Oblast: Sva pitanja
Na ovoj stranici možete pronaći odgovore na neka od do sada postavljenih pitanja u vezi sa odredbama Zakona o planiranju i izgradnji. Pitanja i odgovori su sistematizovani prema redosledu podnaslova iz Zakona. Omogućeno je i vršenje pretrage pitanja i odgovora po ključnim rečima. Ukoliko ne nađete odgovor koji ste tražili, možete nam poslati vaše pitanje preko stranice za postavljanje pitanja.
Pitanja i odgovore po oblastima u PDF formatu možete preuzeti na sledećoj stranici: PDF-ovi po oblastima.
Sadržina projekta za izvođenje propisana je čl.62-67. Pravilnika o sadržini, načinu i postupku izrade i načinu vršenja kontrole tehničke dokumentacije prema klasi i nameni objekata, koji možete pronaći na adresi www.gradjevinskedozvole.rs, u sekciji Propisi.
Glavni projektant određuje koje projekte je potrebno izraditi u konkretnom slučaju.
U skladu sa čl.62. st.2 ovog pravilnika, projekat za izvođenje sadrži detaljnija tehnička rešenja u kojima se razrađuje projekat za građevinsku dozvolu, a u zavisnosti od vrste i klase objekta, sadrži i druge delove projekta koji nisu predmet projekta za građevinsku dozvolu, a neophodni su za izvođenje radova.
Kako je i za građenje objekata i za izvođenje radova iz čl. 145 Zakona o planiranju i izgradnji na objektima iz čl. 133 istog zakona, shodno čl. 150 st. 2 Zakona, potrebno da izvođač poseduje odgovarajuću licencu ako se radi o objektima za koje građevinsku dozvolu ili rešenje odobrenju izvođenja radova izdaje ministarstvo, i za otklanjanje nedostataka u toku trajanja garantnog roka i za naknadne radove iz člana 145. Zakona potrebno je da izvođač poseduje tzv. veliku licencu.
Kao dokazi o rešenim imovinsko-pravnim odnosima na zemljištu za objekte iz čl. 2 tač. 26 Zakona o planiranju i izgradnji (linijski infrastrukturni objekti) koriste se dokazi iz člana 69 stav 5 – 11 Zakona o planiranju i izgradnji koristi.
Zakonom o javnoj svojini određeni su titulari prava javne svojine na nepokretnostima u javnoj svojini i to su: Republika Srbija, Autonomna pokrajina i Jedinica lokalne samouprave (izuzetno, i gradska opština ukoliko je to predviđeno Statutom jedinice lokalne samouprave; trenutno ni za jednu gradsku opštinu u Republici Srbiji nisu ispunjeni zakonom predviđeni uslovi za sticanje titulara prava javne svojine).
Organi, organizacije i ustanove čiji je osnivač Republika, Autonomna pokrajina ili Jedinica lokalne samouprave mogu biti korisnici nepokretnosti u javnoj svojini ili nosioci prava korišćenja na tim nepokretnostima (sa upisanim pravom korišćenja kod RGZ) i nemaju prava raspolaganja tim nepokretnostima, niti imaju pravo da daju bilo kakvu saglasnost u vezi tih nepokretnosti niti da zaključuju ugovore o službenosti prolaza.
Ako se radi o nepokretnostima u javnoj svojini organ nadležan za odučivanje ili sprovođenje postupaka raspolaganja nepokretnostima u javnoj svojini je:
- za Republiku Srbiju – Republička Direkcija za imovinu
- za Autonomne pokrajine– organ određen Statutom AP Vojvodine
- za Jedinicu lokalne samouprave – organ određen Statutom i opštim aktom Jedinice lokalne samouprave
Overa potpisa na izjavama – saglasnostima iz člana 69. Zakona o planiranju i izgradnji i overa potpisa na ugovorima o uspostavljanju službenosti prolaza mogu se overiti sve do 1.03.2017.god. i pred osnovnim sudom i pred opštinskim organom uprave.
Povodom Vašeg zahteva za izdavanje građevinske dozvole, nadležni organ je verovatno doneo zaključak o odbacivanju zahteva zbog neispunjavanja formalnih uslova propisanih članom 17. Pravillnika o postupku sprovođenja objedinjene procedure elektronskim putem, a u skladu sa članom 18. predmetnog Pravilnika.
Naime, članom 18. stav 1. Pravilnika o postupku sprovođenja objedinjene procedure elektronskim putem propisano je da, ukoliko nisu ispunjeni formalni uslovi za dalje postupanje po zahtevu za izdavanje građevinske dozvole, propisani članom 17. Pravilnika, nadležni organ zahtev odbacuje zaključkom, u roku od pet radnih dana od dana podnošenja zahteva, uz navođenje svih nedostataka. U tom slučaju, podnosilac zahteva ima mogućnost da u roku od deset dana od prijema zaključka (a najkasnije 30 dana od dana njegovog objavljivanja na internet stranici nadležnog organa), podnese nov, usaglašen, zahtev i otkloni sve nedostatke, pri čemu nema obavezu dostavljanja dokumentacije podnete uz zahtev koji je odbačen, niti ponovnog plaćanja administrativne takse.
Ukoliko ste podneli usaglašeni zahtev za izdavanje građevinske dozvole, koji je takođe odbačen zaključkom od strane nadležnog organa, nemate pravo na ponovno usaglašavanje zahteva niti na dopunu tog zahteva, a samim tim ni mogućnost da u elektronskom sistemu CEOP preduzimate bilo kakve dodatne aktivnosti. U tom slučaju, potrebno je da podnesete novi zahtev za izdavanje građevinske dozvole i da uz njega priložite svu potrebnu dokumentaciju, u skladu sa odredbama člana 135. Zakona o planiranju i izgradnji i člana 16. Pravilnika o postupku sprovođenja objedinjene procedure elektronskim putem.
Međutim, ukoliko je nadležni organ, postupajući po Vašem usaglašenom zahtevu za izdavanje građevinske dozvole, doneo zaključak o odbacivanju zahteva iz razloga koji nisu navedeni u zaključku donetom po prvobitnom zahtevu, mišljenja smo da je takvo postupanje u suprotnosti sa odredbama člana 18. stav 1. Pravilnika o postupku sprovođenja objedinjene procedure elektronskim putem. Ovo iz razloga što je, prema odredbama citiranog člana Pravilnika, nadležni organ u obavezi da, ukoliko nisu ispunjeni formalni uslovi za dalje postupanje po zahtevu za izdavanje građevinske dozvole, u zaključku o odbacivanju zahteva navede sve nedostatke. Imajući to u vidu, nadležni organ nema pravo da prilikom postupanja po usaglašenom zahtevu navodi nove nedostatke koji su mogli biti konstatovani prilikom odlučivanja po prvobitnom zahtevu. Takvim postupanjem se na posredan način podnosilac zahteva onemogućuje da koristi mogućnost podnošenja usaglašenog zahteva, na način i pod uslovima koji su propisani Pravilnikom o postupku sprovođenja objedinjene procedure elektronskim putem.
Ukoliko smatrate da je u konkretnom slučaju došlo do povrede odredaba člana 18. stav 1. Pravilnika o postupku sprovođenja objedinjene procedure elektronskim putem, možete se obratiti neposredno Ministarstvu građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture, koje je, u skladu sa članom 172. stav 1. Zakona o planiranju i izgradnji nadležno za vršenje nadzora nad izvršavanjem odredaba Zakona i propisa donetih na osnovu Zakona.
Mišljenja smo da se radovi u konkretnom slučaju vrše na osnovu rešenja o odobrenju izvođenja radova iz čl.145. Zakona.
Podnošenje zahteva za izdavanje rešenja kojim se odobrava izvođenje radova iz čl.145. Zakona vrši se u skladu sa čl.28. Pravilnika o postupku sprovođenja objedinjene procedure elektronskim putem, koji možete pronaći ovde.
Član 145.
Građenje objekata iz člana 2. tač. 24) i 24a) ovog zakona, izvođenje radova na investicionom održavanju objekta i uklanjanju prepreka za osobe sa invaliditetom, izgradnja sekundarnih, odnosno distributivnih mreža komunalne infrastrukture u okviru postojeće regulacije ulica, kao i uređenje saobraćajnica u okviru postojeće regulacije ulica, rekonstrukcija, adaptacija, sanacija, promena namene objekta bez izvođenja građevinskih radova, promena namene uz izvođenje građevinskih radova, izvođenje radova na razdvajanju ili spajanju poslovnog ili stambenog prostora, ugradnja unutrašnjih instalacija (gas, struja, voda, toplotna energija i sl.) u postojeći objekat, postavljanje antenskih stubova i sekundarnih, odnosno distributivnih delova elektronske komunikacione mreže, pojedinačni elektrodistributivni i elektroprenosni stubovi, deo srednjenaponske elektrodistributivne mreže koji obuhvata 10 kv, 20 kv i kv vod, tipske transformatorske stanice 10/04 kv, 20/04 kv i 35 kv naponski nivo i deo elektrodistributivne mreže od transformatorske stanice 10/04 kv, 20/04 kv, 35/10 (20) kv i 35/04 kv do mesta priključka na objektu kupca (1 kv), 10 kv i 20 kv razvodna postrojenja, manje crpne stanice i manji ski liftovi, priključci na izgrađenu vodovodnu, kanalizacionu, gasnu i sl. mrežu; kompresorske jedinice za gas, uređaji za isporuku gasa, elektrane koje koriste obnovljive izvore energije instalirane snage 50 kW, tipski toplovodni priključci, građenje zidanih ograda, vrše se na osnovu rešenja kojim se odobrava izvođenje tih radova, odnosno promena namene objekta, koje izdaje organ nadležan za izdavanje građevinske dozvole.
- Izdavanje rešenja u skladu sa članom 145. Zakona
Podnošenje zahteva za izdavanje rešenja u skladu sa članom 145. Zakona
Član 28.
Postupak za izdavanje rešenja kojim se odobrava izvođenje radova iz člana 145. stav 1. Zakona pokreće se podnošenjem zahteva nadležnom organu kroz CIS.
Uz zahtev iz stava 1. ovog člana prilaže se:
1) idejni projekat izrađen u skladu sa pravilnikom kojim se uređuje sadržina tehničke dokumentacije, odnosno tehnički opis i popis radova za izvođenje radova na investicionom održavanju, odnosno uklanjanju prepreka za kretanje osoba sa invaliditetom;
2) dokaz o uplaćenoj administrativnoj taksi za podnošenje zahteva i donošenje rešenja i naknadi za Centralnu evidenciju.
Uz zahtev iz stava 1. ovog člana prilaže se i:
1) dokaz o odgovarajućem pravu na zemljištu ili objektu u smislu Zakona, osim ako je to pravo upisano u javnoj knjizi ili je uspostavljeno zakonom, odnosno ako je Zakonom propisano da se taj dokaz ne dostavlja;
2) ugovor između investitora i finansijera, ako je zaključen;
3) ugovor između investitora i imaoca javnih ovlašćenja, odnosno drugi dokaz o obezbeđivanju nedostajuće infrastrukture, ako je to uslov predviđen lokacijskim uslovima;
4) saglasnost suvlasnika, overena u skladu sa zakonom, ako se gradi ili se izvode radovi na građevinskom zemljištu ili objektu koji je u suvlasništvu više lica;
5) dokaz o uređenju međusobnih odnosa sa vlasnikom objekta, odnosno vlasnicima posebnih delova objekta, u skladu sa zakonom kojim se uređuje održavanje stambenih zgrada, kada se vrši pretvaranje ili pripajanje zajedničkih prostorija u stambeni, odnosno poslovni prostor;
6) uslovi za projektovanje i priključenje objekata na distributivni, odnosno prenosni sistem električne energije, kao i na distributivni, odnosno sistem za transport prirodnog gasa, koji su pribavljeni u skladu sa zakonom kojim se uređuje energetika, a nisu sadržani u lokacijskim uslovima.
Za izvođenje radova za koje je propisano plaćanje doprinosa za uređivanje građevinskog zemljišta, sastavni deo zahteva iz stava 1. ovog člana je i izjašnjenje podnosioca o načinu plaćanja doprinosa za uređivanje građevinskog zemljišta, kao i sredstvima obezbeđenja u slučaju plaćanja na rate.
U slučaju izvođenja radova iz stava 1. ovog člana za koje je potrebno pribaviti uslove za projektovanje i priključenje od strane imaoca javnih ovlašćenja, pre podnošenja zahteva za izdavanje rešenja o odobrenju izvođenja radova, investitor podnosi zahtev za izdavanje lokacijskih uslova nadležnom organu.
Izuzetno od stava 5. ovog člana, ako lokacijski uslovi izdati za objekat koji se priključuje na
infrastrukturu, sadrže uslove za projektovanje tog priključka, rešenje o odobrenju za izvođenje tog priključka može se izdati investitoru za izgradnju priključka bez pribavljanja novih lokacijskih uslova.
Ukoliko vlasnik trafo stanice nije pravno lice - javno preduzeće ovlašćeno za snabdevanje električne energije, u tom slučaju u postupku po članu 145 Zakona o planiranju i izgradnji nije potrebno za potrebe rekonstrukcije zgrade u konkretnom slučaju dostavljati Ugovor o finansiranju zaključen sa pravnim licem ovlašćenim za snabdevanje električne energije. U ssučaju sumnje, o tome potrebno je proveriti sa nadležnom službom tog pravnog lica da li je u ranijem periodu zaključen ugovor o premosu vlasništva na tom objektu koji još uvek nije proveden u evidneciji prava na nepokretnostima koju vodi RGZ.
Mišljenja smo da u vezi izvođenja radova po članu 145 Zakona o planiranju i izgradnji u kokretnom slučaju prvo treba pribaviti Lokacijske uslove a potom podneti zahtev po članu 145 Zakona. U postupku izdavanja Lokacijskih uslova imalac javnih ovlašćenja nadležan za oblast energetike izdaće uslove za projektovanje i priključenje, tako da će se mnoge nedoumice u vezi ovog slučaja u tom postupku razjasniti.
Podobnost objekta za upotrebu ceni Komsija za tehnički pregled a nadležni organ u zavisnosti od konkretnog slučaja utvrđuje ispunjenost uslvoa za izdavanje upotrebne dozvole. To što u aplikaciji elektronskog sistema za izdavanje građevinske dovzole nije naveden određeni dokument, ne znači da isti nije potrebno dostaviti uz zahtev koji se podnosi u elektronskom obliku.
Trafo stanica sa priključnim podzemnim kablom predstavlja sastavni deo infrastrukturne mreže koju čine objekti i podzemni kablovi - podzemne instalacija. Obzirom da RGZ vodi posebnu evidenciju prava na nepokretnostima a posebnu evidenciju o podzemnim instalacijama, potrebno je uz zahteV za izdavanje upotrebne dozvole dostaviti oba Elaborata.
Povodom Vaše dileme u vezi sa potrebom rešavanja imovinsko - pravnih odnosa za potrebe izgradnje male hidroelektrane i dostavljanja dokaza o tome, obaveštavamo Vas o sledećem:
Članom 69. stav 1. Zakona o planiranju i izgradnji propisano je da se za građenje, odnosno postavljanje elektroenergetskih objekata (u koje spada i mala hidroelektrana), može formirati građevinska parcela koja odstupa od površine ili položaja predviđenih planskim dokumentom za tu zonu, pod uslovom da postoji pristup objektu, odnosno uređajima, radi održavanja i otklanjanja kvarova ili havarije. U tom slučaju. kao dokaz o rešenom pristupu javnoj saobraćajnoj površini priznaje se i ugovor o uspostavljanju prava službenosti prolaza sa vlasnikom poslužnog dobra, odnosno saglasnost vlasnika poslužnog dobra.
U članu 69. stav 3. Zakona propisano je da se za objekte iz stava 1. tog člana (u koje spadaju i elektroenergetski objekti), koji se sastoje iz podzemnih i nadzemnih delova, građevinska parcela formira za nadzemne delove tih objekata (glavni objekat, ulazna i izlazna mesta, reviziona okna i sl.), dok se za podzemne delove tog objekta u trasi koridora ne formira posebna građevinska parcela.
Članom 69. stav 8. Zakona o planiranju i izgradnji propisano je da se, kao dokaz o rešenim imovinsko - pravnim odnosima na zemljištu, za objekte iz stava 1. i 2. (u koje spadaju i elektroenergetski objekti), može podneti i ugovor o ustanovljavanju prava službenosti, odnosno ugovor o zakupu zemljišta u privatnoj svojini sa vlasnikom zemljišta, zaključen u skladu sa posebnim propisima, kao i ugovor o uspostavljanju prava službenosti zaključen sa vlasnikom, odnosno korisnikom zemljišta koji je imalac javnih ovlašćenja, na period koji odredi vlasnik, odnosno korisnik zemljišta. Za izgradnju, dogradnju ili rekonstrukciju elektroenergetskih objekata, može se, umesto dokaza propisanih Zakonom, dostaviti i popis katastarskih parcela sa priloženim saglasnostima vlasnika, odnosno korisnika zemljišta.
Članom 69. stav 10. i 11. Zakona propisano je da na zemljištu iznad podzemnih delova objekta iz stava 1. tog člana, (u koje spadaju i elektroenergetski objekti) investitor ima pravo prolaza ili preleta ispod, odnosno iznad zemljišta, uz obavezu sopstvenika, odnosno držaoca tog zemnjišta da ne ometa izgradnju, održavanje i upotrebu tog objekta. U navedenom slučaju, ne formira se građevinska parcela za predmetno zemljište, niti se dostavlja dokaz o rešenim imovinsko - pravnim odnosima u smislu Zakona.
Takođe, članom 16. stav 2. tačka 1. Pravilnika o postupku sprovođenja objedinjene procedure elektronskim putem propisano je da se uz zahtev za izdavanje građevinske dozvole nadležnom organu prilaže, između ostalog, dokaz o odgovarajućem pravu na zemljištu ili objektu u smislu Zakona, osim ako je to pravo upisano u javnoj knjizi ili je uspostavljeno zakonom, odnosno ako je Zakonom propisano da se taj dokaz ne dostavlja.
Shodno citiranim odredbama Zakona o planiranju i izgradnji i Pravilnika o postupku sprovođenja objedinjene procedure elektronskim putem, za podzemni cevovod male hidroelektrane, ne dostavlja se dokaz o rešenim imovinsko - pravnim odnosima sa vlasnikom, odnosno korisnikom parcele. Kada je reč nadzemnim delovima male hidroelektrane, primenjuju se odredbe Zakona koje regulišu formiranje građevinske parcele, odnosno postoji obaveza rešavanja imovinsko – pravnih odnosa na neki od načina propisanih Zakonom, kao i prilaganja dokaza o tome uz zahtev za izdavanje građevinske dozvole.
Kao što ste i konstatovali u Vašem pitanju, članom 68. stav 1. Zakona o planiranju i izgradnji propisano je da se spajanje susednih katastarskih parcela istog vlasnika vrši na osnovu elaborata geodetskih radova, koji se izrađuje se u skladu sa propisima o državnom premeru i katastru. Istim članom Zakona propisano je da vlasnik parcele, nakon izrade elaborata geodetskih radova, podnosi zahtev za ispravku granica parcele organu nadležnom za poslove državnog premera i katastra, pri čemu se uz zahtev podnosi i dokaz o rešenim imovinsko - pravnim odnosima.
Članom 78. Pravilnika o sadržini, načinu i postupku izrade dokumenata prostornog i urbanističkog planiranja propisano je da elaborat geodetskih radova sadrži tekstualni i grafički deo, dok tekstualni deo elaborata geodetskog obeležavanja sadrži:
- pravni i planski osnov;
- potvrdu nadležnog organa da katastarska parcela u javnoj svojini koja se pripaja susednoj parceli ne ispunjava uslove za posebnu građevinsku parcelu, kao i da je manje površine od parcele kojoj se pripaja;
- saglasnost nadležnog organa da je građevinska parcela u skladu sa uslovima utvrđenim u planskom dokumentu, a ukoliko planski dokument nije donet, u skladu sa podzakonskim aktom kojim se utvrđuju opšta pravila parcelacije, regulacije i izgradnje.
Članom 86. Pravilnika o sadržini, načinu i postupku izrade dokumenata prostornog i urbanističkog planiranja propisano je da izradom elaborata geodetskih radova rukovodi odgovorni urbanista arhitektonske struke sa odgovarajućom licencom, dok član 87. Pravilnika reguliše da vlasnik parcele, nakon izrade elaborata geodetskih radova, podnosi zahtev za ispravku granica parcele organu nadležnom za poslove državnog premera i katastra.
Iz citiranih odredaba Zakona o planiranju i izgradnji i Pravilnika o sadržini, načinu i postupku izrade dokumenata prostornog i urbanističkog planiranja proizlazi da izradu (odnosno rukovođenje izradom) elaborata geodetskih radova vrši odgovorni urbanista arhitektonske struke sa odgovarajućom licencom. Uloga nadležnog organa svodi se na davanje saglasnosti, u fazi izrade elaborata geodetskih radova, da je građevinska parcela u skladu sa uslovima utvrđenim u planskom dokumentu (odnosno u skladu sa podzakonskim aktom kojim se utvrđuju opšta pravila parcelacije, regulacije i izgradnje, ukoliko planski dokument nije donet).
Shodno svemu navedenom, mišljenja smo da nadležni organ nema pravo da vrši naplatu davanja saglasnosti da je građevinska parcela u skladu sa uslovima utvrđenim u planskom dokumentu u iznosu koji je cenovnikom usluga utvrđen za izradu projekta preparcelacije, jer se u postupku spajanja susednih katastarskih parcela istog vlasnika ni ne vrši izrada te vrste urbanističko - tehničkog dokumenta. Osim toga, izradom elaborata geodetskih radova može da rukovodi bilo koji odgovorni urbanista arhitektonske struke sa odgovarajućom licencom.
Ukoliko smatrate da neka od jedinica lokalne samouprave ne postupa u skladu sa odredbama Zakona o planiranju i izgradnji, možete se obratiti Ministarstvu građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture, koje je prema članu 172. stav 1. Zakona nadležno za vršenje nadzora nad izvršavanjem njegovih odredaba i propisa donetih na osnovu Zakona.
U skladu sa čl.123. st.5. Zakona o planiranju i izgradnji, za objekte za koje se u skladu sa zakonom kojim se uređuje zaštita od požara pribavlja saglasnost na tehnički dokument, pre izdavanja upotrebne dozvole pribavlja se saglasnost na projekat za izvođenje.
Članovima 33. i 34. Zakona o zaštiti od požara (ovde) propisano je u kojim slučajevima je propisano pribavljanje saglasnosti na tehničku dokumentaciju u pogledu mera zaštite od požara.
Podnošenje zahteva za davanje saglasnosti na tehničku dokumentaciju u pogledu mera zaštite od požara vrši se u skladu sa čl. 37. Pravilnika o postupku sprovođenja objedinjene procedure elektronskim putem, koji možete pronaći ovde.
Dostavljanje tehničke dokumentacije
Podnošenje zahteva za davanje saglasnosti na tehničku dokumentaciju u pogledu mera zaštite od požara
Član 37.
Kada je zakonom kojim se uređuje zaštita od požara utvrđena obaveza pribavljanja saglasnosti na tehničku dokumentaciju u pogledu mera zaštite od požara, investitor dostavlja nadležnom organu glavni projekat zaštite od požara, izrađen u skladu sa zakonom kojim se uređuje zaštita od požara i projekat za izvođenje, izrađen u skladu sa pravilnikom kojim se uređuje sadržina tehničke dokumentacije.
Nadležni organ, po prijemu glavnog projekta zaštite od požara i projekta za izvođenje, bez odlaganja, u ime i za račun investitora, podnosi organu nadležnom za poslove zaštite od požara, zahtev za davanje saglasnosti na projekat za izvođenje.
Podnošenje zahteva za uklanjanje objekta ne vrši se u postupku objedinjene procedure, osim u slučaju kada uklanjanje objekta prethodi izgradnji novog objekta, odnosno kada se vrši na osnovu projekta za građevinsku dozvolu (projekat pripremnih radova).
Uklanjanje objekta vrši se u skladu sa čl. 167-171. Zakona o planiranju i izgradnji, koji možete pronaći ovde.
U skladu sa čl.168. Zakona, uklanjanju objekta, odnosno njegovog dela, osim u slučaju izvršenja inspekcijskog rešenja, može se pristupiti samo na osnovu dozvole o uklanjanju objekta, odnosno njegovog dela.
Uz zahtev za izdavanje dozvole o uklanjanju objekta, odnosno njegovog dela podnosi se :
1) projekat rušenja sa tehničkom kontrolom;
2) dokaz o svojini na objektu
3) uslovi, ako se radi o objektu čijim rušenjem bi bio ugrožen javni interes (zaštita postojeće komunalne i druge infrastrukture, zaštita kulturnog dobra, zaštita životne sredine i sl.).
Dozvola o uklanjanju objekta, odnosno njegovog dela izdaje se rešenjem u roku od 8 dana od dana dostavljanja uredne dokumentacije.
Na rešenje iz stava 3. ovog člana može se izjaviti žalba u roku od 15 dana od dana dostavljanja rešenja.
Na rešenje iz stava 3. ovog člana, kada je donosilac rešenja ministarstvo nadležno za poslove građevinarstva, odnosno nadležni organ autonomne pokrajine, ne može se izjaviti žalba, ali se tužbom može pokrenuti upravni spor, u roku od 30 dana od dana dostavljanja rešenja.