odgovore na neka od do sada postavljenih pitanja u vezi sa odredbama Zakona o planiranju i izgradnji. Pitanja i odgovori su sistematizovani prema redosledu podnaslova iz Zakona. Omogućeno je i vršenje pretrage pitanja i odgovora po ključnim rečima. Ukoliko ne nađete odgovor koji ste tražili, možete nam poslati vaše pitanje preko stranice za postavljanje pitanja.
Pitanja i odgovore po oblastima u PDF formatu možete preuzeti na sledećoj stranici: PDF-ovi po oblastima.
Da.
U zavisnosti od radova koji se izvode u konkretnoom slučaju, moguće su sledeće varijante:
Ukoliko je u konkretnom slučaju reč o radovima iz čl.145. Zakona, izvođenje ovih radova vrši se na osnovu rešenja o odobrenju izvođenja radova iz čl.145. Zakona.
Podnošenje zahteva za izdavanje rešenja kojim se odobrava izvođenje radova iz čl.145. Zakona vrši se u skladu sa čl.28. Pravilnika o postupku sprovođenja objedinjene procedure elektronskim putem, koji možete pronaći ovde.
Za izvođenje radova iz čl.145. Zakona potrebno je pribaviti lokacijske uslove koji sadrže sve urbanističke, tehničke i druge uslove i podatke potrebne za izradu idejnog projekta, osim u slučajevima propisanim čl.2. st.2. Uredbe o lokacijskim uslovima, koju možete pronaći ovde.
U skladu sa čl.2.st.2. Uredbe o lokacijskim uslovima, lokacijski uslovi se ne izdaju za izvođenje radova na investicionom održavanju objekta i uklanjanju prepreka za osobe sa invaliditetom, radove kojima se ne menja spoljni izgled, ne povećava broj funkcionalnih jedinica i kapacitet instalacija, adaptaciju, sanaciju, građenje zidanih ograda, kao i u svim ostalim slučajevima izvođenja radova kojima se ne vrši priključenje na komunalnu infrastrukturu odnosno ne menjaju kapaciteti i funkcionalnost postojećih priključaka na infrastrukturnu mrežu, osim u slučajevima za koje je Zakonom, odnosno planskim dokumentom propisana obaveza pribavljanja uslova.
Ukoliko je u konkretnom slučaju reč o izgradnji novog prostora van postojećeg gabarita objekta, sa kojim čini građevinsku, funkcionalnu ili tehničku celinu, za izvođenje radova na dogradnji potrebno je pribaviti građevinsku dozvolu.
U skladu sa čl.2. tač.33) Zakona o planiranju i izgradnji, dogradnja jeste izvođenje građevinskih i drugih radova kojima se izgrađuje novi prostor van postojećeg gabarita objekta, kao i nadziđivanje objekta, i sa njim čini građevinsku, funkcionalnu ili tehničku celinu.
Podnošenje zahteva za izdavanje rešenja o građevinskoj dozvoli vrši se u skladu sa čl.16. Pravilnika o postupku sprovođenja objedinjene procedure elektronskim putem, koji možete pronaći ovde.
Sadržina idejnog projekta propisana je čl.42-49. Pravilnika o sadržini, načinu i postupku izrade i načinu vršenja kontrole tehničke dokumentacije prema klasi i nameni objekata, koji možete pronaći ovde.
U skladu sa odredbama ovog pravilnika, nije potrebno vršiti izradu seprata, odnosno izvoda iz projekta uz idejni projekat.
Za informacije o dostavljanju idejnog projekta za potrebe stručne kontrole od strane revizione komisije, kao i o iznosima troškova za vršenje ove kontrole, potrebno je da se obratite Ministarstvu građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture.
Uz zahtev za izdavanje građevinske dozvole prilaže se projekat za građevinsku dozvolu, u skladu sa čl.16. Pravilnika o postupku sprovođenja objedinjene procedure elektronskim putem, koji možete pronaći ovde.
Projekat za građevinsku dozvolu, u zavisnosti od vrste i kategorije objekta, čine za objekte kategorije "B" projekat arhitekture i projekat konstrukcije objekta, kao i tehnički opisi svih instalacija, u skladu sa čl.52. Pravilnika o sadržini, načinu i postupku izrade i načinu vršenja kontrole tehničke dokumentacije prema klasi i nameni objekata, koji možete pronaći ovde.
Izvođenje radova u konkretnom slučaju vrši se na osnovu građevinske dozvole, s obzirom da se ovim radovima izlazi iz gabarita i volumena postojećeg objekta (dogradnja).
Podnošenje zahteva za izdavanje rešenja o građevinskoj dozvoli vrši se u skladu sa čl.16. Pravilnika o postupku sprovođenja objedinjene procedure elektronskim putem, koji možete pronaći ovde.
Ukoliko se radi o pomoćnom objektu iz čl. 2 tač. 24 Zakona o planiranju i izgradnji (garaža, ostava, septička jama, bunar, cisterrna za vodu i sl.) u tom slučaju je potrebno u elektronskom sistemu objedinjene procedure podneti zahtev za izdavanje rešenja u skladu sa čl. 145 Zakona o planiranju i izgradnji.
Zahtev se podnosi ovde https://ceop.apr.gov.rs/eregistrationportal/Public/Home
Tehnička - video uputstva u vezi korišćenja elektronskog sistema objedinjne procedure možete naći ovde: https://ceop.apr.gov.rs/eregistrationportal/Public/Home/Help
Uz zahtev se podnosi dokumentacija propisana u čl. 28. Pravilnika o postupku sprovođenja objedinjene procedure elektronskim putem (Sl. glansik RS br. 113/2015) ) na način i u formatu bliže propisanom Uputstvom – formati elektronskih dokumenata i njihovo dostavljanje u CEOP koje možete naći ovde http://gradjevinskedozvole.rs/Files/00332/Tehnicko-uputstvo-formati-elektronskih-dokumenata-tehnicke dokumentacije-i-dostavljanje-u-CEOP-u.pdf
Podatke o visini takse i eventualnih naknada u ovom postupku možete dobiti neposredno od zaposlenih u nadležnom organu ili na zvaničnoj internet strane opštine ili grada u kojem se planira izgradnja predmetnog objekta.
Informaciju o vrsti i visini taksi i naknada za postupke u okviru elektronskog sistema objedinjene procedure možete dobiti uvidom na internet strani jedinice lokalne samouprave ili neposredno od nadležnog organa.
Instrukcije za plaćanje naknade za CEOP elektronski sistem generiše prilikom popunjavanja elektronskog zahteva
Uslovi građenja objekta određeni su pravilima građenja u planskom dokumentu.
Potrebno je da organu nadležnom za izdavanje građevinske dozvole podnesete zahtev za izdavanje informacije o lokaciji koja sadrži podatke i mogućnostima i ograničenjima gradnje na određenoj kat. parceli u skladu sa važećim planskim dokumentom.
Iz pitanja se ne može zaključiti da li je u konkretnom slučaju reč o radovima u gabaritu i volumenu objekata, ili o dogradnji objekata.
Promena namene objekta bez izvođenja građevinskih radova, odnosno promena namene uz izvođenje građevinskih radova vrši se na osnovu rešenja kojim se odobrava izvođenje tih radova, odnosno promena namene objekta, koje izdaje organ nadležan za izdavanje građevinske dozvole, u skladu sa čl.145.st.1. Zakona o planiranju i izgradnji.
Podnošenje zahteva za izdavanje rešenja kojim se odobrava promena namene objekta vrši se u skladu sa čl.28. Pravilnika o postupku sprovođenja objedinjene procedure elektronskim putem, koji možete pronaći ovde.
Za izvođenje radova iz čl.145. Zakona potrebno je pribaviti lokacijske uslove koji sadrže sve urbanističke, tehničke i druge uslove i podatke potrebne za izradu idejnog projekta, osim u slučajevima propisanim čl.2. st.2. Uredbe o lokacijskim uslovima, koju možete pronaći ovde.
U skladu sa čl.2.st.2. Uredbe o lokacijskim uslovima, lokacijski uslovi se ne izdaju za izvođenje radova na investicionom održavanju objekta i uklanjanju prepreka za osobe sa invaliditetom, radove kojima se ne menja spoljni izgled, ne povećava broj funkcionalnih jedinica i kapacitet instalacija, adaptaciju, sanaciju, građenje zidanih ograda, kao i u svim ostalim slučajevima izvođenja radova kojima se ne vrši priključenje na komunalnu infrastrukturu odnosno ne menjaju kapaciteti i funkcionalnost postojećih priključaka na infrastrukturnu mrežu, osim u slučajevima za koje je Zakonom, odnosno planskim dokumentom propisana obaveza pribavljanja uslova.
Sanacija se vrši na osnovu rešenja o odobrenju izvođenja radova iz čl.145. Zakona.
Podnošenje zahteva za izdavanje rešenja kojim se odobrava izvođenje radova iz čl.145. Zakona vrši se u skladu sa čl.28. Pravilnika o postupku sprovođenja objedinjene procedure elektronskim putem, koji možete pronaći ovde.
Za izvođenje radova u konkretnom slučaju potrebno je pribaviti lokacijske uslove, a zatim građevinsku dozvolu.
Podnošenje zahteva za izdavanje lokacijskih uslova vrši se u skladu sa čl.6. Pravilnika o postupku sprovođenja objedinjene procedure elektronskim putem, koji možete pronaći ovde.
Podnošenje zahteva za izdavanje rešenja o građevinskoj dozvoli vrši se u skladu sa čl.16. Pravilnika o postupku sprovođenja objedinjene procedure elektronskim putem.
- Izdavanje lokacijskih uslova
Podnošenje zahteva za izdavanje lokacijskih uslova
Član 6.
Postupak za izdavanje lokacijskih uslova pokreće se podnošenjem zahteva nadležnom organu krozCIS.
Uz zahtev iz stava 1. ovog člana prilaže se i:
1) idejno rešenje, izrađeno u skladu sa pravilnikom kojim se uređuje sadržina tehničke dokumentacije;
2) dokaz o plaćenoj administrativnoj taksi za podnošenje zahteva i naknadi za Centralnu evidenciju.
Uz zahtev za izdavanje lokacijskih uslova za gradnju komunalne infrastrukture u regulaciji postojeće saobraćajnice podnosi se i geodetski snimak postojećeg stanja na katastarskoj podlozi, izrađen od strane ovlašćenog lica upisanog u odgovarajući registar u skladu sa Zakonom.
Plaćanje ostalih naknada u objedinjenoj proceduri sprovodi se u skladu sa uredbom kojom se bliže uređuje postupak izdavanja lokacijskih uslova.
- Izdavanje građevinske dozvole
Podnošenje zahteva za izdavanje građevinske dozvole
Član 16.
Postupak za izdavanje građevinske dozvole pokreće se podnošenjem zahteva nadležnom organu kroz CIS.
Uz zahtev iz stava 1. ovog člana prilaže se:
1) izvod iz projekta za građevinsku dozvolu, izrađen u skladu sa pravilnikom kojim se uređuje sadržina tehničke dokumentacije;
2) projekat za građevinsku dozvolu, izrađen u skladu sa pravilnikom kojim se uređuje sadržina tehničke dokumentacije;
3) dokaz o uplaćenoj administrativnoj taksi za podnošenje zahteva i donošenje rešenja o građevinskoj dozvoli i naknadi za Centralnu evidenciju.
Uz zahtev iz stava 1. ovog člana prilaže se i:
1) dokaz o odgovarajućem pravu na zemljištu ili objektu u smislu Zakona, osim ako je to pravo upisano u javnoj knjizi ili je uspostavljeno zakonom, odnosno ako je Zakonom propisano da se taj dokaz ne dostavlja;
2) ugovor između investitora i finansijera, ako je zaključen;
3) ugovor između investitora i imaoca javnih ovlašćenja, odnosno drugi dokaz o obezbeđivanju nedostajuće infrastrukture, ako je to uslov za izdavanje građevinske dozvole predviđen lokacijskim uslovima;
4) izveštaj revizione komisije, za objekte za koje građevinsku dozvolu izdaje Ministarstvo, odnosno nadležni organ autonomne pokrajine;
5) energetsku dozvolu, izdatu u skladu sa posebnim zakonom, za izgradnju energetskih objekata za koje postoji obaveza pribavljanja energetske dozvole;
6) saglasnost suvlasnika, overena u skladu sa zakonom, ako se gradi ili se izvode radovi na građevinskom zemljištu ili objektu koji je u suvlasništvu više lica;
7) dokaz o uređenju međusobnih odnosa sa vlasnikom objekta, odnosno vlasnicima posebnih delova objekta, u skladu sa zakonom kojim se uređuje održavanje stambenih zgrada, odnosno nadziđivanje, odnosno pretvaranje zajedničkih prostorija u stambeni, odnosno poslovni prostor, ako se vrši takva vrsta radova;
8) uslove za projektovanje i priključenje objekata na distributivni, odnosno prenosni sistem električne energije, kao i na distributivni, odnosno sistem za transport prirodnog gasa, koji su pribavljeni u skladu sa zakonom kojim se uređuje energetika, a nisu sadržani u lokacijskim uslovima;
9) dokaz da je plaćena naknada za promenu namene zemljišta iz poljoprivrednog, odnosno šumskog zemljišta, u građevinsko zemljište, ako se radi o zemljištu za koje je propisano plaćanje ove naknade pre izdavanja građevinske dozvole.
Uz zahtev za izdavanje građevinske dozvole za gradnju komunalne infrastrukture u regulaciji postojeće saobraćajnice prilaže se i geodetski snimak postojećeg stanja na katastarskoj podlozi, izrađen od strane ovlašćenog lica upisanog u odgovarajući registar u skladu sa zakonom.
Za objekte za koje je propisano plaćanje doprinosa za uređivanje građevinskog zemljišta, sastavni deo zahteva iz stava 1. ovog člana je i izjašnjenje podnosioca o načinu plaćanja doprinosa za uređivanje građevinskog zemljišta, kao i sredstvima obezbeđenja u slučaju plaćanja na rate, za objekte čija ukupna bruto razvijena građevinska površina prelazi 200 m² i koji sadrži više od dve stambene jedinice.
Članom 144. Zakona o planiranju i izgradnji definisani su radovi za čije izvođenje nije potrebno pribavljati akt nadležnog organa. Navedenim članom Zakona su, između ostalog, obuhvaćeni i radovi na tekućem odražavanju objekta ili stana.
Članom 145. Zakona o planiranju i izgradnji definisani su radovi za koje se izdaje rešenje o odobrenju izvođenja i tu, između ostalog, spada i adaptacija.
Radovi na tekućem održavanju stana definisani su članom 2. tačka 36a) Zakona o planiranju i izgradnji i tu spadaju: krečenje, farbanje, zamena obloga, zamena sanitarija, radijatora i drugi slični radovi.
Adaptacija je definisana članom 2. tačka 34) Zakona, i to kao izvođenje građevinskih i drugih radova na postojećem objektu, kojima se: vrši promena organizacije prostora u objektu, vrši zamena uređaja, postrojenja, opreme i instalacija istog kapaciteta, a kojima se ne utiče na stabilnost i sigurnost objekta, ne menjaju konstruktivni elementi, ne menja spoljni izgled i ne utiče na bezbednost susednih objekata, saobraćaja, zaštite od požara i životne sredine.
Iz opisa Vašeg pitanja može se zaključiti da radovi koji su realizovani delimično spadaju u tekuće održavanje (za koje nije potrebno pribavljati akt nadležnog organa), a delimično u adaptaciju (za koju se pribavlja rešenje o odobrenju izvođenja radova).
Bez obzira na činjenicu da li je investitor u predmetnom periodu pribavio odgovarajuće rešenje o odobrenju izvođenja radova (za one radove za koje je propisana obaveza njegovog pribavljanja), savesni sticalac ne može zbog toga da trpi štetne posledice, osim u slučaju ako je promenjena struktura prostora, a ta promena nije evidentirana u katastru nepokretnosti.