Oblast: Sva pitanja
Na ovoj stranici možete pronaći odgovore na neka od do sada postavljenih pitanja u vezi sa odredbama Zakona o planiranju i izgradnji. Pitanja i odgovori su sistematizovani prema redosledu podnaslova iz Zakona. Omogućeno je i vršenje pretrage pitanja i odgovora po ključnim rečima. Ukoliko ne nađete odgovor koji ste tražili, možete nam poslati vaše pitanje preko stranice za postavljanje pitanja.
Pitanja i odgovore po oblastima u PDF formatu možete preuzeti na sledećoj stranici: PDF-ovi po oblastima.
S obzirom da je u Centralnom informacionom sistemu od 1. januara 2016. jodine obezbeđena javna dostupnost podataka o toku svakog pojedinačnog predmeta, mišljenja smo da registrator nema obavezu propisanu čl. 53. st.1. tač.2) Pravilnika o postupku sprovođenja objedinjene procedure elektronskim putem.
Nadležni organ koji je izdao građevinsku, odnosno upotrebnu dozvolu dužan je da u svojoj arhivi čuva primerke te dokumentacije, do isteka rokova za njihovo čuvanje. Nakon toga, primerci dokumentacije čuvaju se u Istorijskom arhivu grada.
Odredbama člana 133. stav 2. važećeg Zakona o planiranju i izgradnji, jedinicama lokalne samouprave povereno je izdavanje građevinskih dozvola za izgradnju objekata koji nisu određeni u članu 133. ovog zakona (što se odnosi i na stambene zgrade). Članom 158. stav 2. istog Zakona propisano je da organ nadležan za izdavanje građevinske dozvole izdaje rešenjem upotrebnu dozvolu.
Pozivni centar ne raspolaže informacijom o regulativi koja je važila u vreme izgradnje kuće o kojoj je reč (1973. godina).
Zbog toga bismo Vam sugerisali da najpre kod organa opštinske, odnosno gradske uprave za građevinske poslove, na čijoj teritoriji se se kuća nalazi, proverite da li postoji arhivski primerak građevinske, odnosno upotrebne dozvole za predmetni objekat. Ukoliko nadležni organ opštinske, odnosno gradske uprave ne raspolaže primerkom građevinske i upotrebne dozvole, možete se obratiti nadležnom istorijskom arhivu grada radi pribavljanja te dokumentacije.
Investitor izgradnje objekata iz člana 26a i člana 27 Zakona o planiranju i izgradnji, obzirom da se radi o objektima javne namene (član 26a Zakona), odnosno o dobrima u opštoj upotrebi (u skladu sa čl. 10 st. 2 i čl. 11 Zakona o javnoj svojini), odnosno objektima od opšteg interesa (čl. 2 Zakon a o komunalnim delatnostima), izuzetno i objektima za vršenje komunalne delatnosti koja je u skladu sa čl. 2. St. 3 Zakona o komunalnim delatnostima proglašena za delatnost od lokalnog interesa na nivou jedinice lokalne samouprave, od početka primene Zakona o javnoj svojini (6.10.2011.god.) može biti jedino jedinica lokalne samouprave i to po osnovu prava javne svojine na neizgrađenom građevinskom zemljištu ili objektu čija se dogradnja ili rekonstrukcija vrši.
Izuzetno, investitor izgradnje objekata na nivou lokalne samouprave može biti i javno preduzeće čiji je osnivač jedinica lokalne samouprave pod uslovima iz čl. 44 st. 3 Zakona o javnoj svojini, ali javno preduzeće ne može biti investitor izgradnje:
- dobara u opštoj upotrebi – javnih puteva označenih u članu 10. st. 7 Zakona o javnoj svojini,
- dobara od opšteg interesa – mreža iz člana 11 st. 3 Zakona o javnoj svojini koja služe obavljanju privredne delatnosti zbog koje je to javno preduzeće i osnovano od strane jedinice lokalne samouprave (komunalni infrastrukturni objekti za vršenje delatnosti iz čl. 2 Zakona o komunalnim delatnostima).
Titular prava javne svojine (u ovom slučaju jedinica lokalne samouprave) može ovlastiti javno preduzeće čiji je osnivač da u njeno ime i za njen račun vrši investitorske poslove (podnosi zahteve, izradjuje tehničku dokumentaicju, pribavlja ostalu potrebnu dokumentaciju i sl.), ali javno preduzeće ne može biti investitor niti može steći svojinu na objektu koji se gradi, dograđuje ili rekonstruiše, već taj objekat može biti jedino u javnoj svojini osnivača – jedinice lokalne samouprave.
Fizičko lice ne može biti investitor izgradnje ovih objekata. Izuzetno, ukoliko se radi o objektu iz čl. 11 st. 5 Zakona o javnoj svojini, mreži ili delu mreže koji služi isključivo za potrebe jednog ili više lica, u tom slučaju ta mreža kao infrastrukturni objekat (ali ne kao komunalni infrastrukturni objekat) može biti u svojini tih lica, što znači da samo u tom slučaju fizička lica mogu biti investitori izgradnje. Na ova lica i na izgradnju ovih objekata međutim, ne može se primeniti član 69. Zakona o planiranju i izgradnji jer se ne radi o izgradnji komunlanih infrastrukturnih objekata, već se primenjuje opšti režim koji je predviđen Zakonom o planiranju i izgradnji, što znači da ova lica prilikom dobijanja rešenja o građevinskoj dozvoli ili rešenja po članu 145 Zakona o planiranju i izgradnji, moraju imati odgovarajuće pravo na zemljištu u skladu sa čl. 135 tog Zakona.
Za izvođenje radova potrebno je pribaviti građevinsku dozvolu, s obzirom na to da je u konkretnom slučaju reč o stambenom objektu, a ne o pomoćnom.
U skladu sa čl.2.tač. 24) Zakona o planiranju i izgradnji, pomoćni objekat jeste objekat koji je u funkciji glavnog objekta, a gradi se na istoj parceli na kojoj je sagrađen ili može biti sagrađen glavni stambeni, poslovni ili objekat javne namene (garaže, ostave, septičke jame, bunari, cisterne za vodu i sl.);
Glavni projektant daje obrazloženje usklađenosti izvedenog objekta sa izdatom građevinskom dozvolom. Obrazloženje se daje u skladu sa propisima i pravilima struke.
Primenjuju se odredbe Pravilnika o sadržini i načinu vođenja stručnog nadzora iz februara 2015. godine, koji možete pronaći ovde. (Pravilnik je objavljen u "Službenom glasniku RS", br. 22/2015 od 27.2.2015. godine, a stupio je na snagu 28.2.2015.)
U skladu sa čl.4. ovog pravilnika, za vršenje stručnog nadzora investitor određuje lice koje ispunjava uslove propisane zakonom za odgovornog projektanta ili odgovornog izvođača radova, zavisno od vrste radova koji su predmet stručnog nadzora.
U zavisnosti od radova koji se izvode u konkretnoom slučaju, moguće su sledeće varijante:
Ukoliko je u konkretnom slučaju reč o radovima iz čl.145. Zakona, izvođenje ovih radova vrši se na osnovu rešenja o odobrenju izvođenja radova iz čl.145. Zakona.
Podnošenje zahteva za izdavanje rešenja kojim se odobrava izvođenje radova iz čl.145. Zakona vrši se u skladu sa čl.28. Pravilnika o postupku sprovođenja objedinjene procedure elektronskim putem, koji možete pronaći ovde.
S obzirom da se u konkretnom slučaju menja spoljni izgled objekta, potrebno je za pre pribavljanja rešenja o odobrenju izvođenja radova iz čl.145. Zakona, za potrebe izrade idejnog projekta, prethodno pribaviti lokacijske uslove, u skladu sa čl.2. Uredbe o lokacijskim uslovima, koju možete pronaći ovde.
Podnošenje zahteva za izdavanje lokacijskih uslova vrši se u skladu sa čl.6. Pravilnika o postupku sprovođenja objedinjene procedure elektronskim putem, koji možete pronaći ovde.
Ukoliko je u konkretnom slučaju reč o izgradnji novog prostora van postojećeg gabarita objekta, sa kojim čini građevinsku, funkcionalnu ili tehničku celinu, za izvođenje radova na dogradnji potrebno je pribaviti građevinsku dozvolu.
U skladu sa čl.2. tač.33) Zakona o planiranju i izgradnji, dogradnja jeste izvođenje građevinskih i drugih radova kojima se izgrađuje novi prostor van postojećeg gabarita objekta, kao i nadziđivanje objekta, i sa njim čini građevinsku, funkcionalnu ili tehničku celinu.
Podnošenje zahteva za izdavanje rešenja o građevinskoj dozvoli vrši se u skladu sa čl.16. Pravilnika o postupku sprovođenja objedinjene procedure elektronskim putem, koji možete pronaći ovde.
Izgradnja objekata i izvođenje radova za koje se ne izdaje građevinska dozvola propisana je odredbama člana 144. Zakona o planiranju i izgradnji.
Između ostalog navedenim članom propisano je i „građenje jednostavnih objekata koji se grade na istoj katastarskoj parceli na kojoj je sagrađen glavni objekat, a koji se izvode na način da ne ometaju redovno korišćenje susednih objekata, gde je predviđena i izgradnja vrtnih senila do 15 m2 osnove.
Postavljanje žičane ili drvene ograde se takođe smatra izvođenjem radova za koje se ne izdaje građevinska dozvola.
Ukoliko su u konkretnom slučaju ispunjeni svi navedeni uslovi mišljenja smo da možete pristupiti izvođennju radova po čalnu 144. Zakona o planiranju i izgradnji.
Promena namene objekta bez izvođenja građevinskih radova, odnosno promena namene uz izvođenje građevinskih radova vrši se na osnovu rešenja kojim se odobrava izvođenje tih radova, odnosno promena namene objekta, koje izdaje organ nadležan za izdavanje građevinske dozvole, u skladu sa čl.145.st.1. Zakona o planiranju i izgradnji.
Podnošenje zahteva za izdavanje rešenja kojim se odobrava promena namene objekta vrši se u skladu sa čl.28. Pravilnika o postupku sprovođenja objedinjene procedure elektronskim putem, koji možete pronaći ovde.
Da, izvođenje radova u konkretnom slučaju vrši se na osnovu rešenja o odobrenju izvođenja radova iz čl.145. Zakona.
Podnošenje zahteva za izdavanje rešenja kojim se odobrava izvođenje radova iz čl.145. Zakona vrši se u skladu sa čl.28. Pravilnika o postupku sprovođenja objedinjene procedure elektronskim putem, koji možete pronaći ovde.